Međunarodni dječji festival Iva Körbler već 11 godina uređuje likovni program i tvrdi kako je zanima višeslojnost, a ne šarene i dekorativne izložbice (FOTO)

Međunarodni dječji festival


Izložba dječjih radova iz cijele Hrvatske te dvije autorske izložbe, splitske umjetnice Tisje Kljaković Braić i srpske vizualne umjetnice Jelene Blečić iz Beograda, okosnica su likovnog programa 57. međunarodnog dječjeg festivala. Zagrebačka povjesničarka umjetnosti, likovna urednica nekih školskih udžbenika, autorica monografija Zdenke Pozaić, Marijane Muljević i Branka Kincla, likovna kritičarka i kustosica Iva Körbler uređuje likovni program šibenskog festivala već 11 godina, a navedene izložbe zorno oslikavaju njezin pristup tom segmentu MDF-a.



– Zanima me višeslojnost, a ne da samo objesimo neke vesele, šarene, dopadljive dječje radove, odnosno postavimo neke dekorativne izložbice. Htjela sam da svaka izložba koja je na festivalu pokriva cijeli raspon emotivnosti i zrelosti djece svih uzrasta do mladih i odraslih. Također, važno mi je da poruka pozvanih umjetnika i njihovih radova dopre do svih u tom generacijskom rasponu – objašnjava Körbler.

Aktualne teme i za djecu

Istodobno osluškuje događaje, previranja u društvu i teme koje dominiraju. Jer sve to, reći će, dopire i do djece, pogotovo u današnje digitalno doba. Upravo zbog toga i tema koju je izabrala za natječajnu izložbu dječjih radova u koju su uključene osnovne škole iz cijele Hrvatske, aktualna je i povezana s hrvatskim i svjetskim zbivanjima i trendovima, naglašava Körbler.

– Tijekom 2016. i 2017. godine svijet je više puta padao na ispitu multikulturalne tolerancije i nitko nije ostao pošteđen tog antifenomena, ni Istok niti Zapad. I kod nas je, na našoj političkoj sceni, bilo svakakvih "nestašluka", ispada u Saboru, međureligijske, međunacionalne i svake druge nesnošljivosti. Zato mislim da je tema koju sam ove godine zadala "Ja volim svog drugačijeg prijatelja" ispunila svrhu. Jer, ako u društvu zakaže obitelj, kao osnovna jezgra u kojoj se dijete formira, ili čak vjeroučitelji, koji po osnovnim školama nisu baš uvijek otvoreni za međureligijski dijalog i različitost, zadnja instancija možda su nam upravo likovni pedagozi i mentori.




U tom smislu posebno su se iskazale škole iz Solina, Splita, Klisa, Petrinje, Čakovca, Pazina i Pule, koja je, istina, tradicionalno uvijek otvorenija. Sve te škole dale su fenomenalne radove, kompleksno i, rekla bih, hrabro napravljene te je iz njih jasno kako u tim dječjim glavama nema prostora za mržnju i netoleranciju.

O bakalarru i tukama

Pod nazivom "Četiri godišnja doba: od bakalara do tuke", u Galeriji sv. Krševana svoje je recentne radove, rađene upravo za prostor šibenske galerije, izložila Tisja Kljaković Braić, splitska slikarica koja je svoje veze sa Šibenikom počela davno stvarati zahvaljujući jednom Šibenčaninu.



– Njezine slike baziraju se na poeziji Arsena Dedića, ali i Šoljana, Britvića, Runjića, Slamniga. Ona sve to sluša i čita, čak je napisala i zbirku priča iz svog djetinjstva "U malu je uša đava", koja je među tri najposuđivanije knjige u splitskim knjižnicama u posljednje dvije godine. Riječ je o umjetnici koja je poetiku dječjeg crteža uspjela prebaciti u medij slike, a da se pritom referira i na informel, lirsku apstrakciju, siromašno slikarstvo… Nije to lako povezati, moglo je rezultirati kičem ili pretencioznošću, ali Tisja je uspjela to savršeno spojiti – naglašava Körber.

Ozbiljno o veselju

O "veselju kao ozbiljnoj stvari" i tomu što se događa "kada ti život objesi dugu na leđa" u Muzeju grada Šibenika progovorila je Jelena Blečić, umjetnica iz Srbije. Šibenskoj publici predstavila se slikama, oslikanim namještajem i umjetničkim objektima naglašenog kolorizma i neodoljivog fantazmagoričnog onirizma.



Kada je Körbler prvi put vidjela njezine radove u ateljeu u Beogradu, znala je da su idealni i kao stvoreni za šibenski festival.

– Blečić dosta izlaže i svoje radove prodaje u inozemstvu. Bila je oduševljena dolaskom u Šibenik. Njezin je rad specifičan spoj slikarstva, crteža, grafita i grafičke umjetnosti preko otiska na tekstilu i namještaju koji radi. Referira se na jako puno stilova, od europskog simbolizma, secesije/art decoa i mnogih drugih, do umjetnosti američkih Indijanaca, jer je 2013. boravila u Meksiku, gdje je usavršavala grafiku i slikarstvo. Njezina je poruka da je veselje ozbiljna stvar i mislim da svi moramo poraditi na tome – zaključuje Körbler, otkrivajući kako ideja o širenju likovnih sadržaja na MDF-u itekako ima. Ima i dovoljno razloga, no to će, dodaje, ovisiti prije svega o osiguravanju novih izložbenih prostora te financijskim sredstvima kojima MDF sada raspolaže kad je riječ o likovnom programu.


Na izložbu o toleranciji stiglo samo desetak radova šibenske djece
Šibeniku se, podsjeća Körbler, u siječnju dogodio slučaj ravnatelja Tehničke škole i skidanje izložbe o Anni Frank. Izložba dječjih radova o temi tolerancije i uvažavanja drugih i drugačijih na neki je način protuteža takvih i sličnih pojava u hrvatskom društvu, reći će Körbler.
– Znam da šibenskom gradonačelniku, koji je tolerantan i otvoren, takva slika o Šibeniku nije nimalo draga, tako da sam za ovu temu imala podršku i gradonačelnika, kazališta i Festivalskog vijeća. Mislim da izložba dječjih radova u Studiju Galerije sv. Krševana jednim malim fragmentom uspijeva pokazati drugačije lice Šibenika. Premda, zanimljivo je kako je ovaj put do nas stiglo samo desetak radova iz jedne šibenske osnovne škole. To me je jako začudilo, pogotovo jer su mi neka djeca rekla da su napravila rad, ali nije došao na festival. Nije mi jasno što se tu dogodilo. Možda bi trebalo istražiti što se tu dogodilo!


Neuspjeli plakat Munira Vejzovića
Autor plakata 57. MDF-a istaknuti je hrvatski slikar Munir Vejzović. Povratak recentnih umjetnika, kao autora festivalskog plakata, mnogi su pozdravili kao dobru ideju. No, ovogodišnje, Vejzovićevo rješenje izazvalo je podijeljene komentare i kritike.
– Munira Vejzovića sam izabrala jer u njegovu slikarstvu gotovo na svakoj slici postoje rog izobilja ili cvjetni vijenci, harmonikaši, klauni, psi, mačke… Međutim, Munir je rekao kako bi volio napraviti grafički malo čišći plakat. Dobili smo to što smo dobili. Trebamo poštovati umjetnikovu želju – objasnila je Körbler svoj izbor.

Naslovnica Izložbe