Ako su Hrvatskoj na raspolaganju 22 milijarde eura iz EU-a, Zadarska županija je spremna od toga povući najmanje jednu milijardu, kaže zadarski župan Božidar Longin (HDZ).
Dočekao nas je u svom uredu s nekoliko zemljopisnih karti prostrtih na stolu i debelim popisom projekta koji su prije nekoliko dana bili predstavljeni i u Uredu predsjednika Vlade u Zagrebu. Uz svaki projekt stoji naziv, kunska vrijednost i hodogram do realizacije.
- Prije toga u posjetu Zadarskoj županiji bila je ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a Nataša Tramišak. Ugodno se iznenadila našom spremnošću da sudjelujemo u povlačenju sredstava. Mislim da su ta sredstva povijesna prilika, ne samo za Zadarsku županiju nego za cijelu zemlju. Na nama je što ćemo od toga napraviti i što od ove zemlje želimo učiniti. To je pitanje vizije razvoja. Osobno mislim da je Zadarska županija najbolje pripremljena od svih županija u Dalmaciji i da ćemo naše ciljeve sigurno ostvariti – samouvjereno tvrdi 60-godišnji Longin.
Ne bez razloga. Iza njega su tri i pol godine mandata, u tom razdoblju Zadarska županija je ostvarila projekte vrijedne 3,5 milijardi kuna, a potpisano je ili je u tijeku realizacija projekata vrijednih više od dvije milijarde kuna. Uza sve to, ozbiljno se računa na još 7,5 milijardi kuna koje bi se do kraja 2027. trebale "upucati" najviše u krupne infrastrukturne zahvate, uredno pobrojane u katalogu projekata.
Katalog potencijalnih investicija nastao je na poticaj nove ministrice nakon što je EU odobrio Hrvatskoj silne milijarde pomoći.
Tramišak je od svih hrvatskih županija zatražila dostavu prijedloga za financiranje, kako bi vidjela u kojem su stanju pojedini projekti te ocijenila apsorpcijsku sposobnost pojedinih županija. Longin pritom ne skriva da je za njega i njegovu administraciju ovo svojevrsni ulazak u predizbornu kapanju, jer lokalni izbori su idućeg proljeća, a na njima će se sigurno procjenjivati i uspješnost priprema i provedba projekata financiranih europskim novcem.
Preciznije kazano, radi se o katalogu "Strateških projekata na području Zadarske županije od 2021. do 2027.".
Među njima je, primjerice, proširenje i rekonstrukcija Zračne luke Zadar s proširenjem stajanke i novom zgradom putničkog terminala, projekt težak milijardu kuna, veliki projekti izgradnje mreže vodovoda i kanalizacije na zadarskim otocima i Ravnim kotarima, sustavi navodnjavanja, ali i izgradnja nove zgrade Medicinske i Prirodoslovno-grafičke škole u vrijednosti većoj od 100 milijuna kuna.
Ide i Pašmanski most, ali nakon vode
Je li u katalog ušao i projekt izgradnje mosta za otok Pašman? Već godinama stoji ucrtan u prostorni plan Zadarske županije.
- Da, i on se nalazi među predloženim projektima. Najprije financiranje izrade projektne dokumentacije za Pašmanski most, a onda i njegova gradnja.
Koliko je to težak projekt?
- Točan iznos ne znam, ali riječ je o investiciji između 200 i 300 milijuna eura. Ali nije tu problem novac.
Nego?
- Prioriteti. Kad sam postao župan, rekao sam da će moj fokus biti na projektima u prometu, izgradnji vodovodne i kanalizacijske mreže i, u sklopu toga, sustava navodnjavanja. Smatram da su to infrastrukturne pretpostavke svakog razvoja.
Ne možete u 21. stoljeću planirati most na otok ako prije toga na tom otoku niste osigurali urednu opskrbu vodom i odvodnju otpadnih voda. Most bi u takvoj situaciji bio samo šteta za otočne sredine, jer bi doveo silnu količinu prometa, ljudi i sredstava u sredinu koja nema riješene osnovne komunalne sadržaje. Nisam protivnik mosta, ali mislim da su voda i kanalizacija puno važniji u ovome trenutku.
Dočekali ste nas s kartama vodovodizacije zadarskih otoka, ali i aglomeracije od Podvelebitskog kanala preko cijelih Ravnih kotara do Biograda i Pašmana. Što je to?
- Prošli tjedan 13 općina i dva grada Zadarske županije potpisali su sporazum o zajedničkom financiranju izrade studije za projekt aglomeracije na području većem od polovice Zadarske županije. Mislim da je to povijesni sporazum, odnosno da je to početak povijesnog projekta za našu županiju. S njim će sva kopnena mjesta na području županije dobiti vodovod i kanalizaciju, a to je neophodno za svaki budući razvojni iskorak, pogotovo u projekciji razvoja turizma i ekološke poljoprivrede. Sada mi je teško konkretno reći, ali taj se zahvat procjenjuje na više od dvije milijarde kuna.
Voda za sve otoke!!!
Što je na ovoj drugoj mapi s otocima?
- To je prikaz vodovodizacije zadarskih otoka. Sada imamo jedan podmorski spoj Zadra i otoka Ugljana i odatle voda ide na Pašman. Ovaj projekt, koji je dobio i zeleno svjetlo u uredu premijera, postojećem dodaje još jedan podvodni spoj i širi vodovodnu mrežu preko Ugljana i Zverinca prema Molatu, odnosno, preko Iža i Rave na Dugi otok. To su kapitalne stvari za budućnost ovih otoka, za njihov održivi razvoj i kvalitetu života otočana.
Koliko je financijski to težak zahvat i kada bi mogao biti završen?
- Vrijednost izgradnje novog vodovoda i sekundarne mreže procijenjena je na oko 500 milijuna kuna, a prema usvojenom hodogramu završetak je planiran do kraja 2027. godine.
Odustaje se, dakle, od povezivanja otoka s podmorskim tunelima, što je vaš prethodnik poticao kao budućnost za zadarske otoke?
- Podmorski tuneli nisu predviđeni u našim projekcijama.
Nismo takoreći ni počeli razgovor, a već se "razbacujemo" milijardama. Koliko su sve ovo realne stvari, a koliko predizborna scenografija?
- Znam na što aludirate, ali ne mislim se iza ičega skrivati. Od kada sam došao u ovaj ured, nastojao sam podržati svaku inicijativu koja je u sebi sadržavala komadić slike zajedničke bolje budućnosti. Projekt nove luke u Gaženici je praktički iza nas, počeli su i radovi na izgradnji ribarskog dijela, a novi gospodarski terminal traži svog koncesionara.
Ova je županija srce ribarstva u Hrvatskoj i s infrastrukturom koju smo izgradili i koju ćemo izgraditi u Gaženici, Lamjani i Biogradu, zajedno s projektima proizvođača ribe, poput Cromarisa, ovdje ćemo imati najveći ribarski HUB na Jadranu.
Osigurat ćemo najbolju moguću podršku našim ribarima i cijelom tom sektoru koji je kroz ovu zdravstvenu krizu prošao skoro neokrznut.
Čini li mi se ili namjerno izbjegavate pitanje o kampanji?
- Ništa ne izbjegavam, niti se ustručavam. Otvoreno kažem da mi je namjera još četiri godine biti na ovom mjestu i dalje gurati projekte od zajedničke koristi. Kad ste na ovom mjestu, ne možete i ne smijete stranački razmišljati. Mjesto župana je mjesto za strateško promišljanje, za gledanje u budućnost, jer ako danas nemate viziju onoga što želite biti za pet ili deset godina, tada teško možete pokrenuti neki projekt. Financijski okvir koji nam je dala Europa je poznat, na nama je da guramo, da se što bolje pripremimo i uzmemo što je više moguće od tog zajedničkog kolača.
Govorite o milijardu eura, oko 7,5 milijardi kuna, to je prilično velik novac za relativno malo područje?
- Gledajte, novca u javnim blagajnama nema. Iz njih se malo što može financirati, pogotovo ne strateški projekti. Europski novac nam je praktički jedini izbor. Mi računamo na 6 milijardi eura bespovratnih sredstava za regionalni razvoj i oko 3,2 milijarde eura kreditnih linija koje su nam osigurane kao dodatna pomoć u ovoj korona-krizi. To je veliki novac i Zadarska županija i njezine agencije dat će sve od sebe da privuku što više tih sredstava. Kriza s koronom je ujedno i prilika da se podvuče crta. Mislim da nakon ovoga ništa neće biti isto. Za nas je to šansa da napravimo zaokret, primjerice u turizmu, ali i da shvatimo važnost nekih prioriteta i snažnije prionemo njihovu ostvarenju.
Daleko smo ispred ostalih u Dalmaciji
Imate li informaciju koliko su druge dalmatinske županije sa svojim projektima „rezervirale” novca?
- Nemam, ali znam da sve nešto pripremaju. Mislim da smo mi otišli najdalje u tome, a to nam je nedavno potvrdila i ministrica. Po popisu projekta smo daleko ispred svih.
Poznati ste kao jedan od velikih zagovornika revitalizacije željeznice u Dalmaciji, odnosno povezivanja s prugom dalmatinskih gradova i njihovih gospodarskih luka. Jesu li i ti projekti u katalogu?
- Niti jedna gospodarska luka ne može se razvijati bez željeznice. Luka Gaženica neće imati budućnost ako ne bude imala izravan spoj na modernu željezničku mrežu. Pod tim prije svega mislim na modernizaciju pruge od Zadra do Knina.
Ta nova pruga ne bi više išla kroz Bibinje i Sukošan, nego podzemnim tunelom preko Debeljaka. A novi prometni HUB bio bi kod zračne luke u Zemuniku. Tu bi povezali zračni promet, cestovni (brzu cestu i autocestu) i željeznicu. Odatle bi se sustav račvao.
Planirate li dužobalnu željeznicu za putnički promet?
- Teško mi je u ovom trenutku govori o tom segmentu, jer on nije moja struka, ja sam ipak inženjer šumarstva, ali trebalo bi vidjeti isplativost putničkog prometa. Činjenica je da prostor od Zadra do Makarske sve više izgleda i funkcionira kao jedan megalopolis. Zbog toga je obala prenapregnuta, a promet na Jadranskoj magistrali zagušen. Zato predlažemo nove cestovne pravce u zaleđu koji bi je rasteretili, a tom bi zaleđu ujedno dali poticaj za novi razvoj. S druge strane, epidemija korone je prizemljila avioindustriju i cijela Europa sada prometuje željeznicom. Ona je brza i sigurna, dolazi do centra gradova i, što je jako važno, puno jeftinija od avionskog prometa.
Siguran sam da bi putnički promet preko sezone opravdao takvu željeznicu, ali pitanje je što bi bilo u ostalom dijelu godine. Potrebno je provesti studije i evaluacije takvih ulaganja. Mislim da je puno bitnija dugoročna isplativost takvih projekata. U usporedbi sa zapadnim zemljama, javni se prijevoz kod nas općenito slabo koristi. Potrebno je mijenjati i neke navike.
Željeznica, novi prometni HUB u Zemuniku, novi sustav prometnica... Nije li to previše?
- Nije. Vrijeme je da Zadarska županija, ali i cijela obala, dobije novu, uvjetno rečeno, servisnu prometnicu koja bi bitno rasteretila Jadransku magistralu. Imala bi četiri trake kao brza cesta i prolazila bi zaleđem, između sadašnje trase autoceste i magistrale, a povezivala bi novi prometni HUB u zračnoj luci sa zaobaljem. Tako bi autocesta ostala glavna arterija za cestovni promet, a magistrala bi bila rasterećena ovoga što sada imamo i što guši život na tom dijelu obale.
S novom servisnom cestom, koja bi se nastavljala prema Šibeniku, premostili bismo brojne sadašnje probleme, a od zadarskog aerodroma do Šibenika dolazilo bi se prije nego do Zadra. Takva nova cesta omogućila bi razvoj cargo prometa na zadarskom aerodromu. Mi za to imamo dovoljno prostora i mogućnosti, a teret bi se odmah selio na željeznicu ili kamione. Veća cargo središta su tek u Plovdivu i talijanskom Bergamu, a dolazak avionskog tereta do mora je pun pogodak.
Županijski je ustroj dobar
Stječe se dojam da vas europski novac „tjera” na projekte koji više imaju regionalni nego lokalni karakter. Željeznica, novi prometni sustavi, aerodrom, energetika, aglomeracije... zapravo sve to uvelike povezuje Zadarsku sa Šibenskom županijom. Nije li to put u regionalizaciju i dokidanje sadašnje administrativne podjele na županije koje pod pritiskom EU novca postaju pretijesne?
- Ne bih se tu složio s vama. Mislim da je županijski ustroj dobar i da pokazuje sve prednosti kod projektiranja razvoja, ali to ne znači da suradnja među susjedima treba biti ograničena administrativnim granicama. Mi i Šibenik, kao i Splitsko-dalmatinska županija, dijelimo praktično isti prostor, iste kulturne i, rekao bih, gospodarske okolnosti, a to je snažna izloženost turizmu.
Planovi koje mi ovdje donosimo i želimo realizirati utjecat će, htjeli ne htjeli, i na te županije i gradove. Neracionalno bi bilo da Šibenik želi graditi svoj aerodrom pored našeg, ili da mi ovdje radimo nešto što nema perspektivu. Zadar je tradicionalno, zbog svog položaja, bio i ostat će veliko prometno središte.
Mi odlično povezujemo unutrašnjost Hrvatske s morem, otoke s obalom, našu obalu s talijanskom. Nitko na obali nema takvu lučku i prometnu infrastrukturnu mrežu na tako malom prostoru kao mi i normalno je da to želimo maksimalno kapitalizirati.
Smatram da polazišna točka za sve naše županije treba biti kvaliteta života naših građana, uravnotežen razvoj u skladu s modernim standardima ekološke održivosti. Kad imate takvu bazu, onda je sve drugo puno lakše graditi.
Želite reći da vi i dalmatinski župani zajednički osmišljavate projekte od interesa za cijelu regiju?
- Takvih zajedničkih projekta konkretno nemamo, ali na svim EU projektima postoji suradnja lokalne zajednice koja je često povezana izvan administrativnih granica. Ništa se ne radi kao da ste sami na svijetu, uvijek postoje neke međusobne veze.
Često se čujem sa županom Paukom i razgovaram sa županom Bobanom. Mislim da među nama nema nikakvih razmimoilaženja, ali su nam prioriteti različiti. Slažem se da bi bilo dobro razvijati neke zajedničke projekte regionalnog karaktera, ali to ne znači da nam u tome smetaju županije kao administrativne granice.
Ne dam se u visoku politiku
Ne mislite da bi trebalo racionalizirati administrativni ustroj zemlje, smanjiti broj općina i gradova? Primjerice, na otocima ili u zaleđu gdje je jedno mjesto jedna općina, poput Kukljice ili Galovca?
- Sad me želite uvući u "visoku politiku".
Ne, nego želim otvoreno razgovarati o tome. Vrlo brzo će se neke općine na našem području, ali u cijeloj Hrvatskoj, ugasiti, odnosno „funkcionalno spojiti”. To je, uostalom, najavio i premijer Plenković...
- Da, ali mislim da je u ovom trenutku nepotrebno o tome provocirati javnost.
Nije stvar provokacije, nego pokušaja da se otvoreno razmatraju mogućnosti koje bi trebale dovesti do efikasnijeg administrativnog ustroja zemlje na korist svih građana. Zar to ne bilo fer riješiti prije lokalnih izbora, a ne nakon njih krenuti s gašenjem nekih jedinica lokalne samouprave?
- Slažem se, ali odluku o tome neću ja donositi. Svi smo svjesni da je broj općina i gradova prevelik, ali opet mislim da za raspravu o tome još nije pravo vrijeme. Prije svega trebamo postaviti jasne kriterije i provesti analizu, primjerice, koje se općine mogu samostalno financirati.
Kažete da želite novi mandat još četiri godine. Bojim se da će za sve ovo što ste nabrojali trebati više od još jednog mandata.
- Na početku sam vam rekao da su to projekti za razdoblje od 2021. do 2027. Ne opterećujem se mandatima, nego ciljevima. U ove tri i pol godine ostvarili smo dosta toga, no uvijek može biti bolje. Želim otvoreno reći da ne bježim od odgovornosti za sve projekte koje smo naveli u katalogu. Mislim da su oni potrebni i predstavljaju budućnost za ovaj prostor.
Mislite li da će ti projekti preživjeti ako na izborima pobijedi neka druga politička opcija?
- Takvo smo iskustvo već imali na slučaju Gaženice i jedino što smo dobili je bio gubitak vremena. HDZ je pokrenuo i završio Gaženicu, a oni su u međuvremenu izgubili i vrijeme i novac, a ništa nisu napravili. Sve je moguće, ali sumnjam da će se takav scenarij više ponoviti.
