Cijepiti se ili ne? Ako je suditi prema zadnjem istraživanju, gotovo 60 posto Hrvata se ne namjerava cijepiti jednom kada cjepivo protiv koronavirusa postane dostupno. Točnije, 36 posto Hrvata se vjerojatno neće cijepiti, a njih 21 posto - neće sigurno! Kao glavni razlog navode "da ne vjeruju cjepivu dok se ne pokaže sigurnim". Prednjače žene i mladi. Tako se 61 posto ispitanica neće cijepiti, a neće ni 72 posto mlađih od 29 godina.
S druge strane, ispitanika koji su zaokružili da će se sigurno cijepiti samo je 13 posto.
Pokazalo je to istraživanje Valicona, domaće agencije za istraživanje tržišta, provedeno na uzorku od 523 građana prošli tjedan. Točnije, dva dana nakon što je američki farmaceutski div Pfizer objavio da imaju cjepivo protiv koronavirusa, efektivnije od 90 posto. U prethodnom istraživanju, koje je Valicon proveo prije mjesec dana, kada ova vijest o cjepivu još nije bila objavljena, broj onih koji se nije htio cijepiti bio je viši - 67 posto.
Sada je pao na 57 posto. Kako se može vidjeti iz zadnje ankete, kod nas se cjepivu najviše opiru Slavonci i Dalmatinci, njih 60 posto i 58 posto neće se cijepiti, a nešto manje oni u Zagrebu i središnjoj Hrvatskoj (54 posto i 53 posto). Oni visokoobrazovani prije će zavrnuti rukav pred liječnikom (53 posto), ali ne i oni sa srednjoškolskim obrazovanjem, njih 60 posto se ne namjerava cijepiti. Neće ni 72 posto mlađih od 44 godine.
Argument koji odskače
Opravdano je stoga pitanje zašto se većina Hrvata ne želi cijepiti. Razloga je nekoliko. Prema podacima istraživanja, prednjači mišljenje da cjepivo "nije sigurno" i da može "uzrokovati ozbiljne nuspojave". To misli većina skeptičnih. Manjina, odnosno 15 posto, misli da je "koronavirus izmišljotina farmaceutske industrije", a tom su mišljenju skloniji muškarci, kao i oni nižeg obrazovanja. Također, 20-ak posto građana neće se cijepiti tvrdeći da "nisu rizična skupina", "imaju jak imunitet" ili "koriste pripravke za jačanje imuniteta poput češnjaka i propolisa".
Ipak, jedan argument odskače. Budući da većina navodi da "ne vjeruje novom cjepivu dok se ne dokaže sigurnim" i da "strahuje od nuspojava", zaključak je sljedeći - farmaceutima inače treba nekoliko godina ili čak desetljeće kako bi proveli istraživanje i testiranje cjepiva, a sada su ga izbacili s trake u manje od godinu dana. Pritom, kao u utrci za osvajanje Mjeseca, Rusi su nakon američkog Pfizera objavili da je njihovo cjepivo Sputnik V efektivnije od 90 posto, a onda je Pfizer objavio da je njihovo efektivnije od 95 posto, i tako dalje. Momačko nadmetanje u veličini postotka. Uglavnom, tko može garantirati da je tako zbrzano cjepivo sigurno?
Dr. sc. Alma Demirović, predsjednica Hrvatske udruge roditelja aktivista (HURA), smatra da je to dobra osnova za skepsu, ali da nije prvi put da se cjepiva izbacuju na tržište bez sporog i mukotrpnog testiranja. Inače, udruga kojom ona predsjeda smatra da cijepljenje mora biti dobrovoljno, odnosno da pacijenti moraju imati pravo odlučiti za sebe, nakon što se informiraju i dobiju sve relevantne podatke. Prije razgovora Demirović nas je zatražila potvrdu da je nećemo staviti u kontekst tzv. antivaksera, teoretičara urote i slično, s obzirom na to da njezin rad nema nikakve veze s navedenim.
- Da, velik broj ljudi je skeptičan prema cjepivu jer je tijek razvoja prebrz. Međutim, ono što većina ljudi ne zna jest da su se brojna pedijatrijska cjepiva, trenutno na tržištu, odobravala za upotrebu, a da nisu imala dovoljno veliki broj ispitanika. Nije se koristila prava placebo skupina i nisu se provodila prava farmakokinetička ispitivanja - govori.
Prema njoj, nepovjerenje prema cjepivu je opravdano iz nekoliko razloga. Počevši od činjenice da je interes zdravstvene zajednice nejasan jer je u preko 80 posto slučajeva covid-19 asimptomatska bolest ili ima blage simptome, kao i nisku ukupnu smrtnost. Zašto ulagati toliko novca i resursa? Zabrinjava je, također, izostanak kaznene i financijske odgovornosti proizvođača cjepiva za njihove proizvode, što ne postoji ni za jedan drugi proizvod. Tu su i nejasni podaci što bi točno "učinkovitost" cjepiva trebala biti - je li ono učinkovito ako spriječi širenje zaraze, smanji komplikacije, smanji smrtne ishode ili smanji umjerene simptome. Zasad su podaci jako ograničeni, kaže.
Krunski je argument ipak da se ovakva cjepiva, kao ovo za covid-19, dosad nisu koristila. Ukratko, riječ je o tzv. mRNA cjepivu, novoj tehnologiji koja još uvijek nije korištena u globalnom procjepljivanju.
- Smatramo da se premalo ističe da se ova tehnologija dosad nije koristila u profilaktičkim cjepivima za ljude. Vijeće EU donijelo je u srpnju ove godine, kao hitnu mjeru za ubrzavanje razvoja cjepiva protiv koronavirusa, novu uredbu kojom su privremeno ukinuta određena pravila o ispitivanju lijekova, a uključuje i genetski modificirane organizme. Brzih odobravanja lijekova i cjepiva bilo je i u prošlosti, i to s lošim posljedicama, na primjer neki lijekovi i cjepiva protiv gripe - otkriva.
Pad povjerenja
Ista smo pitanja odlučili postaviti etabliranom predstavniku zdravstvene zajednice. Zlatko Trobonjača, profesor na katedrama fiziologije, patofiziologije i imunologije Medicinskog fakulteta u Rijeci, potvrđuje da je riječ o novoj tehnologiji koja se dosad nije koristila za procjepljivanje na velikoj skali, ali ujedno je i napredniji i sigurniji način razvoja cjepiva nego što je dosad bio.
- Kad zdravorazumski pogledate, možete vidjeti da je to puno bolji način. Dosad smo cjepivima pokušavali inaktivirati patogen, a sada koristimo jedan mali dio tog patogena koji ulazi u tijelo, ali vas ne može zaraziti, da pomoću njega razvijete imunost. To je, razumno gledajući, bolje nego da dobijete cijeli virus, cijeli genom i proteine u tijelo kada se zarazite - objašnjava, dodajući da su reakcije tijela na takvo cjepivo moguće. Međutim, nuspojave ne bi trebale biti gore od povišene temperature.
Na pitanje o "učinkovitosti" i što bi to točno trebalo značiti, Trobonjača odgovara da tu "nema neke velike filozofije".
- Cjepivo je učinkovito kada ga je pacijent primio i nakon, recimo, dva tjedna razvio imunost. To znači da može doći u grupu od stotinu zaraženih virusom, a da se ne zarazi.
Na pitanje koji je onda razlog da se 60 posto Hrvata ne planira cijepiti, Trobonjača kaže da je istraživanje vidio, ali smatra da je uzorak od 500 ispitanika premali da bi se izvodili neki ozbiljniji zaključci. Međutim, drugo zasad nemamo.
Inače, slična se ispitivanja provode i u ostatku Europe. Usporedimo li podatke, zanimljivo je vidjeti da su Hrvati među skeptičnijima u Europi, prema podacima koje je prikupio Valicon. Broj onih koji se namjeravaju cijepiti u europskim zemljama je svugdje iznad 50 posto (Francuska 54, Španjolska 64, Italija 65, Njemačka 67), a u Hrvatskoj debelo ispod - samo 43 posto. Ne iznenađuje da je unutar te grupe najviše onih od 60 do 75 godina. Oni su ujedno i najugroženija skupina.
Uglavnom, 43 posto Hrvata koji će se cijepiti kao glavni razlog za palac gore navode "društveno odgovorno ponašanje", odnosno argument da "što je veća procijepljenost to su manji izgledi da se zarazi veliki broj sugrađana". Također, dio ispitanika navodi "ukućane u rizičnoj skupini koje ne želi zaraziti". Znakovito je pritom da tek jedna petina Hrvata kao razlog cijepljenja navodi zato što je to "preporuka zdravstvene struke". Sugerira li to da je povjerenje u liječnike i medicinu na niskoj razini?
Dva znanstvenika s Instituta za društvena istraživanja, Branko Ančić i Dražen Cepić, s time se neće složiti, ali će priznati da je povjerenje u institucije, u odnosu na proljeće, kada smo svi "slušali struku", dramatično palo. Prema podacima njihova nedavno provedenog istraživanja "Otpornost hrvatskog društva uslijed pandemije covida-19", Hrvati još uvijek pokazuju visoko povjerenje u znanstvenike, da mogu doći do lijeka ili cjepiva za koronavirus - čak 83 posto njihovih ispitanika. Međutim, povjerenje u Vladu, Stožer civilne zaštite i medije je palo. Jako. Prema njihovim podacima, Vladi, kad je riječ o upravljanju koronakrizom, ne vjeruje 45 posto građana, medijima ne vjeruje 50 posto, a Stožeru civilne zaštite 33 posto.
- Čak 40 posto ispitanih građana kaže da imaju manje povjerenja u rad Nacionalnog stožera civilne zaštite nego što su to imali na početku ove krize u proljeću. Prema svemu sudeći, razina povjerenje u Stožer će nastaviti padati, i to prvenstveno zbog toga što se mjere koje se donose ne primjenjuju dosljedno i broj novooboljelih se ne zaustavlja - objašnjava Branko Ančić, inače predstojnik Centra za istraživanje društvenih nejednakosti i održivosti (CIDNO).
Osvrćući se na podatke istraživanja, dvojac ipak smatra da neke stvari valja demantirati, a to je navedeni postotak od 57 posto ljudi koji se ne želi cijepiti.
- Nalaze društvenih istraživanja treba čitati pažljivije i biti oprezan i odgovoran. Ispitanici su bili upitani hoće li se cijepiti ako će cjepivo biti dostupno u Hrvatskoj te je samo 21 posto ispitanika reklo da se sigurno neće cijepiti. Prema tome, samo za 21 posto ispitanika možemo donekle tvrditi da se radi o protivnicima cijepljenja, i to konkretno za covid-19 - objašnjavaju.
U svom istraživanju bavili su se ekstenzivno i tom grupom. Koristili su pojam "antimaskeri", koji ne obuhvaća samo protivnike cijepljenja, već i one koji relativiziraju zarazu, ali i one koji smatraju da se korona koristi za ugrožavanje individualne slobode (očituje se, među ostalim, u obvezi nošenja maski). Među njihovim ispitanicima takvih je manje od 3 posto, a onih koji kažu da je "koronavirus poput gripe" je oko 14 posto.
Preostalih 83 posto ipak drže da pandemija nije zafrkancija. Međutim, tu dolazi do zanimljivog fenomena. Iako je stvarni broj tih "antimaskera" relativno mali, prostor koji dobivaju u medijima je podjednak onome koji dobivaju povjerenici u znanost (onih 83 posto), smatra Dražen Cepić, inače profesor na odsjeku sociologije Filozofskog fakulteta u Zadru. Zašto?
Za osvajanje medijskog prostora, kaže, protivnici cijepljenja koriste se uspješnom manipulacijom medijskih poruka. Jedan takav primjer može se naći i u pojmovima "slobode" i "ljubavi" na nedavnom Festivalu slobode koji se održao u Zagrebu. Iako je to u suštini protest protiv antikorona mjera, transparenti iz nekog razloga pozivaju na "ljubav i slobodu". Na jednom je tako stajalo "Život je: kretanje, disanje, grljenje, ljubljenje", prisjeća se Cepić.
Uglavnom, kaže, antimaskeri su vrlo glasni i imaju jaču motivaciju za izražavanje svojih stavova.
- Zbog kakofonije različitih poruka, s jedne strane znanstvene zajednice, a s druge 'antimaskera', stvara se dojam da su obje skupine podjednako zastupljene u društvu. To nije istina. Ljudi koji vjeruju u znanost neće osjećati impuls da otvore prozor i viču o tome iz sveg glasa - zaključuje Cepić.