U Hrvatskoj se, nije tajna, sve do ovog milenija nitko nije ozbiljno bavio odlagalištima otpada.
Uglavnom se znalo da ih ima na svakom koraku, da najčešće ugrožavaju zdravlje ljudi i zagađuju okoliš, ali je broj legalnih i "divljih" odlagališta iskazivan na bazi procjene. Pa je tako Agencija za zaštitu okoliša procjenjivala da ih krajem 20. stoljeća ima više od tisuću.
Dvadesetak godina kasnije uslijedilo je usvajanje Zakona o održivom gospodarenju otpadom, a u međuvremenu smo postali i članicom Europske unije, što je pridonijelo uvođenju reda, reklo bi se i po službenim podacima. A službeni podaci Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja pokazuju da je od 2005. do 2021. bilo evidentirano i pratilo se 317 lokacija službenih odlagališta, od toga 306 komunalnog otpada, d...