Novu akademsku godinu Veleučilište u Šibeniku započelo je s do sada najmanjim brojem studenata upisanih u prvu godinu. Naime, njih je svega 185 odabralo ovu šibensku visokoškolsku ustanovu za nastavak školovanja, pa je čak 115 mjesta ostalo nepopunjeno u kvoti od ukupno 300 studenata na svim trima preddiplomskim studijima: menadžmenta, prometa i uprave.
Trend opadanja broja studenata započeo je još prije nekoliko godina, no iako je studenata sve manje, Veleučilište ne odustaje od pokretanja novih program i otvaranja novih studija. Moramo biti atraktivni i raznovrsni, poručuje dekan Ivan Malenica, koji od prije godinu dana vodi Veleučilište, uvjeren da će ipak privući mlade ljude.
- Trend opadanja broja studenata nije specifičnost našeg Veleučilišta. Događa se to u cijeloj državi od sve manje djece upisane u osnovne, a onda i srednje škole, do visokih škola i fakulteta. Mi smo odlučili da ćemo razvijati nove, atraktivnije studijske programe da bismo tako privukli više studenata - objašnjava Malenica i dodaje da je s novom akademskom godinom počeo i novi specijalistički stručni diplomski studij javne uprave, te uz već postojeći diplomski studij menadžmenta sada imaju ukupno 80 studenta. Pohvalio se i da je otvoren novi preddiplomski studij poslovne informatike. Zamijenit će dosadašnji informatički menadžment, budući da se sada naglasak želio dati na više informatičkih predmeta, umjesto ekonomskih koje je uključivao stari studij.
- Dopusnicu smo dobili tek nedavno, pa tek moramo razgovarati sa studentima i vidjeti mogućnosti kako da se s informatičkog menadžmenta prebace na novi studij - rekao je Malenica. Istina, studenti baš i ne vole promjene u odnosu na ono što su prvo upisali i što imaju pravo završiti, ali, istina je i da bi Veleučilištu bilo jednostavnije nastavu organizirati samo za jedan program, kaže Malenica.
Na Veleučilištu je, inače, u njegovih 12 godina postojanja, do sada diplomiralo oko 3500 studenata. U povijest te visokoškolske ustanove ugrađeno je, međutim, i desetak godina nekadašnje Visoke škole za turizam, ali unatoč tome, dobar dio javnosti sumnjičavo odmahuje glavom na diplomu stečenu na Veleučilištu, a neki ga podrugljivo zovu i šibenska "Sorbonna". Ta je negativna percepcija dobro poznata i Malenici, ali je on opovrgava i tvrdi da su njihovi studenti, osobito oni s diplomom turističkog menedžmenta, traženi i cijenjeni na tržištu rada.
- Jako je mali broj naših studenata na Zavodu za zapošljavanje, jer je velika potreba za kadrom u turizmu. Pratimo te podatke i znamo da mnogi naši bivši studenti rade kao direktori hotela, a jedan naš student informatičkog menadžmenta završio je kao jedan od trojice direktora Microsofta u Hrvatskoj. Tu je i mladi inovator Marin Mrša, koji je završio turistički menadžment, a pokrenuo je start-up i aplikaciju Peekator za angažiranje tajnih kupaca.
Ni prosjek studiranja, govori Malenica, ne odskače iz hrvatskih okvira: preddiplomski studij i stjecanje zvanja stručnog prvostupnika i u Šibeniku traje 4 - 4,5 godina. K tomu, u proteklih pet godina Veleučilište je napravilo i primjetne iskorake u osiguranju sustava kvalitete, koji će i ove godine ispitati i ocijeniti međunarodno povjerenstvo za vanjsko vrednovanje. Među ostalim, istaknut će Malenica, studenti više ne moraju sami pronalaziti poslodavce za stručnu praksu, već im to organizira Veleučilište, a pokrenuti su i programi mobilnosti nastavnika i studenta, što je svojedobno također bila zamjerka spomenute evaluacije.
- Proširili smo i izmijenili nastavni plan tako da studenti imaju što više prakse kako bismo im olakšali kasnije i zapošljavanje. Imamo ugovore s najvećim hotelskim kućama na našem području kao što su "Solaris", "Olympia", "Dogus grupa". Također, potičemo naše nastavnike na daljnje obrazovanje i usavršavanje. Većina ih je završila ili se nalazi na doktorskim studijima. Uključeni smo i u mreže mobilnosti za nastavnike i studente: CEEPUS i Erasmus. Na godišnjoj razini k nama tako dođe od 5 do 10 studenta iz drugih zemalja, a 10 do 15 naših odlazi vani. Uglavnom u Slovačku, u grad Nitru u blizini Bratislave. Također, studenti prometa išli su u Ljubljanu, a upravnog studija u Brdo kraj Kranja. Dobro je da koriste tu mogućnost i da se upoznaju s drugim sredinama, ljudima i načinom studiranja - objašnjava Malenica i dodaje da je ove godine Veleučilište prvi put raspisalo i natječaj za dodjelu stipendija.
- Natječaj je u tijeku, a stipendije u iznosu od 700 kuna mjesečno namijenjene su studentima s lošijim imovinskim stanjem. Želimo i tako pomagati studentima, naravno, važan kriterij je i uspjeh - kazao je Malenica, podsjetivši da je Zakladu za stipendije osnovalo Veleučilište zajedno s Gradom Šibenikom i Šibensko-kninskom županijom još prije tri godine, ali je praktički tek sada profunkcionirala.
Uvjeti rada i studiranja na šibenskom veleučilištu bit će bolji i nakon što završi rekonstrukcija i dogradnja zgrade. Sve je počelo još za mandata bivše dekanice Anite Grubišić, ali nakon završene prve faze, koja je obuhvaćala građevinske radove na proširenju i dogradnji još jednog kata, za što je Veleučilište utrošilo oko osam milijuna kuna svojih sredstava, radovi nisu nastavljeni, jer nije bilo novca. Sada ga je osiguralo Ministarstvo znanosti i obrazovanja, a riječ je o 7,5 milijuna kuna, plus PDV, koliko je potrebno da Veleučilište dobije nove učionice, nastavničke kabinete, kao i novu knjižnicu.
- U tijeku je natječaj za izvođača radova. Idući tjedan bismo trebali izabrati najpovoljniju ponudu i ako sve bude u redu i bez žalbi, nadam se da će radovi početi u studenome ili početkom prosinca. Previđeni rok za dovršetak radova je sedam mjeseci, a onda će nam trebati još oko milijun kuna za nabavu opreme, tako da se nadam da će do početka iduće akademske godine sve biti gotovo - optimističan je Malenica.
Vjeruje i da će bolje dane Veleučilištu donijeti i studij sestrinstva. Već desetak godina o njemu se govori i više puta najavljivano je i njegovo otvaranje, a veliki zagovornik tog studija je i šibenski gradonačelnik Željko Burić, još iz vremena dok je bio ravnatelj Opće bolnice. Iako studij sestrinstva postoji u susjednom Splitu, a bio je otvoren, pa zatvoren i u Zadru, Malenica smatra da je takav potez Veleučilišta opravdan.
- U tijeku je izrada elaborata. Obavili smo razgovore s liječnicima i medicinskim sestrama u Šibeniku. Zainteresiranih ima i polaznika i predavača, a procedura je takva da bismo, ako bude odobren, studij mogli imati za godinu i pol dana - zaključio je Malenica.
Što kažu studenti?
Veleučilište je podcijenjeno
Ana i Marta su iz Zadra i trogodišnji studij uprave friško su završile. Studiranje na šibenskom Veleučilištu ocjenjuju visokim ocjenama i tvrde da se sve informacije na vrijeme mogu pronaći na e-learningu.
- Profesori su jako dobri. Nema zaguljenih. Samo jedan ili dva su strogi - kaže Ana, koja namjerava nastaviti školovanje, ali tek nakon što odradi jednogodišnje stručno osposobljavanje u "nekoj" općini. Isto govori i Marta, koju ne plaši činjenica da se obrazovala za još jednog činovnika kojih ionako ima puno u Hrvatskoj.
- Sada sam sređivala zdravstveno osiguranje, dopunsko, i bilo je katastrofa. Šalju vas od sobe od sobe, nema informacija, programi su im isto katastrofalni, sve gospođe malo starije... Sustav treba mijenjati - nadobudna je Marta.
Anđela je tek upisala studij menadžmenta i prvi dojmovi su joj vrlo dobri.
- Iz Šibenika sam i znam da puno ljudi misli da ovo i nije neki faks, da se tu puno ne treba učiti, ali to ne drži vodu. Veleučilište je podcijenjeno u ovom gradu - smatra.
I Šibenčanin Toni,koji je na diplomskom studiju menadžmenta, smatra da šibensko Veleučilište zaslužuje bolji status i percepciju u javnosti. Dalija iz Zagreba tu je, kaže, došla iz hira, ali joj je sada drago što je pri kraju preddiplomskog studija turističkog menadžmenta.
- U Zagrebu su me svi "pljuvali" zato što idem u Šibenik. Jedino im je bilo dobro što je studij na moru, ali danas ne bih ništa mijenjala.
Kata iz Kaštela baš nije zadovoljna referadom:
- Spori su i neorganizirani, jer informacije uvijek ne mogu dobiti na vrijeme.
Na studiju menadžmenta dobro su se snašle i brucošice Ines iz Đakova, Ana iz Ploča i Marija iz Metkovića:
- Za sada je dobro. Za šibenski studij smo čule da nije težak. Bit će lagano ako se uči. Profesori iz nekih predmeta čine se zeznutim, a referada ko referada...
Želje i planovi
Dug je put do Sveučilišta...
Budućnost šibenskog Veleučilišta, kako govore ovdašnji političari, vezana je uz famozno šibensko Sveučilište. Ako i kada Sveučilište bude osnovano, Veleučilište bi moglo nestati i postati njegov sastavni dio.
Gradonačelnik Željko Burić koristi svaku priliku da istakne kako je Šibenik jedini veliki grad na hrvatskom Jadranu bez svog sveučilišta. Njegov zametak je, kako voli istaknuti, dislocirani studij energetike koji sada djeluje u sastavu Sveučilišta u Zagrebu. Ove je godine upisao četvrtu generaciju brucoša, samo njih 17.
Burić, pak, najavljuje osnivanje i novih sveučilišnih studija. Samo, veli, dugotrajan je to i složen proces, ali Šibenik na njemu aktivno radi.
- U planu je razvoj preddiplomskog i diplomskog studijskog programa, pri čemu naglasak mora biti na vrsnoći, a ne na količini, odnosno brzini pokretanja studija. Postoje planovi za razvoj međunarodnog združenog sveučilišnog diplomskog studijskog programa posvećenog moru i zelenim tehnologijama koji bi se, u onom dijelu koji se izvodi u Hrvatskoj, izvodio u Šibeniku - govori Burić. No, o detaljima je, tvrdi, prerano govoriti, pa je jasno da će još puno Krke proteći prije negoli se osnuje Sveučilište.
Dekan Veleučilišta Ivan Malenica, pak, ne vidi ništa problematično u mogućem gašenju samostalnog Veleučilišta i prebacivanju stručnih studija u sastav budućeg Sveučilišta. Zakon, kaže, dopušta takvu mogućnost, a studenti bi, barem kada je riječ o stečenim zvanjima umjesto stručni postali sveučilišni prvostupnici. Ako ništa, barem bolje zvuči!
Ugled im je stalno na kušnji
Stranačko kadroviranje, kaznene prijave i optužnice
Ugled i reputacija šibenskog Veleučilišta, zbog miješanja politike, stalno su na kušnji. Kod zapošljavanja nastavničkog kadra u mnogim je slučajevima važnija bila stranačka iskaznica od stručnosti i kvalifikacija. Zapošljavanje je bilo u izravnoj vezi s onima koji su u gradu i županiji na vlasti. Kako je HDZ najdugovječniji na vlasti, tako je i njihova kadra najviše. I aktualni dekan Malenica ima tu iskaznicu, a ona ga je, vjerovali ili ne, dovela i u upravno vijeće "Vodovoda i odvodnje", gradskog komunalnog poduzeća u kojem je njegov stric direktor.
Još su u javnosti svježi primjeri lošeg upravljanja Veleučilištem nekadašnjeg dekana Marka Radačića, protiv kojega je prošle godine podnesena i kaznena prijava zbog toga što je sebi i nekim nastavnicima isplaćivao putne troškove, prekovremene i slične bonuse, na koje, kako je pokazala kriminalistička istraga, nije imao pravo.
Najnovija afera na Veleučilištu vezana je uz angažiranje Mirka Gorete za predavača, premda je protiv njega podignuta optužnica zbog sumnje na gospodarski kriminal u "Jadranskoj banci".
Malenica u cijeloj toj situaciji ne vidi ništa sporno, premda slučaj nije želio komentirati. Tek je kazao da je Goreta izabran za zamjenu te će vjerojatno raditi još mjesec dana do povratka profesora s bolovanja. Goreta je, dodao je Malenica, pozvan i zato što je prije predavao na Veleučilištu.