StoryEditor
ForumSVE O PRORAČUNU

Rashodi 11 posto veći nego lani, za plaće i božićnice još 840 milijuna kuna, minimalac raste

Piše M. Klepo/Jutarnji.hr
29. listopada 2020. - 19:32
Pravi razgovori o plaćama mogu se očekivati tek kada prođe koronakriza,Davor Pongračić/cropix

Kao mnogo puta prije, i ovim su rebalansom proračuna povećani izdaci za trošak zaposlenih u javnoj i državnoj upravi, rastu za 840 milijuna kuna, na 23 milijarde kuna. Glavni je razlog tome, čini se, isplata božićnica koja nije bila predviđena rebalansom proračuna u svibnju. Prema riječima premijera Plenkovića, nakon rebalansa, Vlada će "učiniti sve da se isplate božićnice", a njegova Vlada nije ih nikad propustila isplatiti, štoviše, još ih je i povećala.

Što se tiče dinamike povećanja plaća, rekao je, "otvaramo proces razgovora i apeliram na sve, na osjećaj za realnost". Kad je riječ o plaćama za iduću godinu, ministar financija opet kreće s minimalnim povećanjem za 150 kuna: u odnosu na rebalansirani proračun rashodi za zaposlene rasli bi tek oko 700 milijuna kuna, oko tri posto, a u odnosu na plan iz svibnja taj bi se iznos povećao za 1,3 milijarde kuna.

Koliko je izgledno da se taj plan i ostvari, trebalo bi biti jasnije nakon pregovora sa sindikatima. Ove godine planirano povećanje osnovice od  četiri posto odgođeno je za početka veljače, ali raniji dogovori uključuju i povećanje koeficijenata u sustavu obrazovanja početkom iduće godine.

Podvlačenje crte

Prema mišljenju Danijela Nestića s Ekonomskog instituta, izgledno je da će ministar Marić nastojati pomaknuti povećanje plaća što kasnije u 2021. godini, dok će sindikati pokušati izvući maksimum u sadašnjim otežanim okolnostima.

- Situacija je dosta ozbiljna i mislim da nikome nije do konfrontacije te da će se svi ponašati odgovorno. Pravi razgovori o plaćama mogu se očekivati tek kada prođe koronakriza, kada se konačno podvuče crta i sagleda pravo stanje proračuna, kaže Nestić. Isplata božićnice i povećanje minimalne plaće nedvojbeno je Vladin 'ulog' u predstojeće pregovore sa sindikatima.

Neovisno o tome iz kojih su izvora financirani, prema posljednjem rebalansu proračuna, ukupni rashodi će ove godine biti 16 milijardi kuna ili 11,1 posto veći nego lani. Pritom će se za očuvanje radnih mjesta potrošiti 8,1 milijarda kuna, od čega 2,6 milijardi kuna iz sredstava EU. No, uz neizbježno financiranje prioritetnih potreba vezanih uz pandemiju covida-19, postoji i niz drugih, pratećih troškova koje je ministar financija na kraju morao uključiti u ovogodišnji proračun.

Tako su izdaci samog Ministarstva financija povećani za 2,2 milijarde kuna, a uključuju milijardu kuna dodatnog troška za kamate i 703 milijuna kuna doprinosa za proračun EU. Također, sudski troškovi i povrat sredstava u EU proračun ukupno će stajati 80 milijuna kuna, a za pomoć Croatia airlinesu izdvojit će se 40 milijuna kuna. Proračuni nekih ministarstava značajno su povećani, ali ujedno se odustalo od brojnih projekata, pa su neki gotovo prepolovljeni.

Očito je da nakon godine snažno povećane potrošnje ministar financija želi da se u 2021. vrati konzervativnom vođenju javnih financija. Rashodi bi trebali iznositi 157,9 milijardi kuna, što je tek 2,1 milijardu kuna ili 1,3 posto više nego što iznose nakon rebalansa. Za ministra Marića, čini se, ostvarenje tog plana moglo bi biti najveći izazov dosad. Vjekoslav Bratić, ravnatelj Instituta za javne financije, pozdravlja ministrov optimizam i Vladin ambiciozni plan, ali pri tome ističe i moguće prijetnje njegova ostvarenja, prije svega zbog neprovođenja strukturnih reformi i velikih dubioza, posebice u sustavu zdravstva.

Naglašava kako ne treba zaboraviti da su za 2021. planirane i određene porezne izmjene te je otvoreno pitanje "je li trebalo u ovome trenutku ići u smjeru daljnjeg smanjivanja fiskalnog prostora za pravodobnu i odgovarajuću reakciju na krizu". Samo snižavanje poreznih stopa na dohodak, kaže, proračun će stajati oko 1,85 milijardi kuna neubranih prihoda. Zbog toga posebno ističe nužnost provođenja strukturnih reformi, od reforme pravosuđa, lokalne i regionalne samouprave, zdravstva, javnih poduzeća, obrazovanja i općenito javnog sektora.

Oporavak i porezni prihodi

- Bez tih reformi, koje je gotovo nemoguće provesti u kratkom roku, teško će biti i ostvariti postavljene planove. Stoga je vrlo izgledno kako će za održavanje ekonomske aktivnosti biti neophodna i nova zaduženja - kaže Bratić.

Nakon pada BDP-a za 8 posto u ovoj godini, Vlada u idućoj godini očekuje rast od pet posto. Ali, kako je upozorio ministar Marić, sve će to ovisiti o razvoju situacije s pandemijom i njezinu utjecaju na gospodarstvo. O tome će ovisiti i dinamika punjenja proračuna. Ukupni prihodi dogodine su planirani u iznosu od 147,2 milijarde kuna, što je za 12,3 posto više nego u prijedlogu rebalansa.

Pritom bi prihodi od poreza trebali porasti 10,4 posto, na 79,5 milijardi kuna, a najveći prirast očekuje se iz europskih fondova. Stavka pomoći trebala bi rasti 29,4 posto, na gotovo 25 milijardi kuna. Ministar Marić morat će putem obveznica namaknuti 19,6 milijardi kuna, a da bi to mogao po prihvatljivoj cijeni, očito je, smatra neophodnim značajno smanjiti deficit i javni dug.

OVAJ SE PRIJEDLOG PROTIVI STAJALIŠTU VEĆINE DRŽAVA

Europska komisija predložila je europsku direktivu o minimalnim plaćama i kolektivnom pregovaranju, na što je krovna poslodavačka organizacija BusinessEurope poslala oštru reakciju. "Ovaj se prijedlog protivi većinskom stajalištu država članica EU - mnoge se zalažu za neobvezujući instrument i zanemaruju snažne prigovore europske poslovne zajednice", ističe se u priopćenju BusinessEuropea.

Direktivi se protive i nordijski sindikati koji ne žele upletanje u autonomno kolektivno pregovaranje o plaćama među socijalnim partnerima. Prijedlog je protiv riječi i duha Ugovora o EU koji štiti nacionalne nadležnosti na području plaća. Reakciju BusinessEuropea podržao je i SME United - europsko udruženje malih i srednjih poduzetnika. (J. Vrdoljak)

KOLIKO SU REBALANSOM SMANJENI ILI POVEĆANI PRORAČUNI U ODNOSU NA PLAN IZ SVIBNJA OVE GODINE

MUP                          

+265 mil. kuna    +4,6%

Ministarstvo kulture             

+53 mil. kuna    +3,9%

Ministarstvo poljoprivrede   

+264 mil. kuna   +3,5%

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU

+125 mil. kuna   +13,4%

Ministarstvo rada, mirovinskog sustava i socijalne politike

+4,3 mlrd. kn   +8,9%

Ministarstvo turizma i sporta

+205 mil. kn   +199,3%

Ministarstvo zdravstva

+2,3 mlrd. kuna   +18,5%

Ministarstvo obrazovanja  

+708 mil. kuna   +4%

Ministarstvo graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine

+308,6 mil. kn   +23,4%

Ministarstvo obrane       

nije mijenjan proračun 0%

Ministarstvo financija  

-1,16 mlrd. kn  -2,3%

Ministarstvo branitelja

-39 mil. kuna   -3,1%

Ministarstvo gospodarstva

-1,21 mlrd. kn  -42,6%

Ministarstvo uprave i pravosuđa

-220,1 mil. kn   -42,7%

Ministarstvo mora, prometa

i infrastrukture

-322,8 mil. kuna -4,1%

Ministarstvo vanjskih poslova  

-11,9 mil. kuna  -1,4%

Izdvojeno

26. siječanj 2021 07:13