Sto godina od rođenja velikana hrvatske arhitekture Ivana Vitića šibensko je društvo arhitekata obilježilo predavanjem arhitekta Tomislava Krajine, koji je vodio prenamjenu Vitićeva remek - djela, ex Doma JNA, u Gradsku knjižnicu Jurja Šižgorića te izložbom radova članova sekcije mladih DAŠ-a, u galeriji Matija. Izložba koja je otvorena od 11. do 24 travnja je retrospektiovnog karaktera, a namjera je organizatora da postane redovito godišnje događanje i da se izloženim radovima pokaže presjek arhitektonskog djelovanja unutar jedne godine.
Krajina je kroz predavanje slikom i riječju nastojao dočarati sve faze izgradnje knjižnice unutar ex Doma JNA koji je bio ruševina, izvan funkcije, od 1990. do njezinog otvaranja 2005. godine. Milivoj Zenić, kazao je Krajina, najzaslužniji je za to što je taj kompletan prostor pripao knjižnici, koja je postala šibenski dnevni boravak, mjesto susreta i događaja, izložni i predavanja, prostor koje može služiti u više svrha. U njezinoj je obnovi, kazao je Krajina, dao i sebi kao arhitektu oduška, nadajući se da bi konačnim rješenjem i sam pokojni maestro Vitić bio zadovoljan. Pored cijelog niza stručnih detalja pri zahtjevnoj rekonstrukciji, koje je otkrio publici među kojima su najbrojniji bili mladi arhitekti, Krajina je spomenuo i dosad nepoznati podatak j o tome kako je na zidu objekta bivše JNA, u gradskom bedemu, ostao kip Svetog Mihovila, šibenskog zaštitnika. 'Bio je to jedini vojni objekt koji je imao sveca umjesto zvijezde ili kipa nekog narodnog heroja, i Vitić je bio suočen s brojnim zahtjevima da se Sveti Mihovil ukloni s tog mjesta' - kazao je Krajina. Prema kazivanju Vitićeve udovice Nade, najzaslužniji za to što se to ipak nije dogodilo, i što je Sveti Mihovil ostao na svom mjestu, bio je tadašnji general Janko Bobetko.