Ni nakon 14 godina od uvođenja bolonjskog načina studiranja u naš visokoobrazovni sustav prvostupnici, završeni studenti trogodišnjih preddiplomskih studija, nisu prepoznati na tržištu rada, a njih gotovo 99 posto nastavlja studij na sljedećoj, diplomskoj razini.
Time se, umjesto ušteda u sustavu i skraćivanja vremena studiranja, postiglo suprotno. Došlo je do hiperprodukcije i navrat-nanos osnivanja novih studijskih programa jer su se nastavnici uplašili za svoja radna mjesta i ispunjenje norme, nema prohodnosti i mobilnosti između programa, sveučilišta su ostala neintegrirana, nastavnici opterećeni birokratskim obvezama, studenti opterećeni više nego što to sustav ECTS bodova predviđa...
To su samo neki problemi koje Hrvatska ima u ostvarivanju ciljeva bolonjskog procesa, a na koje su u utorak na okruglome stolu u Ministarstvu znanosti i obrazovanja upozorili hrvatski predstavnici Bolonjske ministarske konferencije, održane u svibnju ove godine. Okrugli je stol vodila ministrica obrazovanja i znanosti Blaženka Divjak.
– Odluka da uđemo u bolonjski proces bila je revolucionarna. Ipak, moramo pošteno priznati da smo činili neke stvari koje nas nisu približavale bolonjskim ciljevima, nego i udaljavale. U nekim smo se slučajevima u izvješću, prema mojemu mišljenju, i precijenili – kritički se osvrnula ministrica Divjak.
Bolonjski sustav studiranja prisutan je u europskom prostoru visokog obrazovanja, a prema izvješću, kako je navela ministrica Divjak, Hrvatska se nalazi među 11 država u kojima je u razdoblju od 2012./2013. godine pa praktički do danas broj upisanih studenata padao.
– To nije zato jer nema mjesta na visokim učilištima, naprotiv, ima ih i previše. Međutim, imamo lošu demografsku sliku, ali i zanemariv broj studenata izvana koji dolaze studirati u Hrvatsku – upozorava ministrica. S druge strane, broj visokih učilišta u nas buja, pa tako, dok 30 država ima između 11 i 100 visokih učilišta, Hrvatska je u skupini zemalja koje ih imaju od 101 do 200 (ukupno 119 – 91 javno i 28 privatnih učilišta). Iako je teško povjerovati, ali imamo visoku stopu ulaganja u visoko obrazovanje u odnosu na gospodarski standard: 2014. godine ulagali smo oko 50 posto BDP-a per capita na svakog studenata, jednako kao i Švedska!
Ipak, tek polovica naših studenata (51 posto) zadovoljna je kvalitetom studija, dok smo na zadnjem mjestu (u tom su istraživanju sudjelovale 22 zemlja) prema udjelu studenata (33 posto) koji su izjavili da ih njihovi profesori inspiriraju.
– U dijelu akademske zajednice postoji veliki otpor unaprjeđenju nastavničkih kompetencija. Postoji neutemeljena arogancija dijela sveučilišnih profesora koji misle da sve znaju – prokomentirala je ministrica Divjak. Loše je i što svega 45 posto naših studenata smatra kako ih studij dobro priprema za nacionalno tržište rada, a njih tek 26 posto takvog je mišljenja kada je u pitanju priprema za međunarodno tržište rada.
Prof. dr. Vlado Guberac, rektor Osječkog sveučilišta i predsjednik Rektorskoga zbora, naglašava razliku između sveučilišnih i stručnih studija te kaže kako "vrlo dobro znamo gdje je kvaliteta", upozoravajući da su upravo visoke škole, veleučilišta, stručni studiji, kada su vidjeli da se prvostupnici ne zapošljavaju na tržištu, počeli tražiti izvedbu diplomskih, specijalističkih, doktorskih i drugih studija.
– Mi smo s bolonjskim procesom obukli kaput prije nego smo obukli košulju. Bez integriranih sveučilišta teško možemo provoditi "bolonju" – smatra Vilim Ribić, glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, koji upozorava da država nije učinila ništa da potakne zapošljavanje provostupnika. Ističe i da je novac postao najvažnijim dijelom nekih institucija, a da negdje nastavnici nemaju slobodu poučavanja, "nego donose odluke koje odgovaraju sveučilištu kao kompaniji".
Na pariškoj konferenciji, složili su se govornici, moglo se vidjeti da slični problemi s "bolonjom" muče i druge zemlje i da u implementaciji bolonjskog procesa, kako kaže Stjepan Ćurčić, predsjednik Hrvatskoga studentskog zbora, ima i boljih i lošijih od nas. Ministrica Divjak najavila je kako bi više reda uskoro trebao unijeti Zakon o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju te novi programski ugovori.
