- Nemojte samo stavljati senzacionalističke naslove oko moje uloge u pejzažnom uređenju, ja sam tek dio tima, koji je doista naporno radio, da stvorimo ovo što je danas tu – kaže nam skromno, mladi Mate Rupić, Šibenčanin zaslužan za pejzažno uređenje i općenito zelene površine koje krase novootvorenu tvrđavu sv. Ivana. Sam gradonačelnik, Željko Burić, na otvorenju najveće šibenske, kopnene, tvrđave je naglasio da su je obnovili Šibenčani, šibenska pamet i mladost. Mate doista spada u tu kategoriju.
Po struci krajobrazni arhitekt, Mate je studirao i radio u Zagrebu gotovo deset godina, da bi se prije dvije godine vratio kući sa željom da u rodnom gradu radi i stvara. Kao i velik broj mladih, pogotovo u srednjoškolskim danima, dio slobodnog vremena, najviše u ljetnim mjesecima, provodio je na Tanaji. Vjerojatno nije mogao ni zamisliti, da će jednog dana sudjelovati u uređenju te iste Tvrđave, koja je od njegove Gimnazije koju je pohađao, udaljena tek nekoliko minuta.
- Bilo mi je važno da odmah u startu odvojim emocije od posla, jer Tvrđava je zapravo dio mog odrastanja, koju smo posjećivali u svojim mlađim danima, kada još nije bila uređena. Nastojao sam zadržati profesionalan pristup u svemu tome i napraviti najbolji mogući posao. Na cijelom projektu sudjelovalo je jako puno ljudi, ja sam zapravo došao među zadnjima. Uz glavnog projektanta, koji je ujedno i arhitekt, Zorana Popovića, tu su i grad Šibenik kao investitor, Tvrđava kulture koja će uostalom upravljati ovim prostorom, izvođači radova, konzervatorski odjel u Šibeniku koji je nadgledao sve radove, ma svi su dali svoj obol – u dahu nam priča Mate.
Njegova uloga, nastavlja, bila je osmisliti uređenje otvorenih površina koje će posjetiteljima biti ugodne za boravak, ali i koje će kroz šljunčane staze, povezati posađeno zelenilo, te cijeli prostor koji se prostire na gotovo 19 tisuća kvadrata u jednu smislenu cjelinu.
- U principu je taj koncept pejzažnog uređenja poprilično jednostavan, iako je, kada pričamo Tvrđavi, riječ o doista velikom prostoru koji i nije baš najbolje raspoređen. Tvrđava je inače podijeljena na dva dijela, "Zvijezda" koji se nalazi na ovoj strani kod glavnog ulaza, te "Kliješta" koji sada ima funkciju nekakvog parka. Dok sam radio na projektu, razmišljao sam na način da su mi građani Šibenika – investitori. Pokušao sam se staviti u njihovu kožu i dokučiti što jedan prosječan Šibenčanin želi vidjeti na Tvrđavi. Nekako ga natjerati, da tako kažem, da dođe ovdje provoditi vrijeme, baš kao što sam i ja to radio. Bio bi najsretniji da i buduće generacije dolaze na Tanaju, da se stvaraju nove uspomene, ljubavi, poznanstva i sve te patetične stvari koje su zapravo dio života – kazuje nam Mate.
Inače, na Tvrđavi je posađeno 64 nova stabla, koja su djelomičan povratak vegetacije koja je bila tu prije nego se krenulo u radove na rekonstrukciji. Od grmolikih vrsta posađena je pitospora, lavanda, brnistra i mirta. Sve zelenilo koje krasi Tanaju ima jednu stvar zajedničku – otpornost na vremenske uvjete, koji su na Tvrđavi – nemilosrdni.
- Što se tiče stabala, po mojim saznanjima, na Tvrđavi ih je bilo 196, neka od njih smo uspjeli sačuvati dok su neka rasla doslovno iz zidina i jednostavno su morala biti uklonjena. Sada su zasađena nova, od kojih dominiraju bor, pinjol, čempres, česmina, odnosno hrast crnika, te planika. Imali smo veliku borbu s troškovnikom, ali srećom, uspjeli smo ispregovarati da se posadi ovaj broj stabala. Ono na što sam baš ponosan je činjenica da smo postavili ukupno 30 klupa na Tvrđavu, što mi je bilo važno jer se ipak nalazimo na visokom prostoru do kojeg se i nije baš jednostavno popeti. Tu su naravno i ležaljke ali i česma s pitkom vodom – ističe Rupić.
Od kada je Tvrđava otvorila svoja vrata, često se čuje kritika da "fali zelenila", međutim, kako nam kaže Mate – ne fali zelenila – fali vremena. Doduše, sadnja je krenula relativno kasno, tek u svibnju, tako da Tvrđava nije ni mogla, u mjesec dana zaživjeti u punom sjaju. S vremenom, dočekat ćemo i to.
- Potrebno je vrijeme da priroda učini svoje. U krajobraznoj arhitekturi se uvijek gleda dugoročni efekt, sadiš stabla s mišlju da će ispod njega za 10 ili 15 godina možda sjediti i tvoja djeca. Nema tu instant efekta. Trebat će im neko vrijeme narastu, ali to ovisi i o tome na koji će se način koristi ovaj prostor te održavanju. Sada je ljeto i suša će biti skoro do rujna. Već iduće proljeće i ljeto, sve će to izgledati dosta življe nego sada. Treba imati strpljenja te uložiti vremena i resursa da se to ostvari u zamišljenom obliku – jasan je Mate, koji je istaknuo da je kroz sam proces osmišljavanja pejzaža na Tvrđavi, bilo dosta promjena i kompromisa koji su nastajali uslijed novih arheoloških otkrića.
- Dosta toga se radilo paralelno, a neke odluke smo donosili na licu mjesta. Jedan od razloga su baš ta, arheološka nazališta, koja su uslijed radova nekako izronila na površinu. Na brojnim sastancima i konzultacijama nastalo je ovo što danas vidimo ali ima tu još stvari koje se mogu dodati i naknadno napraviti – naglašava ovaj Šibenčanin.
Počevši od ove subote, a s ciljem da Šibenčani ponovno izgrade vezu s obnovljenom tvrđavom, organizirana je tura, nazvana "Šetnja parkovima Tanaje". Tako će Mate, imati priliku, ispričati priču o pejzažnom uređenju tvrđave na čiju se obnovu dugo čekalo.
- Provest ćemo ljude po "Zvijezdi" i "Kliještima", ispričati im što smo to radili u kontekstu pejzažnog uređenja. U Gradu je sve više povijesnih i zelenih tura, što je dobra stvar. Svaku subotu, s početkom u 19 sati, imat ćemo šetnje s građanima i nadam se da će im nakon našeg druženja, neke stvari oko uređenja biti jasnije. Moram priznati da mi je neobično vidjeti da je Tvrđava napokon otvorena, da ljudi dolaze, slikavaju se. Kada je bilo otvorenje, doživio sam jedno veliko emocionalno pražnjenje. Lijepo je vidjeti plod svog rada, to je najljepše kod ovog posla – zaključio je Mate.
Još jedna od točki prijepora na Tanaji je odašiljač koji stoji unutar tvrđave:
Većina ljudi je protiv odašiljača, ali iz moje perspektive, mogu reći da mi ne smeta. On joj daje dodatno na visini jer bi bez njega izgledala dosta ravna. Oko njega je posađeno nekoliko borova i čempresa, tako da će odašiljač s vremenom, barem donekle, biti zaklonjen – naglasio je Rupić.