StoryEditor
HrvatskaLjubav nije nasilje!

Nacionalni je dan borbe protiv nasilja nad ženama: pandemija online komentara seksualnog sadržaja najviše pogađa djevojke, rezultati su poražavajući

Piše PSD.
22. rujna 2020. - 10:44
Shutterstock

Na Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama, CESI - Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje pokreće kampanju  „Mogu reći neću – Ljubav nije nasilje!"  i predstavlja rezultate istraživanja elektroničkog nasilja među srednjoškolcima i Internetsku stranicu Nechupedia, online vodič za prepoznavanje elektroničkog seksualnog i rodno uvjetovanog nasilja u partnerskim vezama mladih. 

Velika većina srednjoškolki, njih 72%, bile su izložene online komentarima seksualnog sadržaja. Skoro svaka deseta djevojka bila je izložena i seksualnim ucjenama, a 7% je bilo izloženo objavi videa ili fotografija koje su nekome poslale privatno. S druge strane, 44% mladića bili su izloženi online prijetnjama vezanim uz njihovu fizičku sigurnost, četvrtina je bila izložena uvredljivoj objavi, dok je petina mladića bila izložena pritisku gledanja online pornografije.  

Ovo su neki od rezultata istraživanja o elektroničkom nasilju i mladima koje je početkom ove godine proveo CESI u okviru projekta „Mogu reći neću - Ljubav nije nasilje".  Rezultate istraživanja posebno je značajno danas promatrati u kontekstu trenutne situacije sa pandemijom i povećanim vremenom koje mladi provode na internetu. Zato je važno ponuditi im sustavu podršku i sigurno mjesto za bolje razumijevanje sebe te razvoj kvalitetnih odnosa s drugima, posebice kroz preventivne programe u školama, te pružiti pomoć onima koji/koje su bili izloženi elektroničkom nasilju.

Zlostavljanje i nasilje mladi doživljavaju na različite načine, bilo kao žrtve, počinitelji ili promatrači, a često sudjeluju u sva ta tri svojstva u različitim društvenim okruženjima. To značajno utječe na njihovu fizičku i psihičku dobrobit, njihove obrazovne rezultate, kao i kvalitetu njihovih odnosa.

U najvećem broju slučajeva kao počinitelji elektroničkog seksualnog rodno-uvjetovanog nasilja navode se muške osobe ili (bivši) partneri. Djevojke koje su doživjele digitalno nasilje višekratno, češće ističu da su se osjećale bespomoćno i uplašeno. 

Kada se radi o dijeljenju lozinke s partnerom/icom za online platforme, djevojke češće izjavljuju da su podijelile lozinku s partnerom (14.4%). Također, više djevojaka nego mladića promijenilo je svoju profilnu fotografiju zato što je to njihov partner zahtijevao.

Digitalna kontrola u vezi koja se očituje kao pretjerano slanje poruka gdje osoba očekuje od partnerice/partnera da bude dostupna/dostupan čitavo vrijeme i odmah odgovori na poruke za 40% mladih nije oblik nasilja u vezi dok njih 36% ne zna radi li se tu o nasilju. Više mladića nego djevojaka ne smatra ovo ponašanje nasiljem (58% naspram 34%). 

Reakcije mladih na osvetničku pornografiju tj. objavljivanje videa/fotografija partnerice bez njene suglasnosti pokazuju da bi većina mladih prekinula vezu ili bi se obratili prijateljima za pomoć, dok je traženje pomoći od roditelja, nastavnika i policije pri dnu ljestvice.

Reakcije mladih na osvetničku pornografiju iz pozicije promatrača, kažu da bi oni većinom bili zabrinuti za žrtvu (40%), ili bi poduzeli nešto. Iako mladi znaju da je takvo ponašanje neprihvatljivo, kao i da je ova vrsta nasilja nešto što žrtvu duboko pogađa, zabrinjava podatak da četvrtina mladića i petina djevojaka okrivljuju žrtvu za nasilje, kažu u CESI.  

Istraživanje je provedeno na uzorku od 458 učenika i učenica srednjih škola iz različitih dijelova Republike Hrvatske putem on-line upitnika. Među mladima, najčešće korištena aplikacija za kontakte i razgovor s prijateljima je Instagram (40%) i WhatsApp (39%) dok je Facebook manje popularan.

Pored predstavljanja ovih rezultata, u okviru kampanje „Mogu reći neću - Ljubav nije nasilje!" ovih dana je lansirana Internet stranica – Nechupedia gdje se mladi ljudi mogu informirati o elektroničkom nasilju.  Nechupedia će u narednom periodu biti dopunjavana interaktivnim pričama, igricama, ilustracijama i video materijalima kreiranim za mlade i zamišljena je da im bude koristan vodič kroz odrastanje i proživljavanje ljubavnih i drugih emotivnih iskustava. Pratiti kampanju možete i na Instagramu @mogurecinecu i Facebooku @nasilnevezesubezveze.

U okviru ove kampanje i projekta, naglasak je podizanje svijesti o društvenim normama, predrasudama i stavovima kojima se seksualno i rodno uvjetovano nasilje potiče i umanjuje, uključujući kontrolu i zloporabu moći u mladenačkim vezama putem tehnologije te izgradnju odnosa prožetih poštovanjem u stvarnom i virtualnom svijetu. 

Mogu reći NEĆU


Projekt Mogu reći NEĆU ima za cilj doprinijeti suzbijanju elektroničkog seksualnog i rodno uvjetovanog nasilja u intimnim partnerskim vezama mladih, posebno osnaživanjem djevojaka i pomaganjem da se suprotstave nasilju.

Osim kampanje, projekt uključuje edukaciju vršnjačkih edukatora/ice, radionice u srednjim školama, te vodič za nastavnike/ce za prevenciju i suzbijanje elektroničkog nasilja u partnerskim vezama mladih.

U projektu sudjeluju sljedeće organizacije: Autonomni ženski centar (Srbija), Fundación Privada INDERA (Katalonija, Španjolska), NANE – organizacija za ženska prava (Mađarska) i CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (Hrvatska).

Projekt je sufinancirala Europska unija u okviru Programa o pravima, jednakosti i građanstvu.

Murganić i Bedeković: Vlada i HDZ za nultu stopu tolerancije prema nasilju


Predstavnice zajednice žena HDZ-a "Katarina Zrinski" i Kluba zastupnika HDZ-a Nada Murganić i Vesna Bedeković upozorile su u utorak na važnost borbe protiv nasilja nad ženama istaknuvši da su se Vlada i HDZ opredijelili za nultu stopu tolerancije prema nasilju.

"Treba zaustaviti nasilje, posebice nad ženama i djecom. Vlada i HDZ su se opredijelili za nultu stopu tolerancije prema nasilju i po tom pitanju su učinjeni brojni napori da se pošalje poruka žrtvi - imate pravo na pomoć i imate se kome obratiti", rekla je predsjednica HDZ-ove Zajednice žena "Katarina Zrinski" Nada Murganić na konferenciji za novinare u povodu Nacionalnog dana borbe protiv nasilja.

Naglasila je kako je nacionalno zakonodavstvo išlo u smjeru maksimalne zaštite žrtava promjenom kaznenog zakona po kojem se takvo nasilje više ne tretira kao prekršaj već kazneno djelo, a usvojena je i Istanbulska konvencija. 

Bedeković je istaknula da treba graditi kulturu nenasilja, a društvo treba naglasak staviti na prevenciju svakog oblika nasilja. Naglasila je pritom važnost sankcioniranja nasilnika i stavljanja žrtve u centar pozornosti.

Navodeći kako u Hrvatskoj trenutno postoji 19 skloništa za žrtve nasilja u obitelji, Bedeković je rekla da  njih 17 financira nadležno ministarstvo u godišnjem iznosu od 6,5 milijuna kuna. Od 2017. za financiranje tih skloništa Vlada je uložila oko 20 milijuna kuna.

Također, u našoj zemlji postoji ukupno sedam SOS telefona, a Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike financira rad šest telefona, koje organiziraju udruge i domovi za žrtve nasilja u obitelji.

Napominjući kako su skloništa za žrtve nasilja organizirana u svim županijama, Bedeković je rekla da u njih šest trenutno postoje privremena rješenja za smještaj žrtava obiteljskog nasilja.

Za njihov rad Vlada je osigurala 70 milijuna kuna iz Europskog socijalnog fonda, a otvoren je javni poziv za projekte vezane uz skloništa u tim županijama (Krapinsko-zagorska, Koprivničko-križevačka, Ličko-senjska, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska i Dubrovačko-neretvanska). 

Vlada je također u zadnje tri godine uložila 15,5 milijuna kuna za podupiranje i snaženje usluga savjetovališta i skloništa za žene i djecu žrtve nasilja u obitelji.
Bedeković je najavila i projekt "Zaustavimo nasilje nad ženama - za nasilje nema opravdanja" u koji će biti uloženo 10,5 milijuna kuna sredstava iz europskih fondova.

Upitana je li za vrijeme pandemije koronavirusa bilo povećanog broja nasilja u obiteljima, odgovorila je kako je u skloništima početkom svibnja bilo registrirano 174 korisnika, a sredinom lipnja njih 210.

Dodaje da su lani centri za socijalnu skrb zbog nasilja u obitelji postupali u oko 10.700 slučajeva, a u prvih devet mjeseci ove godine u 6.690 slučajeva. (HINA)

Selak Raspudić: Obiteljsko nasilje rak rana nasilja nad ženama


U povodu 22. rujna, Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, predsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova Marija Selak Raspudić istaknula je u utorak kako je obiteljsko nasilje rak rana nasilja nad ženama i da je potrebno raditi na prevenciji.

Selak Raspudić (Klub zastupnika Mosta) je dodala kako se već i isticanjem tog problema djeluje preventivno.

Prema evidenciji MUP-a, u prvih osam mjeseci 2020. od 23 ubojstva osam je počinjeno na štetu bliskih osoba, a od toga su sedam žrtava osobe ženskog spola -  jedna je izvanbračna supruga, dvije su supruge, jedna je sestra, dvije žrtve su majke te jedna baka, rekla je na konferenciji 

Evidentirano je 708 kaznenih djela tjelesne ozljede, 88 teških tjelesnih ozljeda te 1796 kaznenih djela prijetnje počinjena na štetu bliskih osoba. Također je evidentirano 6523 prekršaja nasilja u obitelji, od toga 4116 žrtava ženskog spola i 2407 muškog te 1005 kaznenih djela nasija u obitelji, 849 počinjenih na štetu osoba ženskog spola, izvijestila je Selak Raspudić.

Što se tiče podataka Ministarstva pravosuđa i uprave, prema Kaznenom zakonu za kazneno djelo nasilja u obitelji donesena je 281 odluka od kojih su 242 pravomoćne, a od toga je 248 osuđujućih odluka od kojih je 213 pravomoćno. Što se tiče teških tjelesnih ozljeda prema Kaznenom zakonu doneseno je 11 presuda, 10 osuđujućih i jedna oslobađajuća, rekla je Selak Raspudić.

Istaknula je kako se u najvećem broju slučajeva radi o uvjetnim zatvorskim kaznama u rasponu od 6 do 12 mjeseci te ocijenila da se time pokazuje ono što je već ranije prepoznato kao problem, a to je penalizacija koja je je vrlo blaga u smislu izrečenih kazni. U tom smislu Odbor će planira raditi na kreiranju strožeg zakonodavnog okvira i na podizanje svijesti u društvu kroz edukaciju i prevenciju, jer njihov izostanak rezultira stanjem kakvo imamo sada, poručila je.

Napomenula je kako je prema podacima Uprave za zatvorski sustav i probaciju sigurnosne mjere obaveznog psihosocijalnog tretmana tijekom 2019. u 54 predmeta od 59, odnosno 92 posto izrečeno je osobama muškog spola, dok ih je 5, odnosno 8 posto izrečeno osobama ženskog spola. 

Najavila je kako će u srijedu u okviru slobodnih govora u Saboru predstavnici više saborskih klubova govoriti o problemu nasilja nad ženama. Izrazila je nad da će rad Odbora kroz zakonodavnu inicijativu pridonijeti donošenju kvalitetnijeg zakonskog okvira i prevenciji nasilja.

Članica Odbora Grozdana Perić (HDZ) naglasila je kako je u odnosu na 2019. kada je ukupno  bilo 10.739 slučajeva obiteljskog nasilja da je u devet mjeseci ove godine bilo 6690,a za isto prošlogodišnje razdoblje 8117 što znači da se bilježi lagani pad broja takvih slučajeva.

Napomenula je kako u Hrvatskoj postoji 19 skloništa za žrtve nasilja u obitelji, od čega ih se 17 sufinancira iz Državnog proračuna, no da ih u šest županija još uvijek nema te da se radi na tome da se i u njima osigura sustav podrške. (HINA)

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

04. prosinac 2020 03:30