Ljeto: prometne gužve, gužve na moru i – medicinska pomoć. To je problem svakog ljeta. Da, i požari...
Trogir je ljetna "rak-rana" zdravstvenog sustava Splitsko-dalmatinske županije, a vjerojatno i Hitne pomoći od Svetog Roka do Privlake. Taj turistički biser Jadrana u sezoni, kad u njemu i okolnim turističkim destinacijama ima "mali milijun" turista, ima samo jedan tim 1 hitne medicinske pomoći, u kojem su liječnik, vozač, medicinska sestra ili tehničar. I taj jedan tim odgovoran je za previše intervencija do kojih će doći u Trogiru i onom dijelu koji on "pokriva".
Prijašnjih je godina kao ispomoć trogirskom timu 1 bio i tim 2 (dva medicinska tehničara ili dvije medicinske sestre bez liječnika) u Segetu Gornjem na Čiovu, no njih ove godine zasad nema, a nema ni Turističke ambulante koja je funkcionirala u Trogiru.
Ključ u bravu
– Ma oni u Trogiru mole Boga da ih se ljeti ne poziva ni na kakve hitne intervencije. Kad ih se pozove, stavljaju ključ u bravu u ambulanti, izlaze na teren, a svi oni kojima tamo treba hitna pomoć moraju čekati ispred ambulante dok se tim 1 ne vrati. Dakle, potencijalno i čovjek s akutnim infarktom može čekati ispred ambulante.
Kakvo je stanje, najbolje oslikava primjer s Drvenika Velog i Malog. Tamo stanovnici ne mogu ostvariti ni osnovna ustavna prava kad je u pitanju zdravstvo. Ako se nešto dogodi i ako nisu zauzeti brod policije ili Lučke kapetanije, mora se zaputiti medicinska ekipa iz Splita jer neće se valjda slati ova jedna iz Trogira. Ako nema slobodnog broda koji bi je doveo na neki od Drvenika, otočani mogu "puvat u perušinu" – kaže nam naš sugovornik iz medicinske branše koji je želio ostati anoniman.
Situacija nije ništa bolja ni u Omišu.
– I Omiš ima samo jedan tim 1 i nije dobio nikakav ljetni "dodatak". Cijeli taj koncept Hitne medicinske pomoći tijekom ljeta ovisi o faktoru sreće. Odnosno, što bi se dogodilo da se u Trogiru ili Omišu pokaže potreba za dvije istovremene hitne intervencije, gdje su ljudi životno ugroženi? Na koju će se intervenciju hitna prije uputiti? Ili će se morati slati timovi iz drugih mjesta u Dalmaciji da bi se došlo na dvije istovremene intervencije, recimo u Trogiru? Godinama se govori o ovom problemu i nitko ga ne rješava – objašnjava naš sugovornik.
A stanje, naravno, nije bajno ni na srednjodalmatinskim otocima.
Tako u jeku turističke sezone na Braču, u Supetru, postoji jedan tim 1, dok u Gornjem Humcu imaju dva medicinska tehničara koji tvore tim 2. U Supetru rade još, kao turistički tim, jedan liječnik i medicinska sestra, ali oni svakog dana rade "samo" po 12 sati.
Na Hvaru postoje dva tima 1, i to u Hvaru i Jelsi, dok je na Visu u pripravnosti liječnik koji ima vozača i medicinskog tehničara ili sestru, a u Komiži jedan obiteljski liječnik u svojoj ambulanti stoji u pripravnosti i po pozivu izlazi na teren.
‘Dabogda te Šolta dopala‘
Šolta je pak posebna priča pa tek uvidom u "zdravstveno stanje" ovog otoka svima postaje jasnija izreka "dabogda te Šolta dopala". Na njoj postoji samo liječnik hitne pomoći, i to u Rogaču, koji dežura svaki dan od 15 sati do 8 sati ujutro. Dakle, samo u tom periodu turistima i domaćima može zatrebati liječnik.
– A ne daj bože da taj šoltanski likar mora izići na teren, na neku intervenciju. Do mjesta, recimo, nesreće može doći automobilom Dacia, bez rotacijskog svjetla, a ako mu je potreban eventualan prijevoz pacijenta do trajekta, jer nema ambulantu, taj šoltanski liječnik mora pozvati vatrogasce iz Grohota, da oni obave taj transport, uz pretpostavku da istovremeno ne gase neki požar. Ako su zauzeti, šoltanskom liječniku ne preostaje ništa drugo nego da zamoli pacijenta, recimo sa slomljenom nogom, da prošeta do trajekta ili se pokuša ukrcati i što udobnije smjestiti u Daciji – kaže naš sugovornik.
U Kaštelima postoji tim 1, a dobili su preko ljeta i jedan tim 2. Pojačanje je dobila i Baška Voda, koja je dobila tim 2, dok je u Podacama timu 2 nadodan liječnik pa su postali tim 1. U Makarskoj imamo tim 1 i tim 2, a Split je dobio jedan tim 1, pa ih sada u Gradu ima ukupno četiri.
Na šibenskom području nedostaje osam liječnika
Kad je u pitanju Šibensko-kninska županija, tamo pod "ljetnom mrežom" rade od 15. lipnja do 15. rujna.
– Mreža se nadopunjuje u Tisnome, gdje je tim 2 prešao u tim 1. Istovremeno u Skradinu imamo tim 2, ali važno je napomenuti da taj tim pokriva i Nacionalni park Krka, u kojemu u svakom trenutku ima i do 10 tisuća gostiju, kao i dionicu A1 koja prolazi kroz našu Šibensko-kninsku županiju, dakle od Benkovca do Vrpolja. A, naravno, pokriva i potrebe domicilnog stanovništva – kazao nam je Tomislav Jukić, ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije.
Na otocima koji gravitiraju šibensko-kninskoj županiji pomoć pruža tim 1 iz Šibenika ili Vodica, ovisno o tome gdje se hitnoća dogodila, je li bliža Šibeniku ili Vodicama.
– U ovom trenutku Zavodu za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije nedostaje osam liječnika. Imamo 30 liječnika, a trebali bismo ih imati 38. Mladi liječnici dolaze raditi pa vrlo brzo odlaze, kad se raspiše neka specijalizacija, a na javne natječaje nitko se ne javlja. Te nam činjenice stvaraju veliki broj prekovremenih sati, pa jedan dio potreba pokrivamo uz pomoć vanjskih ustanova – rekao nam je Tomislav Jukić.
U Zadru nema problema, Dubrovnik se pojačava
Kad je područje Zadra u pitanju, tamo, po riječima Ivane Šimić, ravnateljice tamošnjeg Zavoda za hitnu medicinu, nema većih problema u funkcioniranju tijekom ljeta.
– U Kalima imamo pet timova 1, koji su nadležni za Ugljan i Pašman. Sve ostale potrebe pokrivamo pripravnošću. Osim toga, nedavno smo dobili i brzu medicinsku brodicu koja je smještena u Gaženici, za najudaljenije otoke – govori Šimić.
Kad je u pitanju područje Dubrovačko-neretvanske županije, njihovo nam je stanje objasnio Luka Lulić, ravnatelj tamošnje Hitne pomoći.
– U srijedu ćemo sa Županijom potpisati ugovor o povećanju broja timova za vrijeme turističke sezone, i to ne samo mi iz Hitne pomoći, nego i iz Doma zdravlja. Tako će Dubrovnik dobiti dva dodatna tima s liječnikom i medicinskom sestrom koji će biti stacionirani u ambulanti. Na Elafitima ćemo imati dodatnu pripravnost, kao i u Orebiću, gdje već imamo pet timova 1. Toj pripravnosti ćemo plaćati da budu dostupni u bilo kojem trenutku i spremni da "uskoče" u ambulantu. Komarnu, Trpanj, Metković i Ploče pokriva Dom zdravlja – kaže Lulić.
Zanimalo nas je kakvo je tamošnje stanje s liječnicima u Hitnoj pomoći.
– Mi smo uspješno riješili nedostatak liječnika i zbog toga smo sretni i nasmijani. Samo se pribojavamo, kad budu raspisane neke atraktivnije bolničke specijalizacije, da nam ovi mladi ljudi koji su sada kod nas ne "pobjegnu" prema bolnicama – zaključuje Luka Lulić.
Jesu li ovo dovoljne hitne "zdravstvene snage" koje se ovog ljeta moraju brinuti o turistima i domicilnom stanovništvu od Svetog Roka do Prevlake, procijenite sami, ali nama se čini da uvijek može više i bolje.