Betonizacija Brutalna apartmanizacija zgazila je još jednu dalmatinsku zelenu oazu: više od 150 godina Rogozničani su čuvali svoju dragocjenu šumu, a onda je opet novac pobijedio prirodu...

Betonizacija

Prema pisanim podacima, kopneni dio Rogoznice naseljen je već 1390. godine, međutim zbog opasnosti od Turaka ondašnje stanovništvo 1518. godine seli se na otočić Koparu. Rogoznica ili Kopara, kako piše don Krsto Stošić, najljepši je otočić među bezbrojnim drugim većim ili manjim otocima na šibenskom području.

Taj mali otočić dug samo 1046 metara nije samo lijep zbog stare, zaštićene kamene jezgre, prekrasne rive i sigurne luke, već i zbog borove šume koja zauzima gotovo trećinu otoka, a koja je ime dobila upravo po toponimu za otok: Kopra.

Prije gotovo 150 godina stari Rogozničani ondašnjoj lokalnoj zajednici poklonili su svoje zemljište na kojemu su do tada sadili masline, vinovu lozu i smokve, sami su svojim rukama povadili dotadašnje kulture i zasadili borove.

Nisu to napravili samo zbog ljepote i panorame, znali su oni da bor daje ogromne količine kisika i u to doba bez antibiotika čisti zrak bio je jedina učinkovita borba protiv smrtonosne tuberkuloze. Desetljećima su čuvali tu šumicu, obnavljali je, plaćali lugara...

A onda je počela nebriga, pa gruba i pogubna devastacija koja je od 2007. godine poprimila dramatične razmjere. Upravo te godine država se, bez znanja općine, uknjižila na šumsko područje. Na najljepšem rogozničkom vidikovcu, na vrhu šume Kopara, nekontrolirano su se počele „razmnožavati“ bazne postaje i antene mobilnih operatera.

Da bi se dovukli ogromni kontejneri, krčili su se i obarali stoljetni borovi, a lokalna zajednica i Hrvatske šume, koje službeno gospodare tim područjem, bili su tek nijemi promatrači devastacije dragocjenog prostora i borocida.

Nakon toga na scenu stupa bivši čuvar državne imovine Goran Marić. Bivši ministar opterećen nekretninskim aferama usudio se prodati dio rogozničke šume Kopara i digao Rogozničane na noge.

Iz ugovora o kupoprodaji vidljivo je da je 383 kvadrata najatraktivnijeg zemljišta na otoku bivši ministar Marić prodao za samo 100 eura po kvadratu što je Ministarstvu državne imovine donijelo prihod od 291 tisuću kuna, a u Rogoznici je otvorilo Pandorinu kutiju i najavilo rasprodaju i devastaciju jedine rogozničke zelene oaze koja se u općinskom Prostornom planu uređenja čak vodi kao park-šuma Kopara.

Prema ugovoru, prodana nekretnina je pašnjak iako je u naravi borova šuma. Piše da je i građevinsko zemljište, a građevinsko može biti tek kao dio sporne proširene turističke zone Gornji Muli T2.

Cesta pravokutnog oblika

Rogoznička načelnica Sandra Jakelić kaže da ništa ne zna o prodaji sporne nekretnine, međutim oporbenog vijećnika Borisa Abazu čudi neznanje općinske načelnice.

- Upravo je općina od parcele 1/1 ili u naravi šume Kopara naručila cijepanje u čak šest parcela među kojima je i ona prodana pod brojem 1/82. Zanimljivo, jedna pravokutnog oblika od 4125 kvadrata koja je prešla u vlasništvo Općine Rogoznica upisana je kao nerazvrstana cesta, a ne vodi nigdje i također je u naravi šuma.

Inače u povijesnom dijelu Rogoznice na Otoku kvadrat se ne prodaje po dampinškim cijenama od 100 eura. Zbog nedostatka prostora tržišna cijena je i nekoliko puta veća - kaže Abaza.

- Uništene su sike, okupirano obalno područje, ostala je još jedino ta šumica na otoku koju su prije gotovo 150 godina sadili naši preci odričući se svog vlasništva za opće, javno dobro. Moramo je čuvati i paziti i još zeleniju predati generacijama koji dolaze.

Međutim, lokalna vlast gotovo ju je čitavu stavila u građevinsko područje, proglašavajući turističke zone. Ovakvom nasrtaju ne bi odoljela ni Amazonska prašuma, a kamoli šumica koja od 200 početnih sada ima samo 158 tisuća kvadrata - kaže Biserka Grgin iz Građanske inicijative.

Građanska inicijativa na nogama

U neku ruku oporbeni vijećnici i Građanska inicijativa za spas Kopare mogu biti “zahvalni” bivšem ministru za nekretninski biznis Goranu Mariću. Prodaja šumskog zemljišta dodatno im je otvorila oči i potaknula ih na još veću aktivnost.

Prodaja 383 kvadrata iako bolna, na žalost je završena priča. Glavna bitka vodit će se protiv nakaradnog i nemoralnog Prostornog plana uređenja koji je čak 26 tisuća kvadrata šumskog zemljišta ugurao u turističku zonu T1 Karaula, a koja se inače nalazi unutar naselja i iza njenog proglašavanja i uplanjenja isključivo stoji lokalna općinska vlast.       

Građanska inicijativa još je od 2015. godine na ovaj problem bezuspješno upozoravala sve nadležne institucije, vlasnike i upravitelje rogozničke šume. Pored turističke zone Karalu T1 kojoj je pripojeno 26 tisuća kvadrata šumskog zemljišta na zapadnoj strani šume Kopara, na južnoj strani šumskog područja ucrtana još jedna manja turistička zona Gornji Muli, ali opasne oznake T2 koja je zeleno svjetlo za apartmanizaciju.

Svojevrsnim apelom u ime 300 potpisa građana prije tri mjeseca zatraženo je od vijećnika rogozničkog Općinskog vijeća izbacivanje iz turističkih zona 26 tisuća metra četvornih šumskog zemljišta i očuvanje svih borova koje su zasadili njihovi preci.

Takva odluka na žalost nije donesena. Međutim, Građanska inicijativa za Spas šume Kopara ističe da će ovih dana napraviti dodatni pritisak na općinsku vlast.

Javna rasprava u srcu sezone

Javna rasprava trajat će od 31. srpnja do 10. kolovoza 2019. godine. Prijedlog Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Rogoznica bit će izložen svakog radnog dana od 9 do 14 sati u prostorijama Doma Matice hrvatske, a javno izlaganje odnosno obrazloženje rješenja iz Prijedloga izmjene i dopune održat će se 31. srpnja također u prostorijama Doma Matice hrvatske s početkom u 10 sati.

Upravo na tom javnom izlaganju Građanska inicijativa namjerava okupiti veliki broj Rogozničana. Odaziv će, kažu, biti izvrstan. Iako su općinske vlasti javnu raspravu stavili u srce turističke sezone i trajat će svega 10 dana ovog puta, tvrde aktivisti, neće proći nezapaženo. Na stotine Rogozničana zatražit će iz šumskog područja izbacivanje turističkih zona.

Leopardova koža

Lokalne vlasti u rukama imaju moćno oružje za manipulativne radnje, a to je izrada prostorno planske dokumentacije. Loša zakonska regulativa prostornog planiranja omugućava da umjesto urbanih cjelina koje su utemljene na čistoj logici, očuvanju prostora i ekonomiji imamo razbacane građevinske zone koje su nalik leopardovoj koži. Stoga nije čudno da se prostorni plan bez ikakva osjećaja za prostor i ekologiju zaigrao i rogozničkom borovom šumom.

- Čudne su to igre s našom šumom. U Kopari planiraju građevinsko zemljište, a na poluotoku Gradina Prostornim planom uređenih 300 tisuća kvadrata privatnog poljoprivrednog zemljišta pretvaraju u šumsko. I na tom području stari Rogozničani prije više od sto godina darovali su dio svoje zemlje za sadnju borove šume, kako bi se zaštitili od zapadnih vjetrova i kako bi svetište Gospe od Kapelice bilo okruženo predivnim šumarkom - ogorčeno kaže članica Građanske inicijative za spas šume Mira Biljaković.

Ruski investitor pila šumu za gradnju bazena

U posljednje vrijeme sve češći su nasrtaji na rubne dijelove Kopare. Borovi se uklanjaju kako bi se izgradila parkirališta, očistili putovi za gradnju bazena i apartmana za prodaju... Samo u godinu dana u zemljišnim knjigama parcela 1/1 KO Rogoznica, koja označava šumu Kopara, smanjena je za više od 10 tisuća kvadrata za koje nitko ne zna gdje su isparili.

Nije stoga čudo što je Rogozničane prošle godine uznemirilo čišćenje borova na parceli od preko 4000 tisuće metara koju je Općina Rogoznica odcijepila od šumskog zemljišta. Dobro upućeni tvrde da se na toj parceli namjeravalo napraviti parkiralište za odabrane, ali pobuna građana spriječila je takav naum.

Zanimljivo da s tim radovima nisu bile upoznate Hrvatske šume ni Šumarija Šibenik, međutim i Hrvatske šume i Šumarija Šibenik znali su da ruski investitor apartmana za prodaju nemilice pila borove kako bi očistio prilaz za gradnju bazena. Do dolaska komunalnog redara i policije nastradala su tri stoljetna bora, da nisu zaustavljeni borocid bi sigurno bio znatno veći.

Isti investitor u šumi Kopara s druge strane kuće pokušao je otuđiti 250 kvadrata šumskog zemljišta u vrijednosti od čak 130.000 eura. Zbog brze reakcije oporbenih vijećnika, građana i općinskog komunalnog redara, „okupacija“ je završila neuspjehom.

Priča je završila bez epiloga, bez kaznenih i prekršajnih prijava iako su na trenu bili komunalni redar i policija.

Pobacana suha borovina

Orkanska bura u veljači poharala je Dalmacija. I u Rogoznici bilo je štete. Najviše je stradala borova šuma. Od snage vjetra lomili su se i padali na zemlju stoljetni borovi. Protiv prirode teško se boriti, međutim tragično da polomljene borove do konca lipnja nitko nije uklonio. Tako sada tone suhe borovine čekaju malu iskru za veliki plan koji bi mogao biti poguban za čitavu Rogoznicu. Toliko o brizi Hrvatskih šuma za šumsko područje.

Naslovnica Županija

Najčitanije

GASTARBAJTERSKA POSLA Načelnik Tisnog brutalno spustio bahatoj turistkinji koja je svog merđana parkirala 'na divlje', a potom zaprijetila da više nikad neće doći ljetovati u njegovo misto 

Načelnik Tisnog brutalno spustio bahatoj turistkinji koja je svog merđana parkirala 'na divlje', a potom zaprijetila da više nikad neće doći ljetovati u njegovo misto 
Ivan Klarin, načelnik općine Tisno se direktno 'obračunao' s nepristojnom turistkinjom i vozačicom koja je vozil...
Načelnik Tisnog brutalno spustio bahatoj turistkinji koja je svog merđana parkirala 'na divlje', a potom zaprijetila da više nikad neće doći ljetovati u njegovo misto