Nije lako pratiti poslovne aktivnosti Tomislava Debeljaka, vlasnika posrnulog “Brodosplita”: sve preokrete u posljednji čas, zagonetne poteze, neobične odnose, čudesna obećanja, kompleksan tok misli, razgranate pipke diljem svijeta, gomilu isprepletenih tvrtki, tamo od Samobora do Svrljiga pokraj Niša, od ledenog norveškog Ulsteinvika do topljivog kenijskog Nairobija, od Majura na Maršalovim Otocima, duboko u Tihom oceanu, do mravinjaka kineskog Šangaja...
Teško, ali ne i nemoguće! Evo našeg najnovijeg priloga, pomalo krnjeg, budući da su nam resursi oskudni, a logistika skromna, ali proplamsaja duha zato kod nas još ne manjka!
Otkako je ono Debeljak, koncem ožujka je to bilo – samo dan užežin očekivanog pada u stečajni ponor – neobjašnjivo uspio deblokirati škverske račune, svi se pitaju kako, kojim novcem, čijim?!
Mjesec dana bez blokada
Pa iako je izvjesno da je dobar dio blokada (ukupno teških 24 milijuna eura) naprosto privremeno i dogovorno povučen, bilo da se radi o tvrtkama povezanim s Debeljakom ili nekim domaćim bankarima, a manji dio riješen stvarnim financijskim podmirenjem vjerovnika, ipak je ostalo nejasno kako se to Debeljak, barem zasad, iščupao iz škripca. Jer – novih blokada nema već mjesec i pol dana...
Dotle Debeljak u javnosti iznosi dozirane informacije o “anonimnom američkom fondu” koji igra ulogu spasitelja, o “partneru koji je financirao deblokadu i s kojim će pokrenuti proizvodnju u škveru”, agenciji “koja će ga dalje financijski pratiti”.
Kad već neće rođena mu domovina Hrvatska...
A stare škverske dugove da će pokušati riješiti “dogovorom i bez predstečaja”.
Evo što smo ustanovili:
U Londonu je sjedište – na adresi Ludgate Hill 55, Level 1, West London – kompanije koja se zove “GLAS Trust Corporation”. Ovo “GLAS” je akronim od “Global Loan Agency Services”. Uglavnom, radi se o privatnoj agenciji koja klijentima širom svijeta pruža razne usluge povezane s kreditiranjem, upravljanjem dugovima, restrukturiranjem obveza i slično:
Ovako kažu sami za sebe:
“GLAS je pionir na tržištu nebankarskih kreditnih agencija, strukturiranih financija i korporativnih povjerenika. Kao neovisni pružatelj usluga bez sukoba, usredotočeni smo na pružanje modernih rješenja za složene transakcije s mogućnošću rada na poslovima koji mogu biti u problemima, prije ili nakon restrukturiranja ili neobične prirode...”
Poslove i urede imaju širom svijeta, pa tako i u Americi. A baš je o američkom fondu Debeljak govorio.
Svakako, taj naš “GLAS Trust Corporation”, sa spomenutom londonskom adresom, nedavno je postao založni vjerovnik najdražeg Debeljakova broda.
U izvatku iz brodskog upisnika za jedrenjak “Golden Horizon”, od 28. travnja – prije dva tjedna – upisana je trostruka hipoteka vrijedna ukupno sto milijuna eura (33+50+17) u korist subjekta “GLAS Trust Corporation Limited”. Hipoteke su, doduše, uvjetne, budući da u popratnoj zabilježbi stoji da će one imati pravni učinak jedino ako se u roku od godinu dana izbrišu hipoteke koje na tom brodu otprije ima VTB Bank (Europe) SE iz Frankfurta. A te dvije “njemačke” hipoteke teške su 83 milijuna eura (33 + 50).
Založni vjerovnik
Ukratko, GLAS je nekidan upisao sto milijuna eura hipotekarnih prava na Debeljakovu jedrenjaku, ali ona će imati pravnu snagu samo ako njemački bankari (izvorno ruske banke) izbrišu svoje hipoteke u godinu dana. Drugim riječima, GLAS bi trebao zauzeti mjesto VTB-a. Isplatom ili namirenjem na neki drugi način.
A ulaganje međunarodnog fonda “vrijedno je sto milijuna eura” – koliko iznose GLAS-ove nove hipoteke – također je spominjao Debeljak prethodnih dana.
Znači, moguće je da je upravo GLAS taj novi “Brodosplitov” i Debeljakov uvjetni spasitelj. Ali i dalje je nejasno o kakvom poslovnom ili financijskom modelu govorimo. Odnosno, zašto bi se GLAS u to upuštao, koja je njegova motivacija, da ne kažemo – korist?!
Jer i ako se isplate bankari iz VTB-a i pobrišu njihove hipoteke na brodu, a njihovo mjesto zauzme GLAS, taj nesretni brod i dalje je opterećen s još 100 milijuna eura Debeljakovih zaloga (koje on uvijek može povući), ali i hipotekama “Star Clippersa” (izvornog naručitelja broda) od šest milijuna eura, s kamatama od 6,5 posto, i zalogom u korist HBOR-a, hrvatske državne banke za obnovu i razvitak, u iznosu od 33 milijuna eura (250 milijuna kuna).
Bože, znate li ijedan brod s toliko hipoteka na rebrima?! Ukupno – 322 milijuna eura! Daleko više od stvarne vrijednosti broda. Podsjetimo, ugovoren je bio 2014. godine za 64 milijuna eura!
Dakle, da se s broda počiste i VTB-ovi, i Debeljakovi, i HBOR-ovi (to bi bilo osobito intrigantno, a nije nemoguće), i “Star Clippersovi” zalozi, pa da “Golden Horizon” – nekim čudom! – ostane opterećen “samo” sa sto milijuna eura GLAS-ovih hipoteka, pitanje je gdje je tu GLAS-ova računica, budući da je brod, čini se opravdanim zaključiti, vrijedan manje od zaloga?!
’Brodosplit’ bez imovine
Gdje je tu Fondova matematika?!
U okolnostima kada “Brodosplit” nema neke posebne imovine – škver je sav na pomorskom dobru s kojega je odavno izvlašten; strojevi, oprema i postrojenja dobrano su opterećeni zalozima ili uopće nisu “Brodosplitovi”, nego DIV-ovi; nema novih, pravno osnaženih poslova i ugovora; nema radnika, meštara, inženjera, izgubljeno je najmanje tisuću mjesta; nema riješenog financiranja, nema novih državnih jamstava, postojeći dugovi su golemi, dugoročne i kratkoročne obveze gotovo 1,5 milijardi kuna – teško je razumjeti što bi to privuklo međunarodnu agenciju, fond ili organizaciju, poput GLAS-a, naprimjer, da Debeljaku zapjeva: “Plesao bih s tobom kroz najprometnije ceste, jedan tango kroz crveno, tamo gdje nitko ne bi plesao...”
Opet kažemo, potraga nam je malo krnja, moguće da nismo u stanju dokučiti sve Debeljakove tajne i duboke poslovne misli, lucidne i domišljate financijske konstrukcije ili inovativne derivacije, ali jedno je nepobitno – taj neki “GLAS Trust Corporation” zbilja je upisao sto milijuna eura hipoteka na jedrenjak, ma koliko one uvjetne bile!
Pitali smo ih, u London poslali čitavu listu upitnika! Pitali i splitsku Lučku kapetaniju na temelju kojih dokumenata je dopustila upis hipoteka. Upitali smo i “Brodosplit” o prirodi odnosa s tim međunarodnim partnerom – jesu li im kreditori ili novi vlasnici. Ali odaziva još nema...
Nismo posebno isticali da je “Brodosplit” lanjsku godinu završio s gubitkom od 1,37 milijardi kuna, odnosno 182 milijuna eura (kako se može vidjeti na domaćim poslovnim servisima), ali svi profesionalno zainteresirani to već ionako znaju.
Možda nam se sve uskoro i samo otkrije, možda se popune rupe neznanja, bolje od ovoga što upravo čitate zasad nismo mogli.
Dotle, još malo “Tanga” iz studija: “Mi bi se držali za vodove, na krovu ‘četrnaestice’, sijevale bi iskre…”