StoryEditor
OstaloAmerički prijatelj

Mirko Ilić nagrađen za ‘mrvice svoje mladosti‘; dobitnik je nagrade ‘Andrija Maurović‘ za životno djelo u hrvatskom stripu

Piše Jakov Kosanović
15. prosinca 2020. - 15:21
Prošle godine u Lazaretima je otvorena izložba 'Trenutak pred katastrofu', na kojoj je predstavljen izbor radova iz svih faza Ilićeve karijere. Božo Radić/CROPIXBozo Radic/Cropix

Svjetski poznati crtač stripa, ilustrator i dizajner Mirko Ilić (1956.), koji je iz Zagreba otišao živjeti i raditi u Ameriku prije više od 30 godina, najsvježiji je dobitnik nagrade "Andrija Maurović" za životno djelo – za izniman i trajan doprinos u razvoju i povijesti hrvatskog stripa za 2020. godinu.

Nagradu mu je dodijelila udruga za popularizaciju hrvatskog stripa "Art 9" odlukom žirija u čijem su sastavu bili: Nedeljko Dragić (predsjednik), Borivoj Dovniković, Veljko Krulčić, Tihomir Mraović i Želimir Kosović.

Kad smo se prije nekog vremena čuli, Ilić nam je na temu stripa rekao kako tu ima nevjerojatno mnogo talentiranih mladih ljudi i kako Hrvati rade neke nevjerojatne stvari, ali izvan Hrvatske. – Dakle, postoji jako puno talenta, samo, jedne Hrvatska odgurne, a drugi koriste ispričnicu "e, ne znaš ti kako je kod nas, ne može se".

Volio bih da znam nešto više o stripu u Hrvatskoj, ali ja se više ne bavim stripom. U zadnje vrijeme nešto sam crtao, tek toliko da mi ne bude dosadno za vrijeme korone. Ali ih zato skupljam – rekao nam je tada Mirko. Ustvrdio je da kad je bio mali nije imao novca za strip: "Mislim, spaljivali su strip-crtače kao vještice.

Zbog toga sam uvijek morao čitati nečije tuđe 'Plave vjesnike', razmjenjivati crtane romane zbog toga što sebi nisam mogao priuštiti svoj vlastiti. Zato sam prema stripu uvijek imao strahopoštovanje, jer je bio skup i nedohvatljiv.

Paziš da se ne zgužva jer ga moraš vratiti... Pošto ne volim biti kompleksaš, u jednom sam trenutku počeo kupovati originale stripova koje sam čitao kao klinac, kojih se sjećam svake sličice. Ne samo da ih imam otisnute, nego sad imam i originale.

Zvuči glupo, ali ja ih povremeno šaljem svojim prijateljima u Hrvatsku, s kojima sam dijelio stripove. Znam koliko to njih veseli, kao što smo nekada dijelili otisnute", priznao nam je u tom razgovoru, a na upit o kojim je stripovima riječ "mitraljirao" je sljedeće: "Flash Gordon", "Cisco Kid", "Larrigan", "Rip Kirby", sama klasika, "Modesty Blaise", što god hoćeš... "Tarzan"! Jako me veseli taj miris štampe. Natrljam se njime po licu ko pas. Kad vidim nešto i zagolica me, ja to probam kupiti, ako nije nemoguće skupo. Zezam se da kupujem mrvice svoje mladosti.

Eksperiment u grafici i ideji

Te mrvice mladosti objašnjava i obrazloženje nagrade "Andrija Maurović": Iza Mirka Ilića jedinstvena je karijeru u stripu. Isti se stripom bavio tek četiri-pet godina, u drugoj polovici sedamdesetih godina, ali neovisno od te kratkotrajnosti ostavio je neizbrisiv trag u devetoj umjetnosti.

Jer njegov kvantitativno relativno skromni opus, svojom dalekosežnom utjecajnošću i estetskom vrijednošću i danas, četiri i više desetljeća od nastanka, izaziva respekt i iznimno poštovanje svih dionika stripa.

Kao crtač stripova, neovisno što je većina njih bila kraćih formi, Mirko Ilić je bio likovno moćan i pamtljiv. Kao scenarist, kompleksan i izazovan. Ponekad je i mijenjao stil, ali njegova ostvarenja ostaju prepoznatljiva kao "Ilićeva". Često je eksperimentirao u grafičkom, idejnom i dramaturškom pogledu, ali to ništa nije mijenjalo percepciju umjetnikovih stripova.

Ostvarenja kao što su npr. "Debil blues", "Shakti", "Vodoravno i okomito", "Na istoj strani", "Strogo zabranjeno – 1, 2 naređujem ja", "Rođen da bi živio", "Iz povijesti ljudske gluposti", "Bajka" demonstriraju činjenicu da hrvatski strip u to vrijeme nije bio samo na tragu aktualnih tendencija u europskom stripu toga razdoblja, nego je i sam činio njihov vrh.

U domovini je Mirko Ilić kao autor stripova uglavnom bio vezan za omladinsku štampu, ali su isti ti Ilićevi stripovi na Starom kontinentu i u Sjedinjenim Državama bili objavljivani u nekim tadašnjim najvažnijim strip-revijama, kao što su "Metal Hurlant", "Alter Alter", "Heavy Metal", "Il Mago", "Epic"...

Neke stripove Mirko Ilić je crtao po scenarijima, odnosno idejama svojih prijatelja i kolega, ali i sam je pisao pojedine strip-scenarije. Najviše za Igora Kordeja.

Zajednički album tandema Ilić – Kordej "Del Mismo lado" objavila je španjolska izdavačka kuća "Toutain" 1987. godine – u okviru svog bibliotečnog niza "Grandes Autores Europeos".

'Polet' i 'Novi kvadrat'

Za "testamentarni" strip Mirka Ilića "Survival" scenarij je napisao britanski pisac Les Lilley, a ovaj strip će svoju međunarodnu premijeru imati na stranicama američkog "Heavy Metala".

Osim kao autor, po važnosti je nezaobilazan i angažman Mirka Ilića kao urednika stripa u novopokrenutom omladinskom tjedniku "Polet", ujesen 1976. godine. Tu će okupiti Kunca, Devlića, Marušića, Mešića, Kordeja, Zimonića i druge – i godinu dana kasnije nastat će grupa "Novi kvadrat", koja je samom svojom pojavom, koju je pratila visoka kvaliteta radova, izazvala svojevrsnu "diverziju" u umjetničkim i drugim krugovima u Hrvatskoj i Jugoslaviji u drugoj polovici sedamdesetih godina.

"Novi kvadrat", u kojem je Ilić bio neformalni "spiritus movens", svoje je radove izlagao u galerijama (Rijeka, Koprivnica, Beograd...), potaknuo je osnivanje sličnih grupa mladih stvaralaca stripa u nizu gradova tadašnje države, te je bitno pridonio recepciji stripa, kao nečemu što je važan i vrijedan oblik umjetničkog izražavanja i stvaralaštva.

Mirko Ilić je među prvim "stripašima" koji su imali samostalnu izložbu, 1977. u Galeriji Studentskog centra u Zagrebu, a isto tako je i jedan od prvih koji je izlagao u inozemstvu – na tada najvećem europskom festivalu stripa u Lucci 1978. godine.

U drugoj polovici sedamdesetih godina objavio je i nekoliko tekstova o stripu u zagrebačkoj štampi.

Ogranak Matice hrvatske Bizovac je 2016. objavio album stripova Mirka Ilića "Iz povijesti ljudske gluposti", u kojem je sabran njegov cjelokupan rad na stripu.

Dodjela nagrade "Andrija Maurović" za životno djelo Mirku Iliću​ organizirat će se sljedeće godine u Zagrebu, kada to dopusti epidemiološka situacija.

Inače, dosadašnji dobitnici nagrade "Andrija Maurović" za životno djelo na području hrvatskog stripa su: Mladen Bjažić, Julio Radilović, Borivoj Dovniković, Žarko Beker, Nedeljko Dragić, Oto Reisinger, Rudi Aljinović, Željko Lordanić, Ninoslav Kunc, Vjekoslav Đaniš i Krešimir Zimonić. Ivica Bednjanec je nagradu dobio posthumno. Specijalna priznanja "Andrija Maurović" otišla su u ruke Fadila Hadžića i Vladimira Pavlinića.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

08. ožujak 2021 19:11