U hvale vrijednome spašavanju ozlijeđene srne zalutale unutar hotelskog kompleksa Amadria Park, još uvijek poznatijeg kao „Solaris”, glavno pitanje ostalo je u sjeni, a glasi: „Otkud je srna tu došla?”
Većina građana ne zna da je prirodu oko nas zadnjih godina naselila za Dalmaciju nova životinjska vrsta i da nije riječ o bijegu životinje iz kakve ograde u nečijem dvorištu.
Srneća divljač je u nadiranju, kao što su dosta prije bile divlje svinje, a sada veprova ima i na Zlarinu, gdje su preplivali upravo s područja Zablaća i hotela na čijoj se ogradi ozlijedila srna o kojoj pišemo.
Slučaj je htio da je jedan od jučerašnjih hitrih srninih spasilaca Krste Grgas, zaposlenik u hotelima Amadria i lovnik Lovačkog društva Šibenik.
- Ljudi znaju da sam lovac i odmah su me pozvali. Ležala je na boku, u šoku i dehidrirana, te smo je otpremili u Vetrinarsku stanicu „More”. Do Zablaća i hotela sigurno je preplivala s Jadrije. Nije to prvi put, prije nekoliko godina pratio sam par, srnjak i srnu koji su istim pomorskim koridorom došli do Zablaća. Zadržali su se tu nekoliko dana, motrio sam ih dok nisu otišli. Divljač je bila vjerojatno u potrazi za mirnim područjem - kaže nam Grgas.
Poznato je da Lovačko društvo „Skradin” već nekoliko godina, a od ove godine i LD „Krka” Lozovac, srnu imaju uvedenu na listi divljači u lovno gospodarskoj osnovi. Vodički lovci također; drugim riječima, legalno je love, donose godišnji plan odstrjela i gospodare srnećom divljači. Neslužbeno, stečeno je tu već dosta trofejnih srnjaka s visoko ocijenjenim rogovljem.
Širenje srna nije uvjetovano jedino klimatskim promjenama, nego je i velik, stanovništvom opustjeli dio Hrvatske upravo idealan da se zajedno sa šikarom i srne šire udomaćivanjem na područja gdje ih prije nikad nije bilo.
- Lovačko društvo Šibenik srnu će uvesti u plan gospodarenja 2027. godine. Dotad ih ne smijemo loviti, premda ih je već dosta na našem području. Još uvijek jedino pratimo njihovu dosta brojnu populaciju, no sada ne želimo provoditi reviziju lovno gospodarske osnove. Uostalom, 2027. nije daleko i ta nas obveza nažalost, čeka da je ispunimo - kaže predsjednik LD "Šibenik", dr. veterine Davor Topić.
Ovdašnji lovci, tako i šibenski, ne pozdravljaju draga srca to neumitno nadiranje srneće divljači, najviše zato što to mijenja ustaljene načine lova, naročito na omiljenog zeca.
- Jednostavno, nama srna ne treba u lovištu, ali nemamo izbora nego se prilagoditi i prihvatiti novu životinjsku vrstu u našem kraju - kaže Topić.
Građani će sigurno biti oduševljeni ljepotom i gracioznošću „bambija” kada ih zateknu u prirodi, a svi zajedno trebat ćemo se priviknuti i na novu prometnu opasnost na cestama, budući da su srne vrlo pokretljiva divljač. Poznate su po dugim, nažalost ne uvijek dobro procijenjenim skokovima koji mogu kobno završiti za životinju i vozača.
- Prije nekoliko godina došao sam kao predsjednik lovačkog društva, preuzeti truplo srnjaka stradalog u prometnoj nesreći na Jadriji. Ranim jutrom jedan je Šibenčanin pošao put grada i u razini uvale Čapljine odjednom je na auto naletio srnjak. Srećom po vozača, životinja u skoku nije probila prednje staklo auta... - ispričao nam je Davor Topić.
Dr. Ivicu Ukića, direktora Veterinarske stanice "More" zamolili smo za dopuštenja da snimimo ozlijeđenu srnu. U kraćem razgovoru saznali smo ne samo o teškom zdravstvenom stanju nesretne životinje, nego je iznio i očite zakonske nedorečenosti kada je riječ o liječenju divljih životinja, koje su, prema propisu, vlasništvo države.
- Srna se doslovce izubijala u žičanoj ogradi i zasad je u kritičnom stanju - izjavio je dr. Ukić. Ostao je međutim, neugodno iznenađen reakcijom svojih kolega iz jedinog službenog Prihvatilišta za divlje životinje pri Veterinarskom fakultetu u Zagrebu, gdje rade veterinari specijalizirani za divlje životinje.
- Bili smo spremni otpremiti je o vlastitome trošku u ustanovu gdje o liječenju i fiziologiji divljih životinja znaju više od nas, premda smo svi veterinari, a odgovorili su mi da srnu ne mogu primiti, jer nema mjesta!? Kontaktirali smo i zagrebački Dumovec, međutim, i oni su upućeni na istu adresu ako ustreba.
- Više se nemamo kome obratiti, a „More” je privatna ambulanta za liječenje kućnih ljubimaca, te nemamo čak ni zakonske ovlasti kada je riječ o divljim životinjama. Nakon ovoga mogu jedino obećati da ćemo učiniti sve što znamo da životinji pomognemo; veterinarska etika nam ne dopušta da je ostavimo bez liječenja - kaže Ukić.
Odgovor iz Prihvatilišta zasad nismo dobili.