StoryEditor
ŠibenikKomunalni udar na takujin

Radikalno poskupljenje lokalnog nameta u Šibeniku! Građani i poduzetnici ogorčeni: ‘Ovo nije normalno‘; Evo kako vlast objašnjava nepopularan potez

Piše Davorka Blažević
26. rujna 2021. - 15:48
U Šibeniku drastično poskupljuje komunalna naknada od iduće godineilustracija/Nikša Stipaničev/Cropix

Ovo nije normalno! Komunalna naknada skočila nam je 50 posto!

Prije smo plaćali 500 tisuća kuna, a sada će nas samo izdatak za "komunalije" koštati milijun kuna! Ne može to tako proći, pa nama je to najveća stavka u poslovanju, i još se ovako drastično povećala - požalio nam je revoltirani poduzetnik Zvone Čović iz trgovačkog centra "Dalmare", najvećeg takvog kompleksa u Šibeniku.

Naravno, radikalno poskupljenje lokalnog nameta reflektirat će se i na građane, a ne samo na gospodarstvenike i javne subjekte. Jer, riječ je o režijskom trošku koji plaćaju vlasnici, odnosno korisnici stambenog, poslovnog ili garažnog prostora, neizgrađenoga građevinskog zemljišta i parcela takve namjene koje se koriste za obavljanje poslovne djelatnosti. Primjerice, za građane će to konkretno značiti da će za prosječni stan površine oko 60 četvornih metara, u prvoj zoni, ubuduće plaćati 42 kune mjesečno, umjesto dosadašnjih 28 kuna komunalne naknade, dakle, 14 kuna više svakog mjeseca ili oko 170 kuna godišnje.

Velike kvadrature

Upravo zbog toga, SDP-ov klub gradskih vijećnika predlagao je da se odluka o poskupljenju skine s dnevnog reda šibenskog parlamenta te da se detaljno analizira koliko bi bilo optimalno povećanje koje ne bi ugrozilo standard građana, ali i funkcioniranje poslovnih subjekata. Jer, oni će to, ipak, najviše osjetiti, pogotovo tvrtke koje imaju velike prostorne kvadrature kao što su "Impol-TLM", "Solaris", "Luka", "Vinoplod vinarija", "Trgovački centar Dalmare"...

image
Nikša Stipaničev/Cropix

- Tražio sam na Vijeću da mi se ponudi valjano objašnjenje za ovako visoko poskupljenje naknade, zašto baš 70 lipa po kvadratu korisne stambene površine u prvoj zoni Šibenika, jer do jučer je bilo 48 lipa, ali na moj vijećnički zahtjev jednostavno su se iz gradske uprave oglušili - ističe Tonči Restović, SDP-ov lokalni čelnik i gradski vijećnik. No, vjeruje naš sugovornik, bit će još govora o ovako visokom komunalnom nametu.

Naknada se, inače, uplaćuje u gradski proračun, a koristi se za održavanje i izgradnju komunalne infrastrukture (odvodnju atmosferskih voda, održavanje čistoće i javnih površina, održavanje nerazvrstanih cesta, groblja i krematorija, javnu rasvjetu...). Obračunava se po četvornom metru površine, a njezina visina određuje se prema lokaciji i vrsti (namjeni) nekretnine.

Dosad je koeficijent (vrijednost boda) obračuna iznosio 48 lipa po kvadratu, a prema recentnom povećanju koje je izglasala vijećnička većina, ubuduće će biti 70 lipa po četvornom metru površine, plus koeficijent namjene koji se kreće od 1,7 do 6,6, pri čemu je najveći za trgovine, banke, odvjetničke urede i slične prostore, a najniži za obrazovne i zdravstvene objekte, studentske domove, vjerske zajednice...

- Do povećanja komunalne naknade trebalo je doći još prije četiri godine - kaže Ante Nakić, pročelnik gradskog Upravnog odjela za komunalne djelatnosti.

Nacionalni prosjek

A i ovako povećana naknada dovest će Šibenik tek do nekog nacionalnog prosjeka koji i dalje, tvrdi pročelnik, neće biti dovoljan za održavanje komunalne infrastrukture na određenoj razini. Šibenik je, uvjerava nas Nakić, zadnjih pet-šest godina imao daleko najjeftiniju komunalnu naknadu, a praktično je najviše od svih radio na izgradnji infrastrukture, pa je sasvim razumljivo došlo do određenog disbalansa i s dosadašnjom cijenom od 48 lipa po kvadratu uopće ne bi mogli funkcionirati niti održavati izgrađenu javnu infrastrukturu.

image

Ante Nakic, procelnik upravnog odjela za komunalne djelatnosti grada Sibenika.
 
Nikša Stipaničev/Cropix

I u obrazloženju odluke o povećanju vrijednosti boda komunalne naknade stoji da je polazište za poskupljenje procjena troškova održavanja komunalne infrastrukture koji su svake godine sve veći.

Na godišnjoj razini Grad, kako navodi Nakić, po osnovi komunalne naknade trenutno ima zaduženje u iznosu od 27 milijuna kuna, a naplata je oko 24 milijuna, dok se dugovi i zaostaci pokušavaju naplatiti ovrhama i sličnim pravnim postupcima. Nakon povećanja naknade na 70 lipa po četvornom metru, koje stupa na snagu od 1. siječnja 2022., namjenski proračunski prihod trebao bi iznositi oko 38 milijuna kuna godišnje. Pritom se oko 9 milijuna odnosi na stambene objekte, a 18 milijuna na poslovne nekretnine.

U svakom slučaju, riječ je o novcu kojim se doista može značajnije intervenirati u komunalnu infrastrukturu grada, pa kad neki kvart traži novu javnu rasvjetu, gradski oci će teško naći opravdanje za odbijenicu tipa "nema novca", kao što je to dosad bio slučaj...

item - id = 1130194
related id = 0 -> 1133265
related id = 1 -> 1133263
11. listopad 2021 15:17