StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetMožda ih kupujete

Fileti puni teških metala, pesticida i antibiotika na policama domaćih dućana! Riba koja se uzgaja u najzagađenijoj svjetskoj rijeci nudi se i kod nas, saznali smo koliko je opasna 

Piše Lidija Gnjidić Krnić
22. studenog 2018. - 19:12

Dramatični naslovi "Zašto ne biste trebali jesti ribu pangas ni u Francuskoj niti bilo gdje drugdje", "Vlada je pod pritiskom da ukloni vijetnamskog pangasiusa iz školskih kantina", "Šokantni rezultati testiranja pangasiusa", "Uvozimo gotovo 500 tona ribe iz ultrazagađene rijeke u Vijetnamu: Psi to nisu htjeli jesti..." samo je mali uzorak objava u medijima europskih zemalja, uključujući i Hrvatsku, koji godinama već, sve do danas, pišu o mračnoj strani ribe pangasius koja se iz Vijetnama uvozi u zemlje Europske unije, uključujući i Hrvatsku.

O kakvoj se ribi radi i u čemu je problem s njom?

Pangasius (Pangazijanodon hypophthalmus/Pangasius bocourti), poznat i po nazivima vijetnamski som, azijski som, basa, tra, itd., riječna je bijela riba iz azijskih rijeka koja u odrasloj fazi ima najmanje tri kilograma. Njezin bum na europskom tržištu uslijedio je nakon što ju se počelo uzgajati u ribogojilištima, najviše u Vijetnamu, zemlji iz koje dolazi gotovo sva količina pangasiusa koja se prodaje u Europi, u obliku smrznutih fileta.

Vijetnamska ribogojilišta koncentrirana su uglavnom na rijeci Mekong koja spada u najzagađenije na svijetu, a sam Vijetnam - osobito ranijih godina - u zemlje s upitnim standardima kontrole uzgoja, zbog čega i jest otvoreno pitanje kakve uopće kvalitete može biti riba uzgojena u melasi otpadnih voda, pesticida, teških metala, antibiotika i drugih zagađivala, s više od 70 riba u metru kubnom vode.

Europska služba za brzo uzbunjivanje o hrani i prehrambenim proizvodima (RASFF) u pojedinim je zemljama povremeno proteklih godina upozoravala o pronalasku u filetiranoj ribi iz Vijetnama nedopuštnih tvari - nitrofurana, insekticida kloropirifosa, herbicida trifluralina, antibiotika ciprofloxacina i enrofloxacina itd.

Slici koju i u domaćoj javnosti ima vijetnamski som nije pomoglo ni to što je hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede zbog neusklađenosti s mikrobiološkim kriterijima za hranu, odnosno povećane količine histamina, s tržišta nedavno povuklo sušenu i posoljenu pacifičku srdelu podrijetlom iz Vijetnama. Radi se o drugoj vrsti ribe, ali istoj zemlji porijekla pa se kod potrošača može stvarati dojam da je sva riba iz Vijetnama "ista".

 

 

Prodaje se na europskom i hrvatskom tržištu

Dr. sc. Leon Grubišić iz Laboratorija za akvakulturu Instituta za oceanografiju i ribarstvo objašnjava da u IZOR-u s ovom slatkovodnom vrstom nisu radili, ali nije im nepoznata.

- Doista je točno da se ta azijska slatkovodna vrsta uzgaja u vodama koje bi kod nas po mnogim kemijskim karakteristikama, i po organskim i po anorganskim zagađivalima, bile otpadne vode. Proizvodna cijena pangasiusa je 20-25 centi po kilogramu. Ta riba nije zahtjevna, predator je, brzo raste, ima niske potrebe za kisikom u odnosu na drugu ribu, a zbog sedimentacije u ribnjacima pangasius - riba koju se naziva somom upravo zato što opstaje u tako sedimentiranim vodama - ima neugodan okus i miris po mulju, od čega je se, kad doraste, "pere" u čistim vodama.

No Europi nedostaje oko 60 posto ribe u odnosu na potrebe, pa toliko uvozi, a pangasius je pogodan za uvoz i zbog velike marže - proizvodi se jeftino, a prodaje za četrdesetak kuna.

Pangasius se prodaje i na europskom i na hrvatskom tržištu - smrznutih fileta ima u svim trgovačkim centrima, po cijeni od oko trideset do više od sedamdeset kuna po kilogramu. Jesmo li zbog toga u opasnosti, je li nam ugroženo zdravlje?

Od toksikologa saznajemo kako se u ribljim kostima talože teški metali, u masnim tkivima pesticidi, no načelno govoreći, za ribu koja brzo raste nema dovoljno vremena za odvijanje tog procesa, zbog čega se i ne postiže značajna koncentracija nedozvoljenih tvari. Dr. sc. Sanja Vidaček Filipec iz Laboratorija za tehnologiju mesa i ribe Zavoda za prehrambeno-tehnološko inženjerstvo Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu upozorava da nema opasnosti za zdravlje potrošača - čak i kad se ribu makne s tržišta, radi se, kaže, tek o mjeri opreza.

Dr. Vidaček Filipec je u svom članku o pet razloga zbog kojih bi trebalo kupovati ribu iz uzgoja (sigurnost, dostupnost, svježina, kvaliteta, održivost), napisanom za portal ribahrvatske.hr, navela kako potrošači danas više brinu o kemijskim opasnostima nego o patogenim bakterijama. Potrošače brinu uvjeti uzgoja, odnosno ostaci antibiotika, teški metali i razne druge opasnosti, te nutritivna vrijednost ribe. Navodi, zatim, kako su nizozemski znanstvenici analizirali rizik od konzumacije fileta uzgojene ribe povučene s tržišta EU-a zbog prekoračenja dozvoljenih količina kemijskih tvari.

 

 

Maksimalna je količina - i takve povučene ribe - koju bi pojedinac težak 70 kilograma mogao konzumirati tijekom života, s obzirom na koncentraciju pesticida u tkivu, između 3,4 i 166,7 kila dnevno, a s obzirom na koncentraciju aditiva i ostataka antibiotika, između 0,6 i 303 kg dnevno. A stanovnik naše zemlje konzumira u prosjeku ukupno oko 10 kg proizvoda ribarstva godišnje, piše dr. Vidaček.

Rigorozna kontrola

Iz Ministarstva poljoprivrede kažu nam da nije potvrđena direktna povezanost pangasiusa s ugrozama sigurnosti hrane, da je uvoz ribe iz trećih zemalja u EU prilično zahtjevan i rigorozan, te da je u EU dozvoljeno unositi hranu životinjskog podrijetla - pa tako i filete vijetnamskog soma - jedino ako dolazi iz objekata kojima je EU odobrila izvoz u EU, što znači da su u tim zemljama već boravile inspekcije Europske komisije kako bi procijenile sustav sigurnosti tijekom proizvodnje, prerade i stavljanja hrane na tržište, te zaključile da se radi o jednakovrijednom sustavu sigurnosti hrane koji se primjenjuje u državama članicama Unije.

Budući da je Hrvatska dio jedinstvenog unutarnjeg EU tržišta, jedan dio pošiljaka vijetnamskog soma doprema se u Hrvatsku iz drugih država članica. Ipak, sve pošiljke prilikom unosa na područje EU-a podliježu obveznim veterinarskim pregledima na graničnim inspekcijskim postajama kako bi se utvrdilo jesu li proizvedene u skladu s visokim standardima sigurnosti i higijene hrane koji vrijede u EU-u.

Saznajemo, također, da su tijekom 2017. i 2018. godine u Hrvatsku iz trećih zemalja ukupno uvezene 33 pošiljke vijetnamskog soma iz porodice Pangasiidae, neto težine 644.179 kilograma. Ukupno je na prisutnost štetnih tvari pretraženo 12 pošiljaka i u svim slučajevima rezultati laboratorijskih analiza bili su zadovoljavajući.


Som kao zubatac

Zbog negativnog imidža pangasiusa, količina njegova uvoza u Europu stalno pada. Osim što se u javnosti puno govori o njegovoj 'toksičnosti', govori se i o tome kako je ova riba konkurencija skupljoj ribi, te kako joj Amerikanci, na primjer, podmeću jer je konkurencija njihovu somu. No, pangasius je i dalje tražen, ne samo zato što se radi o filetiranoj bijeloj ribi pogodnoj za brzu pripremu, nego pogodnoj i za prijevaru. Talijani su svojedobno proveli istraživanje koje je pokazalo da oko dvije trećine ribe konzumirane u talijanskim restoranima zapravo nije ono za što ju se prodavalo, nego - među ostalim - i vijetnamski som. Prije tri godine velika inspekcija u 19 restorana u Atlanti (SAD) pokazala je da je više od trećine njih pangasius prodavalo kao škarpinu, a nedavno se pisalo i o splitskom slučaju kad je razotkriveno da je na ribarnici pangasius prodavan kao - filetirani zubatac. U kontinentalnim ribarnicama prodaje se, saznajemo, i odmrznut. U tom slučaju kupac bi morao biti obaviješten da je riba odmrznuta i da se ne smije ponovno zamrzavati, no navodno se zna događati da takve obavijesti često nema jer pangasius postaje "filet svježe jadranske ribe".


Nutritivna vrijednost
Pangasiusa se smatra ribom niske nutritivne vrijednosti. Prema različitim deklaracijama na pakiranjima fileta pangasiusa u hrvatskim trgovinama, prosječna nutritivna vrijednost na 100 grama je: energija od 59 do127 kilokalorija, ukupne masti od 1,4 do 5,60 grama, nema ugljikohidrata ni šećera, bjelančevine od 10,45 do 17,83 grama. Prednost mu je niska cijena i mogućnost brze pripreme.

26. travanj 2024 15:46