Prošla, 2017. vjerojatno je bila jedna od najgorih protupožarnih sezona za vatrogasce Šibensko-kninske županije. Naravno, uz onu najstrašniju ikad, kad je na Kornatu tragično stradalo 13 vatrogasaca iz Tisna, Vodica, Šibenika. Za razliku od političara koji uvijek narodu obećavaju med i mlijeko, i jamče da će eto, baš za njihove vlasti, napokon biti bolje, vatrogasci imaju drukčiju logiku i politiku. Treba biti iskren i ljude pripremiti na ono što ih vjerojatno čeka. A ne ih zavaravati. Tako će županijski vatrogasni zapovjednik Darko Dukić na naše pitanje hoće li ova sezona, 2018., ipak biti bolja, mirno i odrješito odgovoriti:
- Neće. Jer prateći situaciju na Mediteranu, svi znakovi govore da nas čeka bar jednako teška vatrogasna sezona.
Bilo je dramatično
- Lani nam se činilo da gore ne može. Gorjelo je na sve strane i redom su to bili veliki, gotovo katastrofalni požari. Što kažu statistike i brojke?
- Prošle godine smo imali 1980 vatrogasnih događaja, od čega je bilo 1203 požara na otvorenom prostoru. Situacija je bila gotovo dramatična u srpnju i kolovozu kada smo tri puta proglašavali "veliku nesreću" - za područje Šibenika, Kistanja i Drniša. Ali, iako smo imali ogromne opožarene površine, nije izgorio ni jedan jedini stambeni objekt i što je najvažnije, nije stradao ni jedan civil ni vatrogasac, i to je velika sreća. Profesionalni sam vatrogasac već 25 godina i mogu reći da je 2017. bila jedna od najtežih sezona. Ali, takve se sezone ponavljaju ciklički, svakih četiri-pet godina. Kad pogledate ostale mediteranske zemlje, vidjet ćete da je situacija ista ili čak i gora nego kod nas.
- Kolike su štete zabilježene? Što je ključni uzrok tako velikih požara?
- Vatrogasci ne utvrđuju štete, nego šumarije, Šumarske savjetodavne službe i policija. Međutim, mogu reći da je samo za gašenje požara potrošeno 40 milijuna kuna! U to su uključeni sati rada vatrogasaca, vozila i zračne snage. A što se uzroka tiče, uz dugotrajne suše, treba imati na umu da imamo velik broj napuštenih poljoprivrednih površina, koje su zarasle u draču i korov, posebno u Zagori. Primjerice, kistanjski kraj gdje je sve zapušteno, gdje je pristup vatrogascima bio onemogućen i gdje su goleme površine u gustom, neprohodnom šipražju. Nema više stočarstva, zemlja se ne obrađuje, a što je najgore i ljudi je vrlo malo, što sve zajedno pospješuje požare.
Zahvalnost Božinoviću
- Stradale su poljoprivredne površine, vinogradi, maslinici, čak i stoka, gospodarski objekti... Njihovi su vlasnici od države, konkretno Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva financija, dobili pomoć koja se doima ciničnom. Neki su za izgorjeli vinograd dobili 55 kuna državne potpore?- O tome ne mogu govoriti jer to nije stvar vatrogastva. Ali, kod proglašavanja elementarne nepogode Grad Drniš prijavio je štetu na vatrogasnoj opremi i dobili su pomoć države u iznosu od oko 200 tisuća kuna koje, naravno, moraju potrošiti namjenski, upravo za nabavu nove opreme. Za poljoprivredne površine i kulture, ne znam koliku su pomoć ljudi dobili, ali mnogima je vatra progutala sve što su godinama mukotrpno radili.
- Što se može učiniti u izvansezonskom razdoblju da se požari preveniraju? Kako se pripremate za ovu sezonu?
Na županijskoj i na razini jedinica lokalne samouprave surađujemo na projektu javnih radova u koje je uključeno 540 ljudi. Radi se na Šubićevcu, u Kanalu sv. Ante, na Brodarici, u Perkoviću, Zatonu, u Skradinu, Drnišu, Kninu. Doslovce su sve jedinice lokalne samouprave i svi mjesni odbori uključeni u te radove, i u koordinaciji s vatrogasnom zajednicom čiste se zapušteni šumski putovi. Najbolje rezultate vidimo na Šubićevcu, u Kanalu i Zatonu gdje danas možemo proći i tamo gdje do jučer nismo to mogli ni zamisliti.
- Imate li kakve naputke u pripremi sezone i s državne razine?
- Kroz listopad i studeni radila se državna analiza protupožarne sezone, ali još nisu usvojeni zaključci i očekujemo da nadležna državna tijela za poslove vatrogastva donesu smjernice za ovu sezonu. Inače, moram zahvaliti ministru unutarnjih poslova Davoru Božinoviću koji je dosad imao bar pet-šest sastanaka na temu buduće organizacije vatrogastva, naložio da se što prije donese novi Zakon o vatrogastvu i novi ustroj, što bi trebalo biti završeno do travnja.
Nezadovoljni raspodjelom
- Znači li to da će vatrogasci s novim ustrojem u novu sezonu?- Teško. Morat ćemo imati neko prijelazno razdoblje, jer sezona je doslovce sutra.
- Hoćete li s novim ustrojem promijeniti i resor koji je nadležan za vatrogastvo?
- Ne. Dosad smo bili pod MUP-om, a tako će i ostati, ali zato treba riješiti ustroj i financiranje vatrogastva od jedinica lokalne samouprave do županija. Očekujemo taj novi ustroj kao kišu u kolovozu.
- Kako se vatrogastvo danas financira?
- Županije financiraju županijske vatrogasne zajednice. A lokalne jedinice svoje vatrogasce. S tim da javne vatrogasne postrojbe dobivaju i decentralizirana sredstva države i to je baš onaj dio s kojim nismo zadovoljni jer ta državna sredstva nisu ravnomjerno raspoređena.
- Što to znači, da za isti posao vatrogasci nisu isto plaćeni?
- To znači da javna vatrogasna postrojba iz unutrašnjosti s 13 djelatnika od države dobije 1,9 milijuna kuna, a JVP Vodice sa 16 djelatnika dobije 1,7 milijuna kuna. Ili, Šibensko-kninska županija (u kojoj je lani bilo najviše požara) dobije ukupno 14,9 milijuna kuna, Zadarska 22,8 milijuna, Splitsko-dalmatinska 20 milijuna, Istarska 29,6. To je taj nesrazmjer koji treba korigirati, i to je problem vatrogastva još od 2000. godine. Kad se 2000. donio Zakon o vatrogastvu, odmah se vidjelo gdje će biti problem, ali trebalo nam je 17 godina da ga promijenimo, i ja se iskreno bojim tih promjena.
Ljeti nema kupanja
- Zašto?- Bojim se da se stvari neće bitno promijeniti.Lani se vidjelo da imamo problem komunikacija i nadležnosti. Otvorilo se puno pitanja i od ministra i od čelnika lokalne samouprave, posebno oko toga tko je za što odgovoran i tko što plaća. Ta pitanja treba hitno riješiti.
- Stara je teza, nekako uvriježena među ljudima, da vatrogasci zimi snuju zimski san...
- Nedajbože da vatrogasac radi kod takvih ljudi koji to govore. Jer, vatrogasci rade cijelu godinu. Imamo ukupno 22 profesionalna vatrogasca u četiri postrojbe - Šibeniku, Drnišu, Vodicama i Kninu i DVD-ove s organiziranim dežurstvima. Čišćenje šuma, šumskih putova kroz javne radove, to je dužnost vlasnika. A sad smo mogli najbolje vidjeti koliko su neke jedinice lokalne samouprave za to zainteresirane. Objektivno se moglo zaposliti ne 540 koliko ih ima, nego više od tisuću ljudi na javnim radovima. Ali, nema interesa. A što se vatrogasaca tiče, imali smo dosad 89 intervencija, od čega samo devet na stambenim objektima, a sve ostalo na otvorenom. Ako netko kaže da vatrogasac zimi sjedi, a ljeti radi, to vjerujte apsolutno nije istina!
- U sezoni dobivate i sezonska pojačanja. Koliko ćete sezonaca ove godine zaposliti?
- Ove godine ćemo primiti 180 sezonskih vatrogasaca s plaćom 3500 - 4000 kuna, ali uz takve plaće sve teže nalazimo vatrogasce spremne da nam se priključe u sezoni. A probudio se i turizam gdje su ljudi bolje plaćeni i moramo se doista svi zamisliti i zapitati tko će nam ubuduće gasiti šumske požare ako se ne povećaju plaće "sezonaca", na bar pet-šest tisuća kuna. Prosječna plaća profesionalnog vatrogasca je oko šest tisuća kuna sa svim prekovremenim satima i dodacima. Ja živim na moru, a dvije godine se nisam okupao. Toliko o tome koliko vatrogasci rade. A krivi su i odgovorni za sve.