Još donedavno znalo se da će osmaši s najviše petica pohrliti u gimnaziju te bi svi gimnazijski programi bili popunjeni već u ljetnom upisnom roku.
Strukovne škole, osobito one s trogodišnjim zanimanjima, nisu bile popularne i u njih su se upisivali učenici s nižim prosjekom ocjena, te su neki razredi ostajali prazni i nakon jesenskog upisnog kruga. Taj dugogodišnji trend u hrvatskom školstvu, pa tako i u Šibensko-kninskoj županiji, otprije nekoliko godina počeo se mijenjati.
Ako se pita ravnatelje šibenskih srednjih škola, složno će reći: učenici i roditelji otprije četiri-pet godina počeli su drukčije percipirati strukovne škole. Superodlikaši i odlikaši, naravno, i dalje preferiraju gimnaziju, ali više nije rijetkost da neki od njih izaberu i strukovnu školu. Općenito gledajući, strukovni programi sve su privlačniji, a učenici koji ih upisuju dolaze sa sve višim prosjekom ocjena iz osnovne škole.
Stoga upućene neće čuditi podatak da je od 99 slobodnih mjesta, koliko ih je u županiji preostalo nakon ljetnog upisnog kruga, čak 36 u šibenskoj, drniškoj i kninskoj gimnaziji. Od toga broja, najviše slobodnih mjesta, što je i očekivano jer je riječ o najvećoj školi, ostalo je u Gimnaziji Antuna Vrančića!
S druge strane, većina strukovnih škola, barem kada je riječ o Šibeniku, popunila je sve programe već u prvom roku. Tek Strukovna škola traži još dva prodavača, a u Turističkoj mjesta ima za jednog kuhara. Tri su slobodna mjesta ostala i za administratora u Ekonomskoj školi, ali tu je riječ o prilagođenom programu.
U tu statističku sliku uklapa se i podatak da se među deset srednjoškolskih programa u Šibensko-kninskoj županiji koje su upisali osmaši s najboljim prosjekom, na prvom mjestu nalazi šibenska Tehnička škola i njihov arhitektonski tehničar. Na toj je ljestvici ista škola i sa zanimanjem elektrotehničar.
Ravnatelj Tehničke škole Josip Belamarić takvom situacijom nije iznenađen, a uspjeh svoje škole pripisuje nastavnicima i samim učenicima koji svoje znanje posljednjih godina redovito potvrđuju i nagradama na državnim natjecanjima.
– Trendovi se mijenjaju. Djeca sve više biraju školu koja će im dati zanimanje kada je završe. Zanimanja koje nudi naša škola traže se u gospodarstvu grada i županije. Da se trendovi mijenjaju, govori i podatak da su učenici prije za praksu morali sami tražiti kod koga će raditi i uvijek im je to bio problem, a sada se poslodavci sami javljaju. Naši učenici također odlaze i na fakultete, a o uspjehu škole govore i rezultati državne mature koji se poklapaju sa zaključenim ocjenama iz predmeta – ističe Belamarić, napominjući kako je, uz arhitektonskog tehničara i elektrotehničara, vrlo popularno i zanimanje strojarski računalni tehničar.
– Nama iz godine u godinu dolaze sve bolji učenici, a ova tri zanimanja upisuju đaci koji su možda i bolji od nekih u gimnaziji – istaknuo je Belamarić.
Promjenu trendova komentirala je i Sanja Kumanović Stipaničev, pročelnica županijskog Upravnog odjela za prosvjetu, znanost, kulturu, sport i nove tehnologije.
Gaussova krivulja
– Evidentno je kako već drugu godinu zaredom raste interes učenika za trogodišnje obrtničke smjerove i četverogodišnje strukovne programe, što nas posebno raduje, s obzirom na dugogodišnji trend slabijeg interesa učenika za strukovna zanimanja. Percepcija učenika o strukovnim zanimanjima počinje se mijenjati, možda i zato što su prepoznali da je riječ o vrlo dobro plaćenim i traženim zanimanjima u kojima neće čekati dugo da nađu posao. Što se tiče slobodnih mjesta u šibenskoj Gimnaziji, važno je istaknuti kako je od ove školske godine uveden novi smjer – Prirodoslovna gimnazija, što je i jedan od razloga za većim brojem nepopunjenih mjesta. Činjenica je i da zanimanje za gimnazijske programe iskazuju učenici čiji je interes za daljnjim školovanjem usmjeren prema sustavu visokog obrazovanja – kazala je Kumanović Stipaničev.
Ravnatelj šibenske Gimnazije Zoran Smolić, kojemu mandat istječe 31. kolovoza, kada odlazi u mirovinu, napominje kako je ove godine upisna kvota proširena za tridesetak učenika više negoli je to bilo lani.
Takva je odluka, ističe Smolić, školi nametnuta, što je za izravnu posljedicu imalo i veći broj nepopunjenih mjesta u ljetnom roku. Računica je jednostavna, a objašnjenje leži u Gaussovoj krivulji, napominje Smolić. U Šibeniku nema toliko vrsnih odlikaša koji mogu zadovoljiti upisni prag i, što je još važnije, uspješno završiti opsežan i težak program. Drugim riječima, biti spreman izdržati i po sedam ili osam sati nastave u tjednu te sjediti sate i sate uz knjigu kod kuće. Stoga je Smolić uvjeren da će 25 slobodnih mjesta ostati nepopunjeno i nakon jesenskog roka.
Od programa u šibenskoj Gimnaziji, na “top ten” ljestvici najveći prosjek bodova imali su upisani u prirodoslovno-matematičku gimnaziju i nalaze se na drugom mjestu. To je usmjerenje godinama najpopularnije među budućim gimnazijalcima i upisuju ga u pravilu najbolji osmaši u cijelom gradu. Ove godine pretekli su ih arhitektonski tehničari iz Tehničke škole, a veći prosjek od upisanih u jezičnu i opću gimnaziju imali su elektrotehničari, također iz Tehničke škole. No statistika je varljiva, navodi Smolić. Dovoljno je da imate veći broj upisanih učenika pa da i prosjek ocjena bude manji! O uspjehu i kvaliteti neke škole, smatra Smolić, puno više govore državna natjecanja učenika i rezultati državne mature, kao i upisani željeni fakulteti, a šibenski gimnazijalci u tome ipak prednjače.
Hoće li Gimnazija Antuna Vrančića uspjeti zadržati kvalitetu kojom se godinama diči, bit će briga novog ravnatelja koji će doći iza Smolića. U međuvremenu u Medicinskoj školi ne kriju zadovoljstvo što su bili popunjeni već nakon upisa u srpnju, a raduje ih i popularnost njihova farmaceutskog tehničara, koji se također našao među deset programa koji su upisivali osmaši s najvišim ocjenama.
Vraćaju se u grad
– Očekivano je da farmaceutski tehničar bude na toj ljestvici. To je program koji upisuju sami odlikaši. Zadovoljni smo ovogodišnjim upisima, premda smo otvorili još jedno odjeljenje više prema traženju Ministarstva znanosti i obrazovanja, jer je ostalo puno neupisane djece. To je još jedno odjeljenje medicinskih sestara s dodatna 24 učenika. Sada imamo dva razreda medicinskih sestara, i to je, mislim, dovoljno. Za više nema potrebe – rekla je ravnateljica Medicinske škole Aleksandra Acalin.
Hotelijersko-turistički tehničar perjanica je Turističko-ugostiteljske škole u Šibeniku i jedno od deset zanimanja koje su upisali najbolji učenici u cijeloj županiji. Za ravnateljicu Senku Dodig to je svojevrsno priznaje.
– Hotelijersko-turistički tehničar upisuju đaci koji iz osnovne škole dolaze s visokim bodovima. Oni u pravilu poslije odlaze i na studij i mnogi od njih se vraćaju u Šibenik kako bi u turizmu radili kao srednji ili visoki menadžment, što nas posebno raduje. Dakle, taj nam je program konstanta. Profesori i satnica iz hrvatskog, matematike i engleskog u hotelijersko-turističkom tehničaru su super, a u ponudi su i četiri strana jezika, od kojih su tri obvezna – naglasila je Dodig i dodala kako i u novoj školskoj godini očekuje dio učenika koji se u Turističku prebace iz drugih škola.
Događa se to svake godine, kaže Dodig, a riječ je obično o tri ili četiri učenika. Najčešće onima koji su se prvotno upisali u Gimnaziju Antuna Vrančića, ali su vrlo brzo shvatili kako to i nije bio najbolji izbor za njih.
Hoće li popularnost strukovnih škola među učenicima nastaviti rasti i sljedećih godina, nemoguće je prognozirati na temelju ljestvice o deset srednjoškolskih programa zanimanja koja su upisali najuspješniji osmaši.
Odluka za budućnost
Ti podaci svakako nisu ni približno dovoljni da bi se stvorila imalo ozbiljnija slika o upisima u prve razrede i trendovima koji ih prate, no možda ipak mogu biti indikativni.
Puno više o tomu ipak govore riječi Zorana Živkovića, ravnatelja Industrijsko-obrtničke škole u Šibeniku, koja je sva mjesta popunila već u prvom upisnom roku. I tako je već nekoliko godina, pa škola koja je još prije pet godina upisivala manje od 250 učenika sada ima njih tristotinjak, premda je šibenska demografska slika daleko od ružičaste i već godinama više je umrlih nego rođenih.
– Škola je iz godinu u godinu sve traženija. Zadovoljni smo zbog toga i još više zbog činjenice da su naša zanimanja djeci sve češće prvi izbor. Naš najpopularniji program je brodski električar.
Traje četiri godine, a od trogodišnjih programa to su: vodoinstalater, elektroinstalater, automehatroničar i instalater grijanja i klimatizacije. To su sve zanimanja s kojima se lako nađe posao, a to sve više prepoznaju i djeca i njihovi roditelji – zaključio je Živković.
