StoryEditor
Ostaloza godinu dana

Predsjednik HOO-a Zlatko Mateša odgovara hoće li se sportski svijet okupiti u Tokiju: Olimpijske igre upitne bez cjepiva

14. rujna 2020. - 20:31
Yasushi Kanno/AFP

Manje od godinu dana ostalo je do Olimpijskih igara u Tokiju. Pandemija koronavirusa odgodila je taj globalni spektakl za 12 mjeseci pa je novi planirani termin od 23. srpnja do 8. kolovoza 2021. godine. Kažemo planirani jer nitko sa sigurnošću ne može reći hoće li do tada pandemija dovoljno oslabjeti i hoće li se stvoriti adekvatni uvjeti za (normalnu) organizaciju Igara.

Ako pitate Zlatka Matešu, predsjednika Hrvatskog olimpijskog odbora, ključ je u – cjepivu. Odnosno u što skorijoj dostupnosti cjepiva na razini cijelog svijeta. Ako se to ne dogodi na vrijeme, sasvim je moguće i potpuno otkazivanje Igara, što se u modernoj olimpijskoj povijesti dogodilo samo zbog Prvog i Drugog svjetskog rata.

Uglavnom, situacija je još uvijek neizvjesna, ali olimpijska je obitelj nadasve optimistična. Takvo nam je raspoloženje prenio čelni čovjek naše olimpijske kuće. Zanimalo nas je kakva su njegova saznanja i razmišljanja, kao i njegovih kolega iz Međunarodnog olimpijskog odbora, a otkrio nam je i je li realno, čak i uz cjepivo, u Tokiju očekivati publiku.

Gospodine Mateša, krenimo odmah u glavu. Što mislite, hoće li se Olimpijske igre u Tokiju održati?

- Još uvijek mislim da hoće. Jedna od ključnih stvari bit će cjepivo. Ako ono bude dostupno do kraja godine, za što su izgledi veliki, onda će Igre sigurno biti održane.

Dakle, sve ovisi o cjepivu?

- Tako je. Jer, pazite, samo u Olimpijskom selu imate preko 12 tisuća sportaša sa svih kontinenata, a epidemiološka situacija nije svugdje ista. Za neke kontinente možda ni nemamo potpune podatke poput Afrike ili Južne Amerike. Ako bude cjepiva, onda svi ti problemi nestaju i sportaši mogu doći. Nitko neće biti ugrožen. Cjepivo je glavni preduvjet da sve prođe u redu.

E, tu dolazimo do mogućeg kamena spoticanja. Koliko je važno čije će biti cjepivo? Jer, evo, vidimo da traje svojevrsna utrka globalnih velesila u pronalasku i plasmanu cjepiva, kao da smo opet u nekakvom hladnom ratu.

- U pravu ste, oko tog cjepiva sada je puno politike. Nisam epidemiolog, ali prema mojim saznanjima najmanje tri relevantne istraživačke ekipe već su u visokoj fazi testiranja, to su ekipe s Oxforda, iz SAD-a i Njemačke. Siguran sam da će oni dati prave rezultate. Cjepivo potom moraju odobriti agencije za lijekove u svakoj zemlji. U Americi je to FDA, a u Europi Europska agencija za lijekove.

Postoji li kakav rok do kojeg se mora donijeti konačna odluka o (ne)održavanju Olimpijskih igara? Ove je godine odluka o odgodi donesena 24. ožujka, je li to možda nekakav okvirni rok i za sljedeću godinu?

- Takve vrste roka nema. Stvari se prosuđuju s vremenom gledajući što je realno i kako zaštititi zdravlje sportaša. Prosuđivat će se do zadnjeg trenutka prije donošenja odluke.

Što ako se neki sportaši ili čak možda cijeli olimpijski odbori odbiju cijepiti? Novak Đoković se proljetos javno usprotivio cijepljenju, premda je kasnije malo korigirao tu izjavu.

- U teoriji je to moguće, ali mi je teško reći što bi se u tom slučaju dogodilo. Moje je mišljenje da takvi sportaši ne bi mogli nastupiti jer bi predstavljali ugrozu za ostale natjecatelje. Izuzetaka što se tiče natjecanja i ulaska u Olimpijsko selo neće biti. To sigurno.

Kakva su razmišljanja predsjednika Međunarodnog olimpijskog odbora Thomasa Bacha i ostalih olimpijskih odbora? Jesu li i oni optimisti poput vas?

- Imamo redovite sastanke Izvršnog odbora Europskih olimpijskih odbora putem interneta i razmjenjujemo informacije. Njihov je stav upravo ovakav kao moj.

Nema panike, zabrinutosti?

- Nema panike, ali ima problema. Najviše logističkih. To je ogroman posao.

Ako cjepivo ne postane javno dostupno na vrijeme, onda Igara ne može biti?

- Teško mi je to reći jer ne ovisi o meni, ali ne znam tko bi se usudio pustiti u Olimpijsko selo 12 tisuća sportaša a da ne zna kakve su zdravstvene posljedice za njih. Ne mogu to zamisliti.

Kako biste se vi konkretno postavili u situaciji da morate odlučiti da li poslati sportaše u Tokio ili ne, ako cjepivo ne bi bilo dostupno na vrijeme ili ako procijenite da biste tako mogli ugroziti sportaše?

- Konzultirali bismo se s našim vodećim epidemiolozima. Gospodin Capak (op.a. Krunoslav Capak, ravnatelj HZJZ-a) je ujedno i član naše Zdravstvene komisije pa bismo na temelju tih konzultacija donijeli odluku.

Kakav je stav velesila poput SAD-a, Velike Britanije, Australije, Kanade...? Kanađani i Australci su u ožujku dva dana prije službene odgode sami otkazali nastup i poručili svojim sportašima da se spremaju za Igre 2021.

- Stav Kanade nije bio najbolje primljen u olimpijskoj obitelji. Normalna je procedura da se s takvim stavom prvo upozna MOO, da se to raspravi unutar njega pa da se onda eventualno ide u javnost. Zdravlje je sportaša primarno, ali uz pretpostavke da će se naći cjepivo vjerujem da će to biti u redu. Amerikanci i Britanci se spremaju za Igre kao da će ih biti.

No, ako bi se zakoračilo u veljaču ili ožujak - a da cjepivo još nije spremno - sigurno bi rastao pritisak na MOO da odluči što s Igrama?

- Neka su cjepiva već u visokoj fazi kliničkog ispitivanja, a rok će ovisiti o tome mogu li se po tim uvjetima održati sve preostale kvalifikacije na normalan i sportski način. To će možda biti „deadline”.

A što je s publikom? Je li realno očekivati gledatelje na tribinama ili se organizatori pripremaju na mogućnost da ih ne bude u obimu u kojem bi htjeli?

- Ovo drugo je realnije. Ako na stadionu koji prima 50 tisuća ljudi imate 15 tisuća, to je epidemiološki sigurno i podnošljivo te osigurava distancu ako neće biti drugačijih rješenja. To je puno manji problem nego pitanje zdravlja sportaša jer su oni ipak svi na istome mjestu u selu.

Kako stvari stoje, sportaši će za vrijeme Igara biti u „balonima” po uzoru na NBA karavanu u Orlandu ili svjetske tenisače trenutno u New Yorku?

- Sigurno će biti razdvojeni od gledatelja i od bilo kojih drugih skupina koje budu nazočne.

Kada bismo mogli očekivati natjecanja na interkontinentalnoj razini s obzirom na to da pandemija ne jenjava? O tome će dobrim dijelom ovisiti i preostale kvalifikacije za Olimpijske igre.

- Sportovi na otvorenom nisu toliki problem koliko dvoranski. Na međunarodna natjecanja dolaze sportaši iz raznih zemalja i kontinenata i tu su zajedno jedno vrijeme. To je vrlo složeno s obzirom na ograničenost kretanja između pojedinih država i bojim se da takvih natjecanja neće biti do kraja godine.

Dakle, uz pretpostavku da će cjepiva biti svi će se morati cijepiti prije odlaska u Tokio?

- Tako je. Sportašima će sigurno biti obvezno cijepljenje. Bez dokaza o cijepljenju neće se moći u selo. Vjerujem da će se većina sportaša cijepiti jer će im to dati kakvu-takvu garanciju da im životi neće biti ugroženi.

Financijske posljedice pandemije osjetio je i Hrvatski olimpijski odbor. Na Skupštini u srpnju potvrđen je izmijenjeni proračun za 2020. godinu, 43 milijuna kuna manji od planiranog.

- Mi dijelimo sudbinu svih drugih u društvu, nismo otok, ali financijskih problema trenutno nemamo. Redovito isplaćujemo sve stipendije olimpijskim kandidatima, trenerima, financiraju se nacionalni savezi... Vidjet ćemo što će biti u 2021. godini koja je potencijalno olimpijska, što bi onda donijelo veće troškove zbog kvalifikacija i priprema, ali o tome ćemo razgovarati kad dođe vrijeme.

Smanjena su i sredstva za olimpijski program Tokija za 37 posto?

- Jesu, ali ne za sportaše. To je važno naglasiti. Smanjuje se dio za putovanja jer ih neće biti, i logistiku. A onaj dio koji se tiče prava sportaša ne samo da nije umanjen nego je i produžen te će trajati sve do Igara.

U listopadu se održava izborna skupština HOO-a na kojemu ćete, prema svemu sudeći bez protukandidata, dobiti novi, ukupno šesti predsjednički mandat. Koji će vam biti glavni cilj u narednom razdoblju?

- Sljedeći mandat bit će jedan od najčudnijih. Barem u početku. Najvažnije je da su svi zdravi i da se pripreme za Tokio. Da su Igre bile ove godine, mogli bismo pričati o očekivanjima, a ovako je zaista teško prognozirati. Situacija je baš čudna. Zasad u olimpijskom programu imamo oko 100 kandidata, a ako se svi kvalificiraju bit ćemo na nivou Londona i Rio de Janeira. To bi bio strateški cilj.

Japan u minusu

Koliko bi otkazivanje Igara koštalo Japance i MOO?

- Financijski gubitak već je sada velik. Procjene su da će Igre koštati Japan između 15 i 16 milijardi dolara, računajući odgodu. To je čak i za Japance vrlo velik iznos. Eventualno otkazivanje bi jako naštetilo japanskom gospodarstvu, ali i MOO-u.

Japanci će onda sigurno završiti u minusu, kako god okrenemo?

- U plusu sigurno neće biti. Dodatni su problem i ulaznice. One su rasprodane, a ako idete smanjivati broj ljudi morate nekima vratiti novac. Ima tu i mnogo logističkih detalja koji su jako komplicirani – kaže Mateša.

Strašno je treslo, ali na kraju otupiš

Kako ste proveli karantenu proljetos i plašite li se koronavirusa osobno budući da pripadate ugroženoj skupini (71 godina)?

- Nisam ugrožen samo zbog dobi, već i zbog toga što imam pet srčanih premosnica. U karanteni sam se držao svih pravila. Doma imam sprave za vježbanje i održavao sam kondiciju. Sad se ponašam u skladu s preporukama, nosim masku, izbjegavam velike gužve, držim odstojanje i normalno obavljam svoj posao sve ovo vrijeme. Imam i predavanja na fakultetu.

A kako ste proživjeli potres u Zagrebu u ožujku?

- Joj, to mi nemojte ni spominjati. Korona nije ništa prema potresu. Živim praktički u epicentru, blizu Markuševca. To je bilo katastrofa. Nešto strašno, nepredvidivo, treslo je još mjesecima nakon toga. Probudiš se, pa ne znaš hoćeš li izaći iz kuće... Na kraju više otupiš, samo se okreneš na drugu stranu i nastaviš spavati.

Jasno je da morate izbjegavati stresne situacije, no koliko je to uopće moguće s obzirom na vašu zahtjevnu i odgovornu funkciju i kako to uspijevate?

- Sportom! Igram vaterpolo, nogomet, odbojku na pijesku, imam pilotsku dozvolu pa i letim... Eto kako. Družim se s prijateljima, pa odemo na pivicu i stvari izgledaju mnogo bolje!

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

18. siječanj 2021 17:15