Prema službenoj definiciji, country glazba je sjevernoamerički glazbeni žanr nastao početkom 20. stoljeća iz tradicionalnih elemenata narodne glazbe europskih doseljenika - posebice Iraca i Engleza - u SAD.
Korijene ima u folklornoj glazbi juga Amerike, a sve do kraja četrdesetih godina prošlog stoljeća smatrao se "seljačkom glazbom" ("hillbilly music"), dok je naziv 1949. godine uljepšan u seosku ("country") glazbu.
Eminentni glazbenici
Iako je rođen daleko od SAD-a, a još dalje od sela, violinist Jure Celić iz Šibenika zaljubio se baš u country glazbu.
Taj profesor u šibenskoj glazbenoj školi "Ivan Lukačić" i voditelj Gradskog komornog orkestra u duši je, rekli bismo, pravi kauboj, koji je logičnim slijedom svojih afiniteta postao i frontmen jednog od rijetkih country sastava u Hrvatskoj, onoga u Šibeniku!
Seoski "touch" ispoštovan je, međutim, u nazivu benda; inspirirano pitoresknim mjestom Konjevrate u blizini Šibenika tako su se "kauboji" iz benda okupili u formaciju koju su nazvali "Horse's Back", pogađate, u prijevodu na hrvatski: Konjevrate!
- Osnovani smo kao dječji bend - podučavao sam djecu glazbi - još prije petnaestak godina, ali u formaciji punokrvnog country sastava djelujemo zadnje četiri godine - približava genezu profesor Celić, dakle, glazbenik i pedagog akademskog ranga.
U sastavu uz njega na violini muziciraju još i Tome Ercegović na bubnju, Mario Jakelić King na gitari i kao vokal, potom basist Vladimir Markovčić, te pjevačica Sara Lovrić Caparin, koja je ujedno i nagrađivana kostimografkinja iz Hrvatskog narodnog kazališta Šibenik.
Na bendžu im po potrebi uskače Miro Vučenović, a na reizdanju albuma-covera pod kapom male zagrebačke izdavačke kuće "Spona" surađivali su i drugi eminentni glazbenici: Lovre Turković na violončelu, trubač Matej Vukić, flautistica Nikolina Kapitanović i glazbena legenda Toni Lasan u ulozi klavirista i producenta.
Žestoko muziciranje
- Moram odmah reći da nismo jedini bend u Šibeniku koji svira country; tu je i "The Kulash" voditelja Ivana Kulaša, sjajnoga glazbenika. Ali mi smo stilski najdosljedniji - pošteno će profesor Celić.
Country smatra ozbiljnom, dubokom glazbom i žalosti ga njezino omalovažavanje, koje se zna omaknuti čak i pojedincima u bolje upućenim akademskim krugovima.
- Dobrog countryja nema bez violine, a ona je sama po sebi najširi instrument, rekao bih: glazbalo nad glazbalima! Sviraju je od darovitih Roma po kavanama do Bečke filharmonije, osjećajna je kao ni jedan drugi instrument.
Udahnula je dušu i countryju, u bendu sviram onu "fiddle", violinu prilagođenu žestokom muziciranju, sa čeličnim žicama. Country nije "plošan", ima niz podvrsta, od western-swinga i honkey-tonka (to su ujedno, po meni, najautentičniji pravci), do boogie-woogie countryja i gospel countryja.
'Plava trava zaborava' i sinjska 'Ljuta kuća'
- A sve je započelo blue grassom, pretečom kasnijeg coutryja - zaneseno će Celić, dok nama pada na pamet antologijski bend "Plava trava zaborava".
- Možda ugašen, ali nikad zaboravljen, sjajan bend! Zbog njih sam počeo slušati country i zavolio ga. Zahvalan sam im na svakoj noti.
Još uvijek su, po meni, najbolji country bend na ovim prostorima, iako postoje još neki; primjerice, "Crooks&Straights" iz Rijeke, jako su dobri.
Također i žestoki Sinjani iz benda "Ljuta kuća", oni su zvijezde svake lokalne motorijade, a zaslužuju i još jače nastupe gdje bi ih više ljudi moglo čuti - lijepo o kolegama zbori 46-godišnji šibenski profesor.
Ipak, country glazbenici na hrvatskom su estradnom nebu rijetke laste i utoliko su zanimljiviji! Tako su i "Horse's Backsi" neumorno svirali po turističkim mjestima dok javne događaje nije "pomela" pandemija, a nastupali su i na country festivalu u organizaciji tamošnjeg kazališta u - Tuzli!
Sad, pak, dok pauziraju od svirki, "peglaju" spomenuti album covera radnog naziva "Blue moon of Kentucky" (po istoimenoj glazbenoj "numeri"), a na njemu će se naći i poslastica lokalnog predznaka: antologijska "Oh, Susanna" u obradi s "Dva Bracanina"!
- Morali smo ubaciti malo hrvatskoga jezika, ipak smo Hrvati - vragolasto namiguje "prvi kauboj Šibenika", profesor Jure Celić.
