Muzej Grada Šibenika i LAG More 249 sa sjedištem u Vodicama priredili su večeras u ambijentu izložbe fotografija Boška Fržopa pod nazivom "Prijatelji suhozida" kratki tečaj gradnje bunje od otpisanih knjiga i obrađenih ploča stiropora za vlasnike OPG-ova sa šibenskog područja, koji su kasnije poslušali i predavanje etnologa dr. sc. Jadrana Kale o suhozidnoj gradnji. Dr. Kale je inače, prvi naš stručnjak koji je započeo s ozbiljnom znanstvenom sistematizacijom ove graditeljske tehnike i objekata izvedenih u njoj.
Neki od njih su prava remek djela arhitekonskih rješenja kojima se domislio pučki genij radi potreba svakodnevnog života davno prije nego što su definirani fizikalni zakoni na kojima počivaju te suhe strukture.
Povod ovom ugodnom susretu u izložbenom prostoru muzeja na obali kojem se odazvala tek šačica "OPG-ovaca" bila je tijekom večeri iznesena informacija o mogućnostima europskih potpora za održavanje suhozida u okviru Programa ruralnoga razvoja. Za očuvanje drevne vještine suhe gradnje koja se danas eto, uči u muzejima, a ne tako davno se prenosila s oca na sina, nakon nedavne zaštite na listi UNESCO-ove nematerijalne baštine to je sasvim opipljiv poticaj.
Kako je obavijestila Meri Krnić, voditeljica LAG-a More 249, poticaj za obnovu suhozida u iznosu od 0,74 eura može dobiti svatko za najmanje 30 dužnih metara, međutim ima većih posjeda ograđenih i s po nekoliko kilometara suhozida i to nipošto nije zanemariv novac. Poljoprivrednici su večeras više bili zainteresirani da nauče osnove gradnje, poput Ivice Srdelića i Stipe Antolića, kojima se urušavaju pojedini dijelovi kamenih ograda na imanjima, te ih sami žele popraviti. Srdelić, koji je od majke porijeklom s Prvića naslijedio zemlju na Srimi potegnuo je na ovo predavanje iz Splita.
Potreba očuvanja suhozida i prenošenje vještine gradnje na današnji i buduće naraštaje nije važna jedino radi ambijentalnih i kulturoloških razloga. Kameno ziđe koje omeđuje kraške parcele ima naime i dokazanu ulogu pri uzgoju tradicijskih nasada u našem sušnom kršu. Suhozidi stvaraju povoljne mikroklimatske uvjete i noćnu vlagu blagotvorno predaju lozi i voćkama, iznio je dr. Jadran Kale dok se pred ulazom u muzejski izložbeni prostor slagala bunja "knjigom na knjigu" plijeneći pažnju prolaznika.
-Tehnika s knjigama služi da se razvije samopouzdanje, jer je prava gradnja s kamenom tehnički gledano, bazirana na jednakim prinicipima zidanja kao i s pravilnim, četvrtastim oblicima knjiga, objasnio je Kale i najavio da će večerašnji "tečajci" uskoro biti pozvani na gradnju pravog suhozida.
A slaganje bunje od stiropora upravo je doktorirala Ivana Vučinović, čuvarica izložbe Boška Fržopa i voditeljica radionice koja se odvija svakodnevno od 21. travnja, otkako je Fržopova izložba otvorena.
-Do danas, 1620 posjetitelja izložbe složilo je makar jedan "kamen" na bunju od stiropora, među njima 500 stranih turista, pedantno je izbrojila Ivana Vučinović, a bunja je bila složena i rastavljena 143 puta. Možete zamisliti oduševljene djece koja nisu htjela ići na ljuljačke, već su gradila bunju! - kaže Ivana.