Školama, zbog najduljeg štrajka u prosvjeti u povijesti samostalne Hrvatske, kao modeli nadoknade propuštene nastave i dalje ostaju na raspolaganju takozvani rezervni, nenastavni dani, rad subotom, skraćivanje praznika i produljenje školske godine nakon 17. lipnja iduće godine, odnosno 22. svibnja za maturante.
Objavila je to u petak ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak u uputama koje je poslala u sve škole. Iako se te upute ne razlikuju puno od onih koje je odaslala prije tjedan dana, najnoviji dopis važan je i zbog toga što je Ministarstvo u međuvremenu provelo anketu u školama o tome koliko su dana propustile zbog štrajka i koliko će ih zbog toga morati produljiti nastavnu godinu.
Čudni odgovori
Mogućnost produljenja školske godine kao jedan od modela nadoknade najavile su čak 992 obrazovne ustanove, od 1144 koliko ih je odgovorilo na upitnik. Međutim, iz tog upitnika vidljivo je da su neke škole, a Ministarstvo nije objavilo njihova imena jer za to nisu dobili njihovu suglasnost, poslale, blago rečeno, čudne odgovore: primjerice, iz tri obrazovne ustanove tvrde kako su u štrajku provele 18 dana, iako je on u svakoj školi maksimalno mogao trajati 16 radnih dana, a tri su se izjasnile da su štrajkale 17 dana. Ukupno dvije škole najavile su kako školsku godinu namjeravaju produljiti za čak 16 dana, što bi praktički značilo da bi nastava u njima trajala do 10. srpnja! U srpanj iduće godine bi, prema izjavama iz upitnika, zbog odrađivanja propuštene nastave moglo prijeći čak 40 škola koje su školsku godinu namjeravale produljiti za osam i više dana.
Takve i slične planove već u startu zaustavilo je Ministarstvo obrazovanja: ministrica Divjak u uputama od petka jasno poručuje kako će se nastavna godina zbog nadoknada moći najviše produljiti do 26. lipnja, odnosno do 29. svibnja za maturante. To je najviše šest radnih dana iza 17. lipnja, a sve škole koje su planirale više od toga (ukupno je riječ o 140 osnovnih i srednjih škola koje su planirale na taj način odraditi sedam do 16 nastavnih dana) morat će se drukčije organizirati.
Također, ministrica je pozvala škole da što hitnije donesu plan nadoknade i poštuju potrebnu proceduru te zakonska ograničenja, a čitav postupak mora završiti do ponedjeljka 16. prosinca.
– Škole koje će mijenjati vrijeme praznika ili produljiti trajanje nastavne godine dužne su dostaviti prijedlog izmjena i dopuna županijskom upravnom odjelu nadležnom za poslove obrazovanja, odnosno Uredu grada Zagreba, koji će Ministarstvu dostaviti ujedinjeni zahtjev za sve škole koje su zatražile izmjene, i to najkasnije do 16. prosinca ove godine – ističe u dopisu ministrica Divjak, napominjući kako je Ministarstvo to koje daje suglasnost na svaki takav zahtjev.
Nikako subotom
Dodajmo kako će svaka škola koristiti određeni model nadoknade sukladno broju nastavnih dana koje treba nadoknaditi, a, primjerice, u anketi Ministarstva 70 osnovnih i srednjih škola izjasnilo se kako ne treba nadoknaditi ni jedan jedini nastavni dan, 48 ih ima između jednog i deset dana, 554 između 11 i 15 dana, a njih najviše, ukupno 466, svih 16 dana štrajka.
Kao najčešće scenarije odrade, osim produljenja školske godine, i Ministarstvo i škole već su najavljivali skraćenje zimskih praznika s tri na dva tjedna, ukidanje proljetnih praznika u tjednu nakon Uskrsa, s tim da bi bez nastave bili na Veliki petak 10. travnja i Uskrsni ponedjeljak 13. travnja.
Što se tiče subota, Ministarstvo podsjeća kako, prema Zakonu o odgoju i obrazovanju, osnovne škole imaju petodnevni radni tjedan, a subotama mogu raditi samo one koje imaju više od dvije smjene. Iznimno, škole koje rade u jednoj ili dvije smjene subotama mogu raditi jedino u tjednu kada “pada” neki praznik ili blagdan, a to bi, prema uputama Ministarstva, mogle biti one 11. siječnja, 18. travnja, 2. svibnja i 13. lipnja 2020.
Iz nekih županija još su prije najavili kako će, s obzirom da za promjenu postojećeg kalendara školske godine, osnivači i škole moraju uputiti zajednički zahtjev Ministarstvu, pokušati odluku o nadoknadama donijeti na razini županija. Konkretno, postavio bi se okvir za nadoknade unutar kojega bi se sve škole iz te županije trebale kretati, ovisno, dakako, o broju propuštenih nastavnih dana svake od njih.
Splitski plan
Odluke o nadoknadama propuštene nastave donijet će se i na razini Splitsko-dalmatinske županije, a predstavnici ravnatelja škola iz te županije u petak su već održali sastanak s pročelnicima ureda osnivača – Županije te gradova Splita i Makarske, potvrdio je jučer Đuro Baloević, predsjednik splitsko-dalmatinskog ogranka Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola.
– Naš će zahtjev ići u smjeru da nadoknade u našoj županiji ne budu subotama. Predložit ćemo skraćivanje zimskih praznika za tjedan dan, s tim da bi se radilo u ponedjeljak 23. prosinca. Proljetnih praznika ne bi bilo, osim za Veliki petak, a razmišljamo i o Velikom četvrtku, te na Uskrsni ponedjeljak. U tom slučaju nastavna bi se godina u većini škola u našoj županiji produljila za dva ili tri dana – objašnjava Baloević.
Napominje i kako oni učenici čiji su roditelji, primjerice, uplatili skijanje u trećem tjednu zimskih praznika neće imati problema.
– I dosad su roditelji mogli opravdati do tri-četiri dana izostanka s nastave, a ako je potrebno izostati više od toga, mogu poslati zahtjev učiteljskom vijeću škole i ravnatelju i nikakvih problema neće biti oko odobrenja – najavljuje Baloević.
Sindikalni čelnici Sanja Šprem, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja, i Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, odbacili su jučer kritike da su izdali nenastavno osoblje u školama (spremačice, domari, kuhari, vozači, portiri) jer za njih nisu osigurali povećanje plaća kroz rast koeficijenata, nego kroz dodatke kolektivnim ugovorima. Podsjetimo, sindikati su se u najduljem štrajku u prosvjeti izborili za porast koeficijenata učiteljima i nastavnicima od 6,11 posto, i to u tri rate: od 1. prosinca ove godine za tri posto, od 1. lipnja iduće godine za još jedan posto, te od 1. siječnja 2021. godine za dva posto, a koeficijent će im sa sadašnjih 1,325 uvećati na 1,406.
Tajnici i računovođe u školama s VSS-om dobit će uvećanje koeficijenta u istom razdoblju za čak devet posto, dok će čistačice, domari, vozači, kuhari... povećanja plaća dobiti kroz dodatak od 6,11 posto, također u tri rate. Svima će iduće godine rasti i osnovica za plaće od 6,12 posto.
Prema izračunima sindikata, samcu iz Zagreba, gdje je prirez najveći, i s 20 godina staža plaća će, prema kategorijama, rasti na sljedeći način...
Učitelju čija neto plaća trenutačno iznosi 6490,09 kuna, ona će se do siječnja 2021. godine uvećati za 766,75 kuna (ukupno će iznositi 7256,84 kune), tajniku s VSS-om za 875,66 kuna (sa 6028,37 na 6904,04 kune), spremačici s 3425,89 na 3844,66 kn (+418,78 kn), a domaru, ložaču, kuharu s 4246,88 kn na 4691,11 kn (+444,22 kune)
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....