Neće premijeru Andreju Plenkoviću i njegovim ministrima biti lako “preživjeti” nadolazeće mjesece.
Liječnicima su odlukom Vlade RH povišeni koeficijenti i dobili su ono za što su se borili. Dobili su veće plaće, sada samo trebaju pričekati objavu odluke u Narodnim novinama, ali su svojim dobitkom otvorili i Pandorinu kutiju i mogućnost da svi koji iz javnih službi budu tražili povećanje koeficijenata (finiji izraz za povećanje plaće) traže razgovor kod premijera. Imamo osjećaj da će se u idućim mjesecima premijer narazgovarati s nezadovoljnicima.
- Odlukom o povećanju koeficijenata liječnicima podosta su porasle plaće liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Tako će liječnik specijalist zaposlenik Doma zdravlja, Hitne pomoći, Zavoda za javno zdravstvo... dobiti povećanje plaće od oko 22 posto, dok će liječnik bez specijalizacije ili specijalizant dobiti povećanje plaće od 13,5 posto.
Javit će se i drugi
Istovremeno, srednja medicinska sestra dobit će povećanje od pet, a viša medicinska sestra od tri posto, kazuje dr. Marko Rađa, ravnatelj Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije.
Da bismo našim čitateljima što plastičnije pojasnili kakva će sada biti primanja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, izračunali smo nove plaće.
Tako će liječnik specijalist u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, umjesto dosadašnjih oko 1600 eura plaće (oko 12 tisuća kuna), po novome dobiti oko 350 eura više. Liječnik “primarac” bez specijalizacije, koji je do sada imao plaću od oko 1300 eura, po novome će dobit oko 300 eura više, a specijalizant koji je imao oko 1200 eura sada će dobivati oko 285 eura više.
Da će medicinske sestre po svemu sudeći vrlo brzo u prosvjede na ulice, pokazuju i brojke njihovih povećanja koeficijenta/plaća. Tako će srednja medicinska sestra u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, umjesto svoje dosadašnje plaće od oko 800 eura, dobiti 840 eura, a viša medicinska sestra, koja je do sada imala oko 920 eura, dobit će oko 950 eura. U prosjeku, znači, povećanje od 35 eura.
Medicinske sestre su zbog ovih povećanja, koja su apsolutno nerazmjerna, što se i vidi iz naših izračuna, već u “niskom startu” i njihovo “kampiranje” na Markovu trgu Plenković može brzo očekivati.
Ovo povećanje liječnicima dat će mogućnost učiteljima, profesorima, policajcima, kulturnjacima, zaposlenima u socijali i sucima da traže isto ono što su tražili i oni.
Neće biti Plenkoviću lako.
S druge strane neće biti lako ni izv. prof. dr. sc. Viliju Berošu, ministru zdravstva RH, koji će trebati “razbijati glavu” što će biti u Hrvatskoj sa specijalizacijama mladih liječnika i trebaju li opće bolnice ili domovi zdravlja strepjeti od “liberalizacije specijalizacija”.
Problem specijalizacija
Opće bolnice ili domovi zdravlja sada su “primorani” mlade liječnike, kojima plaćaju specijalizacije pet godina (što ukupno košta oko 150 tisuća eura), slati na specijalizacije u KBC-ove, a nakon završenih specijalizacija mnogi od njih se ne vrate u matičnu ustanovu koja im je tu specijalizaciju i platila.
Tako te javnozdravstvene ustanove ostaju bez stručnog kadra, kojemu su plaćale specijalizaciju, a mladi liječnici koji su specijalizirali trebaju im od 2016. godine vratiti oko 35 tisuća eura (prije toga trebali su vratiti cijeli iznos uložen u njihovu specijalizaciju), dok je ostatak od 115 tisuća eura čisti gubitak za ustanove koje su plaćale specijalizaciju.
Liječnici koji su specijalizirali do te 2016. imali su obvezu vratiti kompletan iznos, odnosno bruto plaće za pet godina specijaliziranja ako ne žele raditi kod njih ili raskinu ugovor. Naravno, ako se to ne postigne mirnim putem, ide se na sud.
Zbog svega ovoga upitali smo ministra Beroša što će biti sa specijalizacijama.
- Prijevremeni prekid rada i odlazak specijalizanata iz zdravstvene ustanove nije samo financijski gubitak za tu ustanovu, već je puno veći problem narušavanja dostupnosti zdravstvene zaštite za sve građane na tom području, i to u razdoblju od najmanje pet godina, koliko je potrebno za završetak nove specijalizacije.
Nažalost, ima takvih primjera i to nije dobro jer moramo sačuvati dostupnost zdravstvene skrbi svim građanima. Isto tako nije pravedno da jedni moraju vratiti dio iznosa koji je uložen u njihove specijalizacije, a drugi moraju vratiti kompletne iznose. Moram reći da moramo pronaći neki balans, kako bi svi specijalizanti u Hrvatskoj imali jednake uvjete specijaliziranja - kratko je komentirao ministar Beroš.
A da Ministarstvo zdravstva itekako misli na specijalizante i specijalizacije u Hrvatskoj govori podatak da su osigurana sredstva od oko 130 milijuna eura za 922 specijalizacije iz pet deficitarnih specijalizacija, i to za obiteljsku medicinu, pedijatriju, ginekologiju i opstetriciju, kliničku radiologiju i hitnu medicinu.
Država bi plaćala
Dr. Marko Rađa smatra da bi sa specijalizacijama sve bilo puno lakše kada bi ih raspisivao i plaćao Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) ili Ministarstvo zdravstva, odnosno država, a ne pojedinačno javnozdravstvene ustanove, kao što je slučaj sada.
- Država zna da nama tijekom pet godina treba, recimo, 100 pedijatara i 100 radiologa, jer da ovi koji sada rade odlaze u mirovinu. Stoga znaju da se specijalizacije trebaju raspisati, kako bi ti mladi liječnici, koji će za pet godina završiti specijalizaciju, zamijenili ove koji odlaze u mirovinu.
I tada bi ti liječnici koji završavaju specijalizacije bili na tržištu rada i svaka bi javnozdravstvena ustanova mogla s njima pregovarati kako bi došli raditi u njoj. Tada bi ravnatelji tih javnozdravstvenih ustanova morali uložiti napore kako bi plaćom ili nečim drugim privukli najbolje nove specijaliste na rad - kazuje dr. Rađa.
Istovremeno, takvim “državnim” plaćanjem specijalizacije javnozdravstvene ustanove koje sada plaćaju specijalizacije ne bi bile u minusu, kao što jesu, kada se friški specijalist ne želi vratiti raditi u onu ustanovu koja mu je platila specijalizaciju.
- Mladi specijalist bi tada, kada bi mu držala plaćala specijalizaciju, mogao birati gdje će raditi jer ne bi bio “vezan” ugovorom ni za jednu javnozdravstvenu ustanovu. A ako bi htio nakon završetka specijalizacije otići raditi kod privatnika ili u inozemstvo, država bi bila ta koja bi potraživala povrat uloženog novca u specijalizanta - zaključuje dr. Marko Rađa.