Zamisao gradskih uprava, prethodne i aktualne da se izgradi nova zgrada škole u Vrpolju, jedine preostale samostalne seoska škole u javno-privatnom partnerstvu kao da je propala, ili je barem ozbiljno zastala.
Škola je izgrađena daleke 1938. te je po opremljenosti više zbirka još uvijek funkcionalnih antikviteta, poput peći na lož ulje kojima se griju dok razrede ispunja oštar miris nafte, a uređeno pročelje samo je varka.
Niti instalacije nisu novije od šezdesetak godina, a nastava u Vrpolju osim u središnjoj školskoj zgradi odvija se još u tri susjedna nepovezana objekta u koje se nastavnici i učenici sele ovisno o potrebama nastave.
Nije riječ jedino o ovoj školi, već se u istom paketu trebala izgraditi i nova zgrada ražinske škole, također u lošem stanju.
Stoga nije ništa čudno da se u predizborno vrijeme pitanje škole u Vrpolju i Ražinama izvuklo kao municija za napad na gradsku upravu Željka Burića.
Reagirajući na istupe dogradonačelnika Danijala Milete u kojima nabraja što je aktualno vodstvo grada postiglo u mandatu koji im istječe, a od birača je zatražio još jedan, "reformirani" Petar Baranović stavio je na svome facebook profilu Mileti pod nos upravo ove škole, upozorivši javnost da aktualna gradska uprava niti prstom nije mrdnula u vezi s lokacijskim dozvolama za te objekte.
Nije međutim tako, opovrgava Baranovića dogradonačelnik Nikica Penđer. Posljednja vijest glasi da je na stranicama Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija projekt škola Vrpolje i Ražine, procijenjen na oko 45 milijuna kuna, svrstan među prioritete. Ovih dana će Boris Draženović, predsjednik Upravnog odbora Centra Vladi predložiti javno-privatno partnerstvo za izgradnju ovih škola.
-Za koji dan znat ćemo više, ističe Penđer, dodajući da su projekti u cijelosti zgotovljeni već duže vrijeme, no model finaciranja u javno-privatnom partnerstvu svojedobno je odbacio Tihomir Orešković, te sada treba vidjeti hoće li ga u ovome slučaju prihvatiti Plenkovićeva vlada.
-Na početku mandata ova gradska uprava zatekla je od prethodne garniture jedino idejne projekte. Godinu i po dana trebalo nam je da kompletiramo dokumentaciju, sredimo imovinsko-pravne odnose i postignemo sve suglasnosti ministarstva, a kada je izgledalo da jedino preostaje otvoriti gradilište, odustao je partner, splitska škola na Pazdigradu, jer im je od ministarstva obrazovanja obećano izravno financiranje.
Model javno-privatnog partnerstva naime, moguć je jedino u iznosima većim od 70 milijuna kuna i zato gradskoj upravi i dalje treba partner u projektu.
Uobičajeno je da u troškovima ministarstvo sudjeluje s 55 posto, a ostatak financira lokalna samouprava, s tim da ministarstvo može naći privatnog sufinancijera projekta s područja cijele EU.
-Dali smo sve od sebe da to krene, jer su te dvije škole i nama prioritene, no politike Vlade se kako vidimo mijenjaju, a za to nismo odgovorni ni mi u gradskoj upravi, niti čelnici Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija. Nažalost, ovakvi se projekti ne mogu prijaviti na natječaje za sredstva EU, jer više nema takvih fondova, zaključuje Nikica Penđer.