Na rezultate ispita ovogodišnje državne mature, do petka u podne stiglo je više prigovora nego lani, a prema privremenim podacima trenutačno ih je više od dvije tisuće. Kako neslužbeno doznajemo, najviše žalbi stiglo je na rezultate testova iz hrvatskog jezika i matematike, ali i izbornih predmeta fizike i biologije.
Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, središnja ustanova za provedbu državne mature, rješavat će ih tijekom vikenda pa ćemo u ponedjeljak, 15. srpnja, dobiti konačnu potvrdu je li ovogodišnja državna matura, prema rezultatima, bila najlošija dosad.
Na to upućuju neslužbeni i nepotpuni podaci objavljeni u medijima, prema kojima je, primjerice, obvezne predmete hrvatski jezik i matematiku na ovogodišnjoj jubilarnoj, desetoj po redu državnoj maturi, palo oko 8800 učenika gimnazija i strukovnih škola, a oko osam posto gimnazijalaca dobilo je negativnu ocjenu na eseju iz hrvatskog jezika niže, B-razine. U Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja doznajemo i kako iz godine u godinu raste broj kandidata koji maturu ili nisu položili ili dobivaju dvojke i trojke iz pojedinih predmeta.
Iako se ovih dana traže krivci i razlozi lošem uspjehu maturanata, od prakse ocjenjivanja u srednjim školama, poklanjanja ocjena do lošije ovogodišnje generacije učenika, iz zbornica poručuju kako je nekorektno uperiti prstom samo na nastavnike i proglašavati sustav ocjenjivanja u srednjim školama jedinim krivcem za nerazmjer ocjena na kraju srednjoškolskog obrazovanja i onih na ispitima državne mature.
Višnja Sorčik, dugogodišnja profesorica hrvatskog jezika u vinkovačkoj Gimnaziji Matije Antuna Reljkovića, autorica udžbenika hrvatskog jezika za srednje škole prema novom kurikulumu, upozorava na problem koji je uočio i velik dio njezinih kolega.
– Strah od mature među današnjom je generacijom učenika puno manji nego prije. Sada učenici puno više kalkuliraju na maturi, što im omogućuje upisna politika na fakultetima, od kojih neki rezultate obveznih ispita, na primjer iz hrvatskog jezika, boduju sa samo pet posto u ukupnom broju bodova, a na nekim se fakultetima ne boduju uopće. Ako učeniku za upis na fakultet više bodova nosi rezultat iz izbornih predmeta fizike ili biologije, on kaže: Što ću učiti hrvatski? – navodi profesorica Sorčik.
Za upise na fakultete, naravno, potrebno je položiti sve obvezne ispite državne mature, međutim, uvid u bodovne liste za upis studenata samo na zagrebačke fakultete daje zanimljive podatke. Na primjer, niz važnih fakulteta, poput Prirodoslovno-matematičkog (za smjerove fizika i matematika), Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER), strojarstva i brodogradnje te brojnih drugih tehničkih fakulteta, rezultat na maturi iz hrvatskog jezika vrednuje doslovno s – nula bodova. Na te se fakultete, ako ste, naravno, zadovoljili druge uvjete, doslovno možete upisati samo ako ste dobili dvojku iz hrvatskoga na maturi, i to na ispitu osnovne, B-razine.
Pitanje je kako u takvoj konstelaciji uopće motivirati maturante da se više potrude i postižu bolji uspjeh na maturi. Gimnazijalka Marina, koje je ove godine položila sve ispite državne mature, slaže se kako napokon treba priznati da velik dio maturanata uopće ne uči dovoljno za "ispit zrelosti".
– Neki moji kolege iz razreda doslovno su se pripremali dva dana prije ispita. Nekoliko maturanata iz susjedne strukovne škole reklo mi je kako ih uopće ne zanima upis na fakultet, nego su se prijavili tek toliko da vide mogu li proći maturu.
Dogodine - drukčije
Prošlogodišnja i ovogodišnja generacija maturanata morala je za prolaznu ocjenu na testu iz hrvatskog jezika na maturi položiti oba dijela ispita (test i esej), što se iduće godine ukida, odnosno neće više biti minimalnog bodovnog praga za esej.
Lani je na maturi 1700 pristupnika, a ove godine navodno oko tisuću, na eseju predalo prazne listove jer su im teme bile preteške. Profesorica Sorčik, koja je uspoređivala tekstove iz materinskog jezika na našoj maturi s onima u drugim zemljama, smatra kako su neki tekstovi na maturi iz hrvatskog jezika u nas neprimjereni za esej.