S današnjim su danom na snagu stupile izmjene i dopune Kaznenog zakona, a koje su donijele dugoočekivane pozitivne promjene u vidu zaštite životinja.
Napuštanje kućnog ljubimca, domaće ili divlje životinje prijavljuje se policiji ili općinskom državnom odvjetništvu. Kazna je do godinu dana zatvora, odnosno do dvije ako je napuštanjem prouzročena smrt životinje ili je napušten veći broj životinja. Povisuju se i kazne za kazneno djelo ubijanja i mučenja životinja na kaznu zatvora do dvije godine ili do tri godine ako se ta kaznena djela počine iz koristoljublja.
Također, zlostavljačima i ubojicama životinja odsad se može izreći sigurnosna mjera zabrane držanja i nabavljanja životinja, u trajanju od jedne do pet godina. Iz udruge ‘Prijatelji životinja‘, a na čiju su inicijativu i usvojeni navedeni prijedlozi, pojašnjavaju kako građani više neće trebati čekati hoće li veterinarska inspekcija reagirati na prijavu napuštanja, već onoga tko napusti životinju, mogu odmah prijaviti policiji.
Iz te udruge smatraju da će izmjenama i dopunama Kaznenog zakona potaknuti gradove i općine da paralelno rade na sprječavanju napuštanja životinja, budući da jedinice lokalne samouprave moraju provoditi kontrolu mikročipiranja pasa, a koji sadrži podatke o skrbniku psa.
Iz šibenske tvrtke As-eko, a u sklopu koje je i jedino sklonište za napuštene životinje na području grada s kojim nekoliko općina u županiji, ali i Grad Šibenik imaju potpisan ugovor o suradnji, pozdravljaju nove zakonske odredbe u vidu zaštite životinja.
- Dojma sam da se situacija s napuštanjem životinja u posljednjih desetak godina poboljšala, odnosno mislim da se ipak podigla svijest ljudi o tom problemu, a s ovim izmjenama i dopunama Kaznenog zakona će svakako, smatram, situacija ići još na bolje. U principu je ključno mikročipiranje pasa jer se njegovim očitavanjem vrlo lako dođe do vlasnika, a mislim da se psi sve više i čipiraju i cijepe. Barem u gradovima, u ruralnim sredinama i u zaleđu je ta problematika napuštanja još uvijek aktualna, odnosno psi se ne čipiraju dovoljno – priča nam direktor As-eka, Damir Vrvilo.
Dodaje kako je u njihovom skloništu trenutno oko 150 nezbrinutih pasa te kako očitavanje mikročipa po izlasku na teren u 80 posto slučajeva obavljaju upravo njihovi djelatnici, a ne komunalni redari kako je propisano zakonom.
- Po meni je taj zakon malo nespretno i napisan jer ne možete komunalnog redara prisiliti da priđe psu, provjeri mikročip, s druge strane se i životinja prepadne stoga mislim da za to treba ipak biti stručna osoba – pojašnjava Vrvilo, a pozdravlja i rigoroznije kazne u svezi zlostavljanja životinja.
- Zlostavljanje životinja apsolutno je za svaku osudu, to je kriminal jer pas je najbolji čovjekov prijatelj, no opet sve ovisi o senzibilitetu ljudi prema životinjama. Moje je mišljenje da nisu dobre nikakve krajnosti, ni s tog negativnog aspketa, a ni kad im vlasnici daju ljudske osobine. Treba naći zlatnu sredinu i biti umjeren, kao i u svemu, pružiti im adekvatne uvjete, ljubav i pažnju, a kad bi mi pitali pse što oni vole i u čemu uživaju, tko zna što bi nam rekli – zaključuje naš sugovornik.