Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2019.godinu, Šibensko-kninska županija nalazi se na trećem mjestu po broju liječenih osoba zbog zlouporabe droga na stotinu tisuća stanovnika, odmah iza Istarske i Zadarske županije. Taj podatak na određeni način je zbunio širu šibensku javnost, posebno u zadnje vrijeme kad je problem ovisnosti o opijatima „eksplodirao“ zbog nedavnog događaja u Splitu i trostrukog ubojstva povezanog uz dilanje i konzumiranje droge. Neki su pomislili da je u Šibeniku i drugim mjestima u županiji broj ovisnika „odjednom“ narastao kad smo se našli pri samom vrhu tablice, no to baš i nije tako reći će u razgovoru o ovoj temi naša sugovornica dr. Zora Jurin, voditeljica Službe za mentalno zdravlje, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti Zavoda za javno zdravstvo Šibensko-kninske županije.
-To što imamo veliku stopu liječenih osoba, ne znači da imamo daleko veći broj ovisnika u odnosu na neke druge županije s manjom stopom. Možda ljudi ne razumiju da je riječ o osobama koje su zatražile pomoć i u postupku su liječenja preko naše Službe za mentalno zdravlje, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti. Na žalost, ta pošast ne zaobilazi niti naše područje i sigurno je daleko veći broj ovisnika o opijatima nego li ih mi imamo u evidenciji i postupku liječenja, kaže Jurin.
U prošloj je godini u Službu zbog liječenja ovisnosti prijavljeno ukupno 299 osoba, među kojima 258 muškaraca i 41 žena.
- Od tog broja prvi put nam se javilo 20 osoba, 17 muškaraca i tri žene. Svi su oni obavezni ponovo nam se prijaviti početkom nove kalendarske godine i taj je postupak u tijeku. Za sada novih prijavljenih u odnosu na lanjsku brojku nemamo. Inače, već nekoliko godina u prosjeku imao oko 300 osoba na terapiji, tako da većih skokova ili pada broja liječenih nema. Među njima najveći postotak jesu osobe koje su bile ovisnici o heroinu. Evo, među ovih 299, njih više od 260 su bili na heroinu, dok su ostali kao glavno sredstvo ovisnosti najčešće koristili metadon, buprenorfin i kanabinoide, navodi Jurin.
Kasno traže pomoć
Dodaje da ima i novih droga, sintetskih kanabioida i psihoaktivnih tvari, do kojih mladi lako dolaze u smart shopovima ili preko interneta i rijetko se javljaju na liječenje. Inače, osobama koje su u tretmanu propisuje se metadon i buprenorfin kao supstitucije u procesu odvikavanja od heroina kako bi mogli funkcionirati. Ono što nam je „upadalo u oči“ je što je na terapiji oko 190 osoba u dobi od 35 do 49 godina koji su bili ovisnici o heroinu, a od 50 pa do 60 i više godina ih je 54-ero.
Na naš upit zašto je tako, traje li liječenje predugo ili je u pitanju nešto treće, dr. Jurin kaže da je glavni problem što se ovisnici o heroinu kasno obrate za pomoć, a proces liječenja od ovisnosti traje dugo.
- Obično heroin počnu uzimati sa osamnaest ili devetnaest godina, a kad se prvi put jave na liječenje prođe pet i više godina. Sve te godine su na heroinu, a da to nitko u obitelji ne primjećuje ili ne želi primijetiti. Neki se pokušavaju sami „skinuti“ ali to teško ide, imaju bolne fizičke i psihičke krize i često se ponovo vrate heroinu. Kad dođu pred zid i kad više nemaju novaca za drogu, tada nam se najčešće obraćaju. Nakon što se s njima obavi razgovor, jer moraju doći osobno, provede testiranje i utvrdi dijagnostika i propiše terapija, javljaju se svojem obiteljskom liječniku koji im tu terapiju daje. Oni su i dalje ovisnici, ali na farmakoterapiji, na metadonima ili buprenorfinima, jer jedan i drugi lijek ne mogu zajedno. Mogu reći da 20 do 30 posto njih s terapijom dobro funkcioniraju, a manji broj ih se s vremenom potpuno „skine“ i postanu apstinenti. Međutim, ima ih koji pokleknu i ponovo se vrate na heroin, pa onda opet dođu kod nas, a neki završe i u zatvoru. Imamo svakakvih slučajeva, kaže dr. Jurin i dodaje da neki odu u terapijske zajednice ili na bolničko liječenje, a rijetki su oni koji budu izliječeni bez terapije.
Neki dobro funkcioniraju
- Imamo slučajeva da su osobe oženjene, stvore obitelj i rade i uz redovnu i kontroliranu terapiju funkcioniraju normalno. Sve to ovisi od osobe do osobe. Među osobama koje su sada u tretmanu, a bili su ovisnici o heroinu, 62 žive s partnerom i djecom, 89 ih živi s roditeljima, a nešto više od 50 žive sami. Stalni posao ima njih 32, samostalnom djelatnošću bavi ih se 16, starosnih i invalidskih umirovljenika je tridesetak, a nezaposlenih ili povremeno zaposlenih nešto više od 170, navodi dr. Jurin koja u Službi za mentalno zdravlje, prevenciju i vanbolničko liječenje ovisnosti, na adresi Ivana Meštrovića 11 u Crnici radi od 1998. godine i dobro poznaje “stanje na terenu” kad je riječ o osobama ovisnim o opijatima. Na pitanje u kojim je mjestima u županiji ta pošast najviše uzela maha, kaže da je nema jedino tamo gdje nema mladih.
- Na temelju podataka o osobama koje se preko naše Službe lijeće zbog ovisnosti mogu reći da ovisnika o opijatima ima i u Šibeniku, Kninu, Drnišu, Murteru, Pirovcu, Vodicama, Primoštenu… Bilo je i prijašnjih godina i ima je po cijeloj županiji. U našoj evidenciji koju vodimo od 1997. godine, kad je pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo djelovao Centar za liječenje ovisnosti koji je potom prerastao u Službu, imao više od 1.100 kartona osoba koje su kroz sve te godine bili u sustavu liječenja ovisnosti. Među njima su i kartoni ovih 299 koji su sada u tretmanu, a ostali traže pomoć po potrebi. Neki imaju probleme s depresijom, tjeskobni su, više nisu ovisnici o opijatima i kod nas dođu po stručnu pomoć koja im je potrebna. U su i kartoni osoba koje su išle u komunu, neki su se odselili, a neki su i umrli, kaže dr. Jurin.
Brojke govore da je godišnje među ovisnicima koji su od 1997. godine evidentirani u Službi za mentalno zdravlje, u prosjeku bilo četiri smrtna slučaja. Pola ih je umrlo od predoziranja, a ostali od drugih bolesti ili su nesretno stradali. Prošle godine od predoziranja su umrle četiri osobe, dok je jedna osoba iz evidencije umrla nesretnim slučajem.
Roditelji - otvorite oči!
Doktorica Jurin posebno upozorava na problem ovisnosti o sintetičkim drogama te drugih vrsta ovisnosti kod mladih koje su evidentne zadnjih par godina i u porastu su. Među mladima je sve više konzumenata alkohola, posebno u tinejđerskoj dobi i istraživanja pokazuju da je sve više žena, dok su mlade muške osobe sve ovisnije o igricama.
- U našoj nadležnosti su i ovosnosti o kocki i internetu, ali nitko još nije zatražio pomoć. U dobi od 15 ili 16 godina mladi počnu eksperimentirati s drogom, najčešće s marihuanom. Sa 17, 18 godina posežu za opijatima, a na liječenje se u prosjeku jave s 25 ili 26 godina. Danas su posebno opasne sintetičke droge i mladi nisu svjesni opasnosti kojoj se izlažu. Često imaju simptome trovanja, zna biti i psihoza, problema s poremećajem svijesti, bilježe se i kardiovaskularni poremećaji, bolovi u trbuhu, prsnom košu. Olako drže da su takve teškoće prolazne sve dok ne bude prekasno, dok ne postanu psihički i fizički ovisnici. Zbog toga bi roditelji trebali obratiti pažnju na promjene u ponašanju svojeg djeteta jer obično se počnu mijenjati, znaju lagati, izbjegavaju razgovor, nemaju snage, neopravdano izostaju iz škole i popuste u učenju, imaju teškoće u pamćenju i nezdravo izgledaju, poremećaj prehrane i spavanja i slično. Ako roditelji uoče takve promjene, važno je odmah zatražiti stručnu pomoć, kaže dr. Jurin.
Nema čekanja
Naglašava da za razliku od drugih europskih zemalja naš model liječenja ovisnosti je prepoznat kao dobar, ne samo što se tiče ulaska u sustav liječenja već i dobivanja terapije.
- U nekim zemljama se čeka godinu dana za ulazak u sustav, a kod nas terapiju počnu primati već drugi dan. O ovisnicima koji zatraže pomoć brinu dva tima koja financira HZZO i otvoreni smo svima koji traže bilo koji oblik pomoći vezano uz mentalno zdravlje i izvanbolničko liječenje ovisnosti, te prevenciju. Upravo preventivno djelovanje je izuzetno bitno i zbog toga surađujemo s osnovnim i srednjim školama, održavamo radionice i tribine kako bi upozorili na opasnosti koje vrebaju mladu populaciju. Ponavljam, u sve bi se više trebali uključiti roditelji i ako primijete bilo kakve promjene u ponašanju svojeg djeteta, a ne mora to biti vezano samo uz opijate, neka nam se slobodno obrate, poručila je na kraju našeg razgovora dr. Zora Jurin.
Koliko je osoba ovisnika o alkoholu u Službi za mentalno zdravlje, preveniciju i izvanbolničko nemaju podataka. Naime, te osobe se u Službu moraju prijaviti „po sili zakona“, u slučaju obiteljskog nasilja počinjenog u alkoholiziranom stanju, jer im je sudskom odlukom određena mjera obaveznog liječenja.
- U prošloj godini imali smo 15 slučajeva počinitelja obiteljskog nasilja, a radi se o osobama u dobi od 18 do 65 i pa i više godina, 13 muškaraca i dvije žene. Imamo i jednu žrtvu obiteljskog nasilja, mladu ženu koja dolazi na psihološki tretman, kaže dr. Jurin.
Službe za mentalno zdravlje, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti otvorena je za sve koji traže bilo koji oblik pomoći svakim radnim danom od 8 do 14 sati, osim ponedjeljkom kad rade poslije podne od 13 do 20. sati, na adresi Ivana Meštrovića 11 u Crnici, a za sve informacije može ih se dobiti na telefon (022)215-097.