StoryEditorOCM
Svijetamsterdam i pariz

Zaštitnici životinja šokirali zahtjevom za promjenu odnosa prema štakorima: ‘Oni zaslužuju suživot, a ne istrebljenje‘

Piše vijesti sd
17. ožujka 2024. - 18:59
Ljudi i štakori dijele bitne stvari, emocije, inteligenciju, altruizam, društveni život i patnju, kažu pariški ekoloziAfp

Ljudi i štakori već su dugo vremena u suživotu. Međutim, njihov kontakt obično završava smrću potonjih.

Upravo zbog toga na konferenciji Centra za proučavanje životinja Sveučilišta u Amsterdamu stručnjaci su se zalagali za drugačiji pristup tome odnosu.

"U sukobu između ljudi i štakora obično je pobjeda poraz. Ali ubijanje jedne od dvije strane nije pravo rješenje", rekla je znanstvenica za životinje Maite van Gerwen, prenosi Parool.

Glavni problem štakora je loš imidž, smatraju Merel Ligtelijn i Christine van Royen, koji su na konferenciji predstavili projekt "Rat City". Vrane, golubovi i šišmiši slični su štakorima u pogledu prisutnosti, brojnosti i povezanosti s bolestima. Ali ljudi mogu živjeti s njima, dok je prva reakcija na štakora poziv istrebljivaču, piše NL Times.

image

Suživot štakora i golubova na pariškim ulicama

Joel Saget/Afp

A ta loša reputacija je neopravdana, kaže Van Gerwen. Štakori se smatraju prenositeljima bolesti, često misleći na kugu iz ranijih stoljeća. Ali u stvarnosti oni nisu ništa opasniji od drugih životinja. "Štakor je povezan s Weilovom bolešću. Svake godine dogodi se trideset takvih slučajeva. Kod njih dvadeset zaraza se dogodila u inozemstvu", ističe ona.

Zašto štakorima otvaramo vrata?

"Kao ljudi vrlo nejasno komuniciramo sa štakorima, na primjer, ostavljajući hranu posvuda. Ne želimo štakore u našoj kući, ali ostavljamo otvorene rupe i pukotine kako bi te životinje mogle lako ući", tvrdi Maite van Gerwen zagovarajući promjenu ponašanja kako bi se štakorima slali jasniji signali.

Gradovi poput Amsterdama mogli bi stanje učiniti boljim tako da sustav za otpad učine zaštićenim od glodavaca. Informativna kampanja o njima, kao i molba lokalnom stanovništvu da razmisle o tome zašto je štakor zapravo veća smetnja od šišmiša ili goluba također bi mogla pomoći. U projektu "Rat City" Van Royen i Ligtelijn također predlažu posebna hranilišta za štakore raširena po cijelom gradu. Životinje tu mogu nesmetano šetati, a ljudi ih kao gledatelji mogu bolje upoznati.

image

Prva reakcija ljudi na štakore je poziv istrebljivaču, upozoravaju nizozemski zaštitnici životinja

Stefani Reynolds/Afp

"Zašto želimo oko sebe jedne životinje, a ne želimo druge?" upitao je Van Gerwen. "U novoizgrađenim kućama u šupljini su napravljeni objekti kako bi bili dom šišmišima, a istodobno se štakori suzbijaju zamkama, ljepljivim pločama i otrovom", zaključuje ta znanstvenica.

‘Ljudi i štakori dijele bitne stvari‘

Tek će se vidjeti kakav će odjek ta znanstvena inicijativa imati kod amsterdamskih vlasti, međutim sa sličnom situacijom suočavaju se i u Parizu, koji broji četiri mjeseca do početka Olimpijskih igara.

U Parizu je udruga Paris Animals Zoopolis (PAZ) iznenadila dio javnosti plakatima s porukama; "Jeste li znali da se štakori smiju kada ih škakljete? Razbijmo klišeje o štakorima!".

Ili onim "Emocije, inteligencija, altruizam, društveni život, patnja... dijelimo bitne stvari", u ružičastoj boji, ispod dva lica s brkovima.

Udruga PAZ zagovara "dijeljenje urbanog prostora između ljudi i životinja na miran način", što ne odogovara svima. U listu Le Figaro, pod naslovom "Smiješni ekolozi koji brane štakore", upozorava se da raskopane kante za smeće preplavljuju pločnike glavnog grada te da je broj intervencija u Francuskoj skočio za 35 posto u jednoj godini. "S tim problemom bore se i Marseille, Lyon, Bordeaux i Nantes", piše Le Figaro.

U svakom slučaju ekolozi i zaštitnici životinja otvorili su zanimljiv dijalog o suživotu s ozloglašenim glodavcima. Budući da njih ni u Hrvatskoj ne manjka, mogao bi se i ovdje očekivati sličan dijalog.

image

I šišmiši su slični štakorima u pogledu prisutnosti, brojnosti i povezanosti s bolestima, ali ljudi mogu živjeti s njima

Afp
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
27. travanj 2024 22:26