Uništavanje brane i hidroelektrane Kahovka koje je izazvalo poplave diljem južne Ukrajine vjerojatno će ograničiti mogućnosti Kijeva u početku njegove protuofenzive, prema procjeni vojnih dužnosnika i analitičara.
Moskva i Kijev u utorak su krivili jedni druge za rušenje brane preko rijeke Dnjipro u ukrajinskoj regiji Herson na području koje se nalazi pod ruskom okupacijom. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov ustvrdio je da se u ovom slučaju radi o "namjernom činu sabotaže ukrajinske strane s ciljem da se Krim liši vode" te da se radilo o pokušaju da se odvrati pozornost od "posrnule ukrajinske ofenzive".
S druge strane, Ukrhidroenergo, ukrajinska državna hidroenergetska tvrtka, navodi da je branu srušila eksplozija unutar strojarnice, dok je predsjednik Volodimir Zelenski ustvrdio da su krivi "ruski teroristi". "Fizički je nemoguće raznijeti je izvana, granatiranjem. Minirano je. Ruski okupatori su je minirali i digli u zrak", rekao je on. "Rusija je detonirala bombu koja je nanijela veliku štetu okolišu. Ovo je najveća ekološka katastrofa koju je izazvao čovjek u Europi posljednjih desetljeća".
Niti jedna od tih tvrdnji ne može se neovisno provjeriti, no neki vojni analitičari i ukrajinski dužnosnici kažu da je trenutak uništenja brane znakovit, budući da uvelike ide u prilog Rusiji jer remeti planove Kijeva za napad na jugu i povećava vjerojatnost ofenzive prema istoku na koju bi se Moskva onda mogla usredotočiti, piše Financial Times, a prenosi Jutarnji.
‘Svrha je očita‘
Ruske snage ove godine nisu uspjele značajno napredovati na bojnom polju nakon najave zimske ofenzive u siječnju, od koje u biti nije bilo ništa "Svrha je očita - stvoriti nepremostive prepreke na putu napredovanja ukrajinskih oružanih snaga", rekao je Mihajlo Podoljak, glavni savjetnik Zelenskog.
Snimke na društvenim mrežama pokazuju kako voda guta uništenu branu i poplavljuje gradove i sela duž obala rijeke Dnjipro. Ukrajinske vlasti brzo su pokrenule evakuaciju desetaka tisuća stanovnika u područjima pogođenima poplavom pod vladinom kontrolom.
Očekivalo se da će Ukrajina pokrenuti napad na jugu kako bi pokušala probiti i presjeći "kopneni most" koji povezuje ruski teritorij s okupiranim pokrajinama Zaporižja i Herson, ali i poluotokom Krimom, koji je Rusija nezakonito anektirala 2014. godine. Ta je veza ključna za rusku vojnu logistiku i opskrbu - kad bi ukrajinske snage došle do strateškog grada Melitopolja ili čak sve do Azovskog mora, to bi zadalo veliki udarac ruskoj okupaciji na jugu i moralu snaga Kremlja.
Do urušavanja brane došlo je u trenutku u kojem su ukrajinske snage pojačale napade na više lokacija duž linije bojišnice duge oko 1.000 kilometara na jugu i istoku zemlje, što je ukazivalo na to da je dugo očekivana ukrajinska protuofenziva vjerojatno u tijeku. Ukrajinsko ministarstvo obrane izvijestilo je u utorak da su njegove snage zauzele još teritorija u blizini grada Bahmuta u Donbasu, koji su u svibnju zauzeli ruski vojnici i Wagnerovi plaćenici nakon 10 mjeseci iscrpljujućih borbi - i koji je i dalje epicentar borbi.
Prilagođavanje planova
"Rusija ima koristi od toga što je linija bojišnice kraća jer je lakše koncentrirati snage da spriječi proboj", kaže Rob Lee iz američkog think tanka Institut za istraživanje vanjske politike. "Ukoliko je ukrajinska operacija u Hersonu sada manje vjerojatna, mogli bi premjestiti više snaga na istok", dodao je.
Ukrajinski vojni dužnosnik, koji je govorio pod uvjetom anonimnosti, navodi da dužnosnici procjenjuju štetu prouzročenu poplavom te da će prilagoditi svoje protuofenzivne planove u skladu s tim. "Ako smo imali bilo kakve planove za pokretanje operacije tamo, definitivno to nećemo učiniti u skorije vrijeme", rekli su. "Odmah nakon (poplave), zemlja će zapravo biti močvara".
Andrij Zagorodnjuk, vojni savjetnik i bivši ukrajinski ministar obrane, rekao je kako je vjerojatno da kijevski generali imaju alternativne planove. Poplave mogu biti prepreka, kaže on, ali neće zaustaviti ukrajinsku protuofenzivu. "Da smo htjeli prijeći rijeku tamo, to se sada neće dogoditi", dodao je. "U osnovi, to nam uskraćuje bilo kakvu mogućnost da prijeđemo rijeku i premjestimo opremu u tom području. U biti, zato je najvjerojatnije Rusija to učinila, pogotovo u ovom trenutku".
Ukrajinski centar za stratešku komunikaciju i informacijsku sigurnost, vladina jedinica, navodi kako je moguće da su ruske snage digle branu u zrak kako bi poplavile otoke nizvodno, za koje je rečeno da su ih ukrajinske snage ponovno zauzele u ponedjeljak. "Drugi vjerojatni razlog je želja da se nanese maksimalna šteta Ukrajini u uvjetima u kojima su okupatori izgubili nadu da će zadržati kontrolu nad jugom Ukrajine", dodaje se.
‘To je bilo uključeno u naše planiranje‘
Poplave će, rekao je jedan zapadni dužnosnik, utjecati na velike dijelove civilne infrastrukture, koju je teško obnoviti usred rata. "Ako naširoko oglašavate da se spremate krenuti u protuofenzivu, također se ne biste trebali iznenaditi ako protivnici poduzmu mjere protunapada", dodao je.
S druge strane, kako prenosi Bloomberg, general Serhij Najev iz zapovjedništva ukrajinskih oružanih snaga, rekao je za Ukrinform kako mogućnost da Rusija digne u zrak elektranu Kahovka u potpunosti uračunata u ukrajinsko vojno planiranje.
No, poplava utječe i na ruske snage. "Uništenje brane poplavilo je prvu rusku obrambenu liniju istočno od rijeke Dnjipro u Hersonu, iako je prijetnja od ukrajinskog prelaska rijeke uvijek bila niska", ističe Michael Kofman, vojni analitičar u američkom think tanku CNA. "Ova katastrofa ne koristi nikome, a najviše će pogoditi područja pod ruskom okupacijom".
Ruski vojni blogeri, koji vatreno podupiru rat, ali su kritični prema vojnom vrhu, uglavnom su podržali službenu rusku verziju događaja, prema kojoj su krivci Ukrajinci. “Naša lijeva obala više stradava od poplava. Nema smisla da bismo to učinili", napisao je Aleksandar Kots, inače ruski ratni izvjestitelj za prokremaljski tabloid Komsomolskaja Pravda.
Neki, naravno, nisu mogli izdržati da ne izraze oduševljenje teškoćama koje je rušenje brane stvorilo za ukrajinsku protuofenzivu u regiji. "Neću reći tko je dignuo u zrak niti na bilo koji način ocjenjivati", navodi Jegor Guzenko, ruski dragovoljac i bloger. "Ali s taktičke točke gledišta, (Ukrajina) može zaboraviti na ofenzivu u Hersonu", zaključio je on.