Snažan potres magnitude 5 stupnjeva po Richteru, nakon kojeg su uslijedila nova jaka podrhtavanja, pogodio je u ponedjeljak ujutro središnji dio Hrvatske, a najviše je stradao grad Petrinja.
Prvi potres dogodio se u 6.28 sati, gotovo u isto vrijeme kao i onaj koji je krajem ožujka teško oštetio Zagreb, a tlo je podrhtavalo sve do 8 sati dokad je zabilježeno desetak potresa, od kojih je najjači bio magnitude 4,7 stupnjeva. Potres se osjetio na širokom području od Ludbrega i Varaždina do Zagreba i Koprivnice.
Petrinja je u potresu, koji je bio toliko snažan da je u zoru razbudio i Zagrepčane te su mnogi izašli na ulice, pretrpjela najveću štetu. Brojnim zgradama teško su oštećena krovišta, popucala je žbuka, raspucali su se zidovi. Tutnjava je bila strašna, pričaju nam Petrinjci koji su još satima nakon prvog podrhtavanja tla bili na ulicama, na hladnoći, u strahu od novog potresa.
Petrinja je danas ujutro izgledala jezivo. Gradom su odjekivale vatrogasne i policijske sirene, vozila interventnih službi jurila su ulicama, a ljudi su, zbunjeni i u očaju, zbrajali štetu u uništenim stanovima.
U prigradskom naselju Brest gotovo da nismo pronašli kuću čiji je krov ostao netaknut, teško je oštećen društveni dom, a na jednoj kući krovište se gotovo u potpunosti urušilo. Slične smo prizore zatekli i u Petrinji. Župna crkva Sv. Lovre mučenika iz temelja je sagrađena nakon Domovinskog rata u kojem je bila posve srušena.
Crkvu smještenu u samom središtu Petrinje, koja je jedan od simbola grada, sada će trebati obnoviti jer joj je na više strana popucalo krovište, a uokolo su razbacane cigle i crepovi. Unutrašnjost, srećom, nije pretrpjela veće štete.
Prostorije petrinjske gradske uprave teško su oštećene. Popadali su dijelovi stropa i nema ureda u kojem nismo vidjeli nakupine žbuke, cigle i prašine. No, svi se najviše pribojavaju štete na stambenim objektima jer bi urušena krovišta trebalo hitno zaštititi s obzirom na zimu i moguće padaline.
Iako je Petrinja stradala znatno manje od Zagreba kada ga je u ožujku pogodio potres, prizori su vrlo slični. Posvuda su zgrade okružene trakama kako se pokraj njih ne bi prolazilo, na cestama su cigle i komadi fasade, a građani u nevjerici obilaze svoj grad i fotografiraju scene devastacije.
Ipak, ne osjećamo beznađe.
- Preživjeli smo rat, zatim covid i prvi lockdown, pregrmjet ćemo nekako i ovo, slobodno to napišite - dobacuje nam jedan stanovnik vidjevši da smo novinari. Kaže kako mu je treći od tri jača potresa djelovao najgore jer je primijetio da se krovovi načeti prvim potresima počinju urušavati.
Među teško oštećenim zgradama u Petrinji je i ona na Trgu Franje Tuđmana 1, u samom centru grada, gdje na prvom katu živi umirovljena učiteljica Anka Lončarević. Ona nam je ispričala kako je imala sreće što je potres pretrpjela neozlijeđena jer je u nedjelju navečer zaspala na malom kauču u kuhinji. Točno na tom dijelu stana popucali su zidovi te se odlomio dio stropa, a žbuka je popadala po njoj.
- Srećom, ostala sam prisebna. Imam obitelj u Zagrebu koju je u ožujku dobro zdrmalo, tako da sam na neki način još otad u stanju pripravnosti za takvu situaciju. Zgrabila sam torbu s dokumentima i istrčala na ulicu - ispričala nam je gospođa Lončarević.
Pokazala nam je duboke brazde na ispucanim zidovima u gotovo svim prostorijama, kao i srušeni dimnjak. U njezin su stan nedugo nakon našeg razgovora ušli vatrogasci i statičari. Još nije znala hoće li zgrada biti uporabljiva ili ne, kao ni gdje će uopće živjeti. Ljuti je što plaća 700 kuna pričuve mjesečno, a sada joj je potres uništio stan.
- Da se od tog novca obnovilo zgradu, možda ne bi bilo ovako velike štete - smatra. Ipak, kaže kako nije izgubila nadu. Dok joj neprestano zvoni mobitel, a znanci i rodbina provjeravaju je li dobro, strpljivo im odgovara: - Glavno da smo živi, sve će drugo biti u redu.
U spomenutom Brestu slične su priče. Jedan od stanovnika kaže nam kako su u brojnim kućama popadali lusteri, razbijeno je posuđe, a zidovi su pretrpjeli veliku štetu.
- Prvo smo mislili da je potres opet pogodio Zagreb. Kad sam vidio oštećenja na zgradama i ljude na hladnoći, pomislio sam 'Bože, kako je tek njima tamo'. Tek smo naknadno saznali da je epicentar bio u našoj blizini - priča nam.
U prostorima gradske uprave oformljen je stožer Civilne zaštite. Građani dolaze prijaviti štetu, iako je za to prerano. Sada se pokušava osigurati najosnovnije.
- Već smo primili zahtjeve četiri osobe kojima je stan uništen te nemaju gdje boraviti. Moramo im hitno pronaći smještaj - govori nam pripadnica Civilne zaštite koju tamo susrećemo.
Državni vrh je odmah reagirao. U Sisak, a potom i Petrinju zajedno su već tijekom jutra stigli premijer Andrej Plenković, predsjednik Zoran Milanović, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković te ministri Davor Božinović, Tomo Medved, Darko Horvat...
Obišli su prostor gradske uprave te prošetali užim središtem grada kako bi se uvjerili u razmjere štete. Svi su oni istaknuli kako je u ovoj situaciji najvažnije što nije bilo ljudskih žrtava. Hrvatska, rekli su, nažalost već ima iskustva s takvim situacijama, a treba razmotriti na koji će se način država uključiti u obnovu razorenih područja.
- Nažalost, godina nam završava onako kako je i počela - rekao je premijer Plenković.
Gradonačelnik Darinko Dumbović, koji je dužnosnike poveo u obilazak potresom zahvaćenih gradskih područja, odgovorio je na pitanje što očekuje od države.
- Pa, da nam sutra bude par milijuna kuna na računu kako bismo pokrili krovove kuća i štagalja, naravno. Ali, vidjet ćemo što je izvedivo, država je obećala pomoći - rekao je. U grad je poslije podneva stigao i pročelnik Ureda za upravljanje u hitnim situacijama Grada Zagreba, koji je rekao kako je njegov ured na raspolaganju Petrinji i Sisku kao gradovima najpogođenijima potresom. U Petrinju su već dopremili prve pakete sa suhim obrocima.
Na teren su odmah izašli i statičari koji procjenjuju objekte i lijepe oznake o uporabljivosti. Zasad nije poznato koliko je objekata oštećeno u Petrinji, dok u Sisku, koji je realno znatno manje stradao, od dogradonačelnika Marka Kričke doznajemo kako je riječ o najviše pet stotina objekata, u što su ubrojene i manje materijalne štete.
- Srećom, nema ljudskih žrtava, a zasad nemamo ni dojava o tome da bi nekoga trebalo privremeno smjestiti - kaže Krička.
Naime, svi oni kojima je potres uništio domove, naročito u Petrinji, već su se smjestili kod obitelji. Pred njima je neizvjesna zima, no svi se nadaju samo jednom - da podrhtavanja više neće biti.
Vlada hitno donosi uredbu za pomoć i obnovu stradalog područja
Vlada bi već ovaj tjedan trebala usvojiti odluku o interventnoj pomoći za objekte stradale u potresima u Sisačko-moslavačkoj županiji, a razmatra se i opcija da se pošalje zahtjev Europskoj komisiji (EK) za novčanu pomoć iz Fonda solidarnosti. U Vladi su danas na sastanku razmišljali i o mogućem zakonskom rješenju kojim bi se regulirala obnova porušenih objekata u Sisku, Petrinji i obližnjim mjestima, a najvjerojatnije će to biti uredba.
Trebat će i osigurati smještaj onima koji neće moći živjeti u svojim kućama, nakon što statičari procjene da je njihov objekt privremeno neupotrebljiv za stanovanje.
Prvi je korak prenamjena sredstava u proračunu Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i države imovine za hitne intervencije, a odluka će, doznajemo, ići u smjeru one koja se donosila i za Zagreb. To znači da će vlasnici nekretnina koje su nastradale u potresima moći dobiti sredstva za nužnu privremenu zaštitu zgrade od utjecaja atmosferilija i uklanjanja ili pridržanja opasnih dijelova zgrade, u što pripadaju i krovišta, za popravak ili zamjenu dimnjaka, zabatnog zida, dizala te za kupnju kondenzacijskih bojlera.
Država Zagrepčanima omogućava pomoć od najviše 12.000 kuna za zaštitu objekta, popravak ili zamjenu dimnjaka, zabatnog zida i dizala te 80 posto vrijednosti novog bojlera, a maksimalno do 8000 kuna.
Za Zagreb je bilo prenamijenjeno 100 milijuna kuna iz proračuna resornog ministarstva i malo više od 40 milijuna kuna iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a ostatak novca planirao se iz Fonda EU. Treba još vidjeti koliko će novca biti potrebno za ovu obnovu, ali sasvim sigurno puno manje. Hrvatska je iz tog Fonda dobila više od 680 milijuna eura pomoći za Zagreb.
Drugi je korak procjena štete, a na temelju toga će se, kažu u Vladi, aplicirati za Fond solidarnosti EU. Predsjednica EK Ursula von der Leyen danas je na Twitteru poručila da je Komisija spremna pomoći.
I treći je korak zakonsko rješenje. U Vladi su danas raspravljali o tome, a iako nije donesena konačna odluka, najizglednije je da će Vlada donijeti uredbu.
Na teren su izašli statičari Građevinskog fakulteta, koji će procijeniti razmjere štete, u kojim se objektima može, a u kojima se ne može živjeti, te kasnije i vrijednost obnove.
- Razmotrit ćemo sve opcije, zatražio sam od ministra Horvata da njegovo ministarstvo sagleda što nam je najbolje i najpragmatičnije - poručio je premijer Plenković.