Anton Dobra, nezavisni vijećnik izabran na listi SDP-a u Gradsko vijeće Šibenika, svojom je inicijativom o osnivanju otočne općine proizveo svježi burin u "mrtvom moru" šibenske politike, koja je prijevremeno utonula u zimski san. HDZ ima natpolovičnu većinu, pa se ne mora truditi, nitko im ne puše za vratom, SDP nikad nije bio slabiji pa se bavi sam sobom, a živ je u Gradskom vijeću samo Dobra. On, ponukan reakcijama, najavljuje i skori osnutak Inicijativnog odbora za uspostavu otočne općine Šibensko-kninske županije. U njemu bi bili predstavnici svih šibenskih otoka koji bi pripremili svu potrebnu dokumentaciju kojom bi se ova inicijativa i pripremila za oživotvorenje.
– Kontaktirali su me ljudi, ne samo s otoka koji pripadaju gradu Šibeniku, nego i s Prvića, koji bi se izdvojili iz sastava Grada Vodica te ljudi s Murtera kojima je moja inicijativa zanimljiva, pa postoji čak i zamisao da Murter s Kornatima također bude dio nove jedinice lokalne samouprave u kojoj bi mi boduli mogli lakše rješavati egzistencijalne probleme svojih škoja koji su pred izumiranjem – veli Dobra.
No, ide odmah i korak dalje, pa već za prvu sjednicu šibenskoga GV-a 15. prosinca priprema amandman kojim će od Grada zatražiti donošenje poticajne mjere za pomoć ugostiteljima, kojima bi se obračun poreza na potrošnju, što je lokalni porez, smanjio s tri na jedan posto.
– To je za ugostitelje na otocima, a za sve ostale ugostitelje predlažem da se smanji s tri na dva posto. Smanjenjem tog poreza kojeg plaćaju samo ugostitelji, a njih od 1276 obrtnika s područja grada Šibenika ima točno 271, a još ih je 100 koji nisu registrirani kao obrtnici, a daju ugostiteljske usluge. Na taj bi način, s obzirom da im je nedavno PDV dignut s 13 na 25 posto, pokazali da kao Grad brinemo o toj gospodarskoj grani, ali i otocima, te bi pomogli i jednima i drugima. I to govorim ne samo kao otočanin, bodul, nego i kao poduzetnik, ugostitelj, član Obrtničke komore i Udruženja ugostitelja grada Šibenika kojeg sam član.
Ovo je nadstranačka tema, o kojoj jednako mislim ja i, primjerice, Joso Smolić, predsjednik Udruženja koji je u HDZ-u.
– Ako se dičimo turističkim uzletom grada, i brojimo tisuće noćenja i milijune prihoda, onda bi bio red da koji postotak više od tog kolača ostavimo i ugostiteljima. Ionako će oni, kao i dosad, uložiti u posao – veli Dobra, koji ima ideju i kako bi Grad s četiri puta po sto tisuća kuna godišnje mogao pomoći razvoj poljoprivrede i ostanka mladih obitelji, kako na otocima, tako i u zaleđu Šibenika.
– Grad ima četiri plodna polja: Danilsko, Dubravsko, Donje polje i Žirjansko. Imamo na njima jedan i ni jedan plastenik. Kada bi na svakom podigli plastenik od 500 četvornih metara, 50 s 10 metara, to bi Grad koštalo 92 tisuće kuna.
– S tim bi jedna obitelj mogla živjeti od prihoda od poljoprivrede, koja bi zajedno s ugostiteljima, hotelima i turističkim uredima mogla i dalje multiplicirati, te graditi brend eko-hrane s markicom za koju bi turisti znali da je domaća, iz šibenske regije, a ne tko zna odakle. To bi bio poticaj za mlade obitelji koje bi dale plan i program. Pa tko ponudi najbolje, i ima zemlju, dobio bi ga na natječaju u vlasništvo. S tim da bi Grad imao obvezu pratiti ga, kroz svoje službe, i vidjeti realizira li se taj plan i program kako je predviđeno. Mislim da bi to bilo životnije i i konkretnije, nego svi ovi pusti Trokuti i ABC-ovi u koje se ulažu bombastične cifre od 20, 30 milijuna kuna, a teško da im u dogledno vrijeme vidimo svrhu – mišljenja je Dobra.
– Dok istodobno ljudi na otoku Žirju nemaju ni trgovinu, trebalo bi poduzetnika koji će je otvoriti subvencionirati s 50 tisuća kuna godišnje ili zaposliti osobu koja bi starim i nemoćnim osobama na otoku svakodnevno nosila najosnovnije potrepštine. To smo imali prije koju godinu kroz Ministarstvo socijalne skrbi kad smo imali dvije osobe na otoku Žirju, gerontodomaćice, koje ionako žive na Žirju i najbolje znaju kome što treba. One su išle od kuće do kuće, pravile popis, donosile namirnice na kuću i za to dobivale plaću – napominje Dobra uz podatak da na najudaljenijem šibenskom otoku od nominalnih 240 stalno živi između 80 i sto stalnih stanovnika.
– Na Žirju ima i niz radarskih stanica, antena mobilnih operatera, raznih radio i TV odašiljača. Dok sam bio predsjednik MO-a, nisam se mogao izboriti da otok dobije neku protuvrijednost, pa bi Grad Šibenik i za to morao više skrbiti. Vidimo da se u drugim općinama brinu da lokalno stanovništvo i zajednica od toga imaju koristi. Ako ne novčane, a ono da nam se bar urede i održavaju jednom godišnje poljski putevi ili protupožarni usjeci. Na Žirju se svako malo održavaju i vojne vježbe, puca se, minira se, na moru i ispod mora. Ako to već mora biti tako, onda neka nam MORH i HV pošalju barem jednom godišnje i inženjeriju, pet-šest bagera koji bi na škoju mogli štogod i urediti, obnoviti, popraviti da od tih vježbi imamo i kakve koristi, a ne samo štetu. I tu bi Grad Šibenik mogao i morao biti ažurniji – ističe Dobra.
Ako se dičimo turističkim uzletom grada, i brojimo tisuće noćenja i milijune prihoda, onda bi bio red da koji postotak više od tog kolača ostavimo i ugostiteljima. Ionako će oni, kao i dosad, uložiti u posao