StoryEditor
Hrvatskabrojke eurostata

Vladajući prigovaraju medijima što ne iznose podatke o gospodarskim uspjesima Hrvatske. OK, evo ih, i nisu baš bajni...

Piše Sanja Stapić
11. veljače 2020. - 18:35

Dobro je misliti pozitivno i dobro je što gospodarstvo Hrvatske raste, no nije taj rast toliki da će nas pogurati ispred rasta zemalja s kojima se možemo uspoređivati, niti je takav da nam standard može otpuhati s dna europske ljestvice, s pretposljednjeg mjesta.

Optimizam je lijep, ali je preoptimistično i preuzetno iz rasta gospodarstva u prva tri kvartala prošle godine iščitavati kako smo odjednom dobili vjetar u jedra s kojim ćemo uhvatiti korak sa Slovenijom, Češkom, Slovačkom, Litvom, Latvijom, Poljskom, Rumunjskom, Bugarskom i Mađarskom.

Samo ispred Slovenije i Slovačke

Previše je tvrditi da je rast ostvaren u prvom lanjskom kvartalu od četiri posto u odnosu na isto preklanjsko tromjesečje, 2,4 posto rasta u drugom kvartalu i 2,8 posto rasta bruto domaćeg proizvoda u trećem kvartalu dovoljan za takav iskorak.

Jednostavno, podaci govore drugačije i Hrvatska je rastom u sva tri kvartala bolja samo od dvije zemlje, od Slovenije i Slovačke, u dva od tri kvartala je bolja od Češke i Latvije te je u samo jednom kvartalu bila bolja od Bugarske. U sva tri kvartala su je lani prestigle Poljska, Mađarska, Rumunjska i Litva.

U prva tri preklanjska kvartala, Hrvatska je bila lošija od svih zemalja, s izuzetkom od dva kvartala kada je imala veći rast od Češke. To što je prošle godine bila bolja nego preklani, ne znači da je na putu sustizanja zemalja od kojih je nekada bila bolja.
Kad se samo malo digne pogled, jasno je da je prerano spremati roštilj jer je zec još duboko u šumi.

Eurostatovi podaci kažu da Hrvatska ni u jednom od tri lanjska kvartala u usporedbi s istim kvartalima 2010. nije ostvarila veći rast od ostalih devet zemalja s kojima se uspoređuje. Sve su te zemlje imale daleko veći rast.

Primjerice, u trećem kvartalu prošle godine hrvatsko je gospodarstvo bilo za 12,6 posto bolje nego u istom razdoblju 2010., ali je u svim ostalim zemljama s kojima se Hrvatska može uspoređivati taj rast bio značajno veći.

Najniži je bio u Sloveniji 18 posto, Češkoj 23 posto, Bugarskoj 26 posto, dok je u svim ostalim zemljama zabilježen rast veći od 30 posto, s izuzetkom Rumunjske kojoj je gospodarstvo ostvarilo rast BDP-a od 41 posto (!) u trećem lanjskom kvartalu u usporedbi s istim razdobljem 2010.

Nisu takvi samo kvartalni podaci, takvi su i godišnji podaci. Tako je Hrvatska u 2018. imala 8,7 posto veći BDP nego 2010. godini, a i taj preklanjski BDP je još uvijek bio ispod razine pretkrizne 2008. za 0,2 posto.

Najviše je rasla Rumunjska

Devet zemlja s kojima se Hrvatska može uspoređivati imale su znatno veći BDP nego 2010., i to od 14,9 posto, koliko je Slovenija preklani imala veći BDP od onih iz 2010. do 35 posto većeg BDP-a nego u 2010. koji je imala Rumunjska.

Istini za volju, po istom tom pokazatelju, prema usporedbi razine BDP-a u odnosu na 2010. godinu, Hrvatska je najlošija u skupni 10 zemalja Europske unije.

Sve su te zemlje od 2011. do početka 2019. rasle više u odnosu na 2010. od Hrvatske.

Promijenimo li postavke i pokušamo li u kadar hvatati samo godine u kojima je Hrvatska najviše rasla i “najljepše ispala na slici”, opet baš ne možemo zaključiti da sustiže konkurenciju. Prije bi se moglo zaključiti da zaostaje za njom.

Kada razdoblje od 2016. do 2018. usporedimo s 2015., ispada da Hrvatska gubi dah. Još je 2016. u odnosu na godinu prije imala 3,5 posto veći BDP i taj je rast bio veći od rasta sedam zemalja iz skupine, samo su Bugarska i Rumunjska bile bolje, da bi se godinu dana poslije ta prednost istopila, pa je Hrvatska 2017. imala za 6,7 posto veći BDP nego u 2015. i to je bio rast veći nego onaj u Latviji, Mađarskoj i Slovačkoj, a sve ostale zemlje iz skupine su preskočile Hrvatsku.

U 2018. godini Hrvatska je imala 9,6 posto veći BDP od onog iz 2015. i samo je jedna zemlja iz skupine, i to Slovačka, imala manji rast od hrvatskog.

Podaci i brojevi su kao glina, svatko ih može mijesiti kako hoće i oblikovati od njih oblik kakav želi. No, ne možete za glinu tvrditi da je zlato. Jednostavno nije.

Porazne Vladine imovinske kartice

Ne treba ni čuditi da smo tu gdje jesmo zna li se da nas je krajem prošle godine Svjetski gospodarski forum među 141 zemlje smjestio na 63. mjesto po konkurentnosti, a na toj smo se poziciji našli s titulom najlošije članice Europske unije koja je, primjerice, po učinkovitosti pravosuđa pretposljednja zemlja ili 140 od 141 zemlje, po neovisnosti pravosuđa na 126. mjestu, na 136. i 137. mjestu po sposobnosti Vlade da se prilagodi promjenama i njezinoj fokusiranosti prema budućnosti, na 139. mjestu po opterećenosti poduzetnika propisima...

To su “imovinske kartice” svih naših Vlada i kamo sreće da ljude zanimaju onoliko koliko ih zanimaju imovinske kartice ministara. Kad bi s jednakom žestinom kakvom se oštre rasprave o ministarskim nekretninama, autima, štednim računima i foteljama... razmišljali i razgovarali o imovinskim karticama gospodarstva, zemlje i građana, o onom što neka vlada dobiva na upravljanje i ostavlja iza sebe, život bi nam bio makar poneku nijansu bolji.

BDP po stanovniku u 2018.


Slovenija 20.170 eura
Češka 17.620 eura
Slovačka 15.560 eura
Litva 13.310 eura
Mađarska 12.560 eura
Poljska 12.430 eura
Latvija 12.180 eura
Hrvatska 11.990 eura
Rumunjska 8740 eura
Bugarska 6550 eura

BDP po stanovniku po paritetu kupovne moći (udjel od EU-prosječnog BDP-a) u 2018.


Češka 91 posto
Slovenija 87 posto
Slovačka 73 posto
Mađarska 71 posto
Poljska 70 posto.
Litva 70 posto
Latvija 69 posto
Rumunjska 65 posto
Hrvatska 63 posto
Bugarska 52 posto

Stope nezaposlenosti u %, prosinac 2019.


EU 6,2
Latvija 6,7
Hrvatska 6,4
Litva 6,1
Slovačka 5,7
Poljska 3,3
Slovenija 4,6
Rumunjska 3,9
Bugarska 3,7
Češka 2,0

#BDP

Izdvojeno

03. lipanj 2020 15:50