Ovih dana u tijeku je javna rasprava o Izmjenama i dopunama Urbanističkog plana uređenja turističke zone Marina lučica 2. Osim usklađivanja s novim zakonskim propisima prostornog uređenja, izmjenama i dopunama konačno će se definirati prostorne cjeline, odnosno osnovne građevine, kao što su hoteli, vile i ugostiteljski objekti, te prateće građevine u koje spadaju sportsko-rekreacijski, servisni i ostali sadržaji. Urbanistički plan uređenja određuje visinu građevina, koeficijent izgrađenosti i iskorištenosti, udaljenost od prometnica, komunalnu infrastrukturu, zelene površine...
Vrlo je bitno, ističu u Općini Primošten, da se izmjenama i dopunama Urbanističkog plana uređenja omogućava etapna gradnja turističkih sadržaja, ali i etapna gradnja potrebne infrastrukture. Obuhvat izmjena iznosi 16,82 hektara kopnenog područja i ne obuhvaća derutni hotel "Marina lučica" s pripadajućim sadržajima.
Ovo je jedna od rjetkih turističkih zona koja bi mogla biti realizirana. Koncem prošle godine veliki turistički kompleks bio je predstavljen u primoštenskom hotelu „Zora“. Primoštenci su mogli vidjeti i upoznati austrijskog investitora, arhitekte, a obznanjeno je da gradnja prvih turističkih objekta na 110.000 kvadrata kreće u listopadu 2020. godine. Resort će imati 1200 postelja i prema najavi trebao bi biti otvoren 2022. godine.
Realizirana bi mogla biti i turistička zona „Medine“ unutar naselja Rogoznica. Vlasnik Marine Frapa Franjo Pašalić već desetljećima uporno otkupljuje zemljište i trebao bi biti jedan od glavnih ulagača.
TZ Medine
Valja napomenuti da su obje te zone, jedna u Primoštenu druga u Rogoznici, planirane jako davno. Turistička zona „Medine“ bila je uplanjena još u bivšoj državi, naravno da je izgradnjom marine Frapa doživjela bitne izmjene, a turističku zonu Marina Lučica pokušali su prije desetak i više godina izgraditi kanadski Hrvati.
I za turističku zonu T1 Kalebova Luka izrađen je Urbanistički plan uređenje. Rogoznička načelnica Sandra Jakelić nekoliko puta najavljivala je početak gradnje, ali još nije zabivena prva lopata. Inače misteriozni ulagači, tada se govorilo o jednom estonskom fondu, terene su otkupili još 2006. godine u eri najžešćeg rušenja bespravne gradnje. Upravo u Kalebovoj luci i Zatoglavu bageri bivše ministrice Marine Matulović Dropulić "pomeli" su tridesetak bespravno izgrađenih kuća.
Pet godina nakon kupnje u Prostornom planu Šibensko-kninske županije to poljoprivredno zemljište postala je nova turistička zona T1 Kalebova luka veličine 19,89 ha. Javnost nije upoznata tko je trenutni vlasnik sada turističkog zemljišta i tko su ulagači, međutim, ljudi nakon tolike pompe očekuju početak gradnje. Samo na području općine Rogoznica ucrtane su čak četiri nerealizirane turistički zone. U ostalim općinama i gradovima na području Županije manje-više je isto.
- U posljednjih desetak godina napravljeni su brojni urbanistički planovi turističkih zona u kojima bi trebali niknuti hoteli, resorti, apartmani... Na žalost, ni jedna još nije realiziran na području Šibensko-kninske županije - izjavio je koncem prošle godine ravnatelj Županijskog Zavoda za prostorno uređenje Damir Lučev.
Podaci o planiranim i neizgrađenim turističkim zonama nalaze se i u Prostornom planu uređenja Šibensko-kninske županije. Tako su na području županije utvrđene 33 izdvojene ugostiteljsko-turističke zona, 17 zona je izgrađeno ili djelomično izgrađeno, a 16 zona nije izgrađeno. Ukupna površina zona iznosi 551,4 ha, odnosno 234,4 ha ukupno izgrađenih ili djelomičnih izgrađenih zona i od 317 ha neizgrađenih zona. Prosječna površina zone iznosi 16,71 ha, izgrađenost površine u prosjeku je 13,8 ha, dok je prosječna površina neizgrađene zone znatno veća i iznosi 19,8 ha. Ukupni maksimalno mogući kapacitet u izdvojenim ugostiteljsko- -turističkim zonama iznosi 45.700 kreveta. Unutar izgrađenih ili djelomično izgrađenih zona ostvaren je kapacitet od 12.908 kreveta, a neizgrađenim zonama moguć je smještaj čak 32.792 kreveta.
Unatoč tolikoj neizgrađenosti, turističke zone se i dalje planiraju. Velike izdvojene turističke zone izvan naselja proglašavaju županije, a turističke zone unutar naselja jednice lokalne samouprave.
Zašto se to radi i kako nastaju ta takozvana turistička područja? Jesu li ona plod dobro promišljene strategije turističkog razvoja, urbanističke struke i logike? Dobri poznavatelji prilika kažu da u većina slučajeva nema ni turističke strategije, ni urbanistričke struke, a ni logike. Tvrde da se uglavnom radi o špekulativnm ulaganju u jeftino zemljište koje se u katastru uglavnom vodi pod „pašnjaci“, a nakon poteza pera vrijednost tih pašnjaka ili zapuštenih poljoprivrednih površina skače višestruko. Uravo je to glavni razlog što su kupci tajanstveni fondovi iz egzotičnih zemalja.
Uvala Borovica
Najnovija opasnost koja nadvila nad rogoznički prostor je rasprodaja zemljišta u djevičanskoj uvali Borovica. U toj netaknutoj prirodi do sada je rasprodano više od dva milijuna kvadrata, a posrednici i dalje obilaze vlasnike. Kada domaći „agent“ ne uspije prisiliti vlasnika na jeftinu prodaju, u posjet mu dolazi crna limuzina i izbrijani snagator s tetovažom.
U početku se zemlja prodavala za pišljivih pet eura, sada kažu da tajanstveni kupac nekima nudi i desetak eura za kvadrat. Mali novac za gubitak djedovine!
U početku se šuškalo da zemlju otkupljuje neki Njemac, a po novom otkupljivač je misteriozni američki fond. Nazanimljivije u toj priči da su u uvali Borovica probivena čak dva široka puta dovoljna za prolaz i najvećih građevinskih strojeva i kamiona, a ne zna se tko je naručio i izveo radove.
Uvala Borovica je dislocirana i nije blizu ni jednog naselja. Nema ni struju ni vodu ni bilo kakvi infrastrukturu. Pošto je izvan naselja neku buduću turističku zonu na tom području proglasit će Šibensko-kninska županija. Možda za desetak i više godina, takva ulaganja mogu čekati, važno je u konačnici oprati novac i dobro zaraditi!
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....