Znajući s kojim se sve teškoćama svakodnevno sukobljava raseljeni i gospodarski destabilizirani drniški kraj koji ni nakon više od dva desetljeća nije izvidao ratne rane, mnoge je zatekao podatak da se grad Drniš po najnovijem "indeksu razvijenosti" Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije vinuo među razvijene.
Zahvaljujući rangu dobrostojeće sredine, drniška gradska garnitura stoga više neće moći računati na izravnu državnu potporu u razvojnim planovima, makar ne kao prošlih godina. Po paušalnoj računici Drnišana upućenih u gradske financije, proračun grada podno drevne Gradine mogao bi ostati bez godišnja 2 milijuna kuna, a indirektno i mnogo više. Koliko je samo infrastrukturnih projekata od te svote moglo biti ostvareno i koliko se moglo uznapredovati u gospodarstvu i poduzetništvu, ali i dodatnim urbanim sadržajima, pokazat će se vrlo brzo.
Također će se nakon kratkog razdoblja vidjeti koliko će se mladih visokoobrazovanih Drnišana zadržati i zaposliti u svom razvijenom gradu. Čini se da je upravo faktor obrazovanja, prema prilično složenim kriterijima Ministarstva, prevagnuo u korist razvojnog "atributa" Drniša. Drniške je mlađarije s fakultetskim diplomama, naime, 6,4 posto više od državnog prosjeka.
Očito je da neki drugi faktori kao što su starosna struktura drniškog življa, baš kao i gustoća naseljenosti koji bi Drnišu sasvim sigurno "zabezecirali" status nerazvijenog grada i nisu igrali preveliku ulogu u kreiranju spomenutog indeksa. Takvu situaciju Josip Begonja, drniški gradonačelnik, nije bio raspoložen komentirati.
- Drniš je u svojoj povijesti imao i teže dane, pa je opstao. Preživjet ćemo mi i to, kratko je kazao poteštat nevoljko udovoljivši našoj upornosti.
Nerazvijenost kao prednost
Na pitanje kako po novom "indeksu razvijenosti" tumači poziciju Županije kojoj je na čelu u društvu ispodprosječnih, Goran Pauk, šibensko-kninski župan, istaknuo je kako je Županija i po "starom indeksu" bila među nerazvijenima - najprije je njezin prosjek razvijenosti bio 63 posto, pa 81 posto, da bi se zadnji statistički pokazatelji zaustavili na 97 posto.- Taj indeks nam u ovom trenutku ne predstavlja preveliki teret, dapače može biti i svojevrsna prednost jer nam otvara razvojne opcije vezane uz strukturne fondove i državne poticaje na koje županije s većim postotkom razvijenosti neće moći računati, bar ne u tolikom opsegu. Da budem iskren, pri izboru između 97 i 101 posto, radije bi izabrao sadašnji postotak razvijenosti. Po mom mišljenju je bitniji podatak da nastavljamo razvojni kontinuitet i da ćemo vrlo brzo, pogotovo ako budemo ovako kvalitetno koristili europska strukturna sredstva kao do sada, doseći te minimalne postotne poene koje nas dijele od razvijenih - kaže Pauk. Generalno uzevši, Šibensko-kninska županija je, dodaje, u sličnoj situaciji kao što je Hrvatska u Europskoj uniji.
- Mi u okviru Županije težimo ravnomjernom razvoju, kao regionalna uprava pokušavamo na to djelovati i postići da sve općine i gradovi budu što bliže jedni drugima, kao što se i naša država nastoji približiti razvijenim zemljama Europske unije - mišljenja je župan.
Pauk:
To ne predstavlja preveliki teret, može biti i svojevrsna prednost jer nam otvara razvojne opcije vezane uz strukturne fondove i državne poticaje
Begonja:
Drniš je u svojoj povijesti imao i teže dane, pa je opstao. Preživjet ćemo mi i to