Mini reforma, ako se integriranje državne uprave sa županijskom može tako nazvati, vratila je županijama samopouzdanje i sigurnost. Nove ovlasti i nove razloge za - opstanak! Nitko nije ostao bez posla, tko je htio otišao je uz otpremninu u mirovinu, a oko 200 različitih poslova koje je dosad obavljala državna uprava, ubuduće će se odrađivati u županijskoj administraciji. Je li ova integracija dviju administracija sračunato provedena baš u zadnjoj godini mandata aktualne Vlade, kako bi se, u slučaju promjene vlasti, županije spasile od nove runde najava o njihovom ukidanju, koji su to poslovi došli u krilo županije i hoće li novi ustroj biti i učinkovitiji, sve to smo pitali šibensko-kninskog župana Gorana Pauka.
Zbog čega je uopće došlo do spajanja državne uprave sa županijskom?
- Zajednica županija je još od mandata Tomislava Tolušića kao predsjednika HZŽ-a, pokrenula to pitanje, a ja sam kao novi predsjednik nastavio i jako smo zapeli da se nešto u ovoj našoj administraciji promijeni.
Dakle,ovu mini reformu uprave inicirao je bivši ministar Tolušić?
- Inicijativa je bila zajednička, svih nas župana, ali Tolušić je kao tadašnji predsjednik Zajednice županija pokrenuo taj proces, i artikulirao naš zahtjev da se redefiniraju ovlasti i područje rada županija. Jer ovo što smo imali dosad nije bilo dobro, nije bilo razvidno, radi čega smo bili meta raznoraznih opanjkavanja. Govorilo se da su županije nepotrebne, da nas treba reorganizirati, definirati nove regije itd. I to nas je potaklo da krenemo.Tolušić je prvi zagrizao u to, ali je nakon godinu dana otišao za ministra, a ja sam ga naslijedio i nastavio sam snažno tu priču. U svemu tome je dobro što je za premijera došao Andrej Plenković koji je u startu vrlo dobro shvatio, prihvatio i podržao našu inicijativu. Možda bi se trebali malo vratiti u povijest, kada je 2000. godine Račan došao za premijera, i kada je provedena decentralizacija koja je istodobno bila i centralizacija. Županijama su tada date neke ovlasti u oblasti školstva, zdravstva, socijalne skrbi,a s druge strane su nam uzeli upravni dio postupka.
Bitno je rasporediti posao
Jeste li, onda, s tim promjenama iz Račanovog vremena, dobili ili izgubili?
- Rekao bih- izgubili. Ostali smo i dalje u dijelu posla nedefinirani. Bili smo zapravo transfer novaca koji određuje država, a mi ga distribuiramo u zdravstvo, školstvo, socijalu, ali uz puno državne direktive. Izgubili smo, međutim, jedan dio upravnog posla u kojemu izravno radimo s građanima. To su vjenčanice, rodni listovi, obrtnice, formiranje udruga, neka osobna imovinska prava, izvlaštenja za ceste, zemljišta, poslovi s braniteljima i slično. Dakle, sve ono što ima atribucije lokalnog. Navodno je razlog da nas se razvlasti od tih poslova bio stav da smo preveliki šerifi da bismo sami sebe nadzirali. Mislim da je to bilo jako politički garnirano, kao što je i sada puno toga što je vezano za regionalni ustroj garnirano politički, jer nemamo neki model ili ekonomsku praksu koja bi pokazala što je najbolje i na svih primjenjivo.
Kad se uspoređujemo s drugim državama, u EU ili u okruženju, doista smo hipertrofirali lokalnu i regionalnu upravu i samoupravu, to je teško osporiti. Imamo 576 jedinica lokalne i regionalne samouprave: 428 općina, 127 gradova, 20 županija, plus Grad Zagreb…Zar može više na četiri milijuna stanovnika?
- Nema usporedbi. Ima država s ogromnom administracijom, puno većom od naše. Europa poznaje različite primjere organizacije i s regijama i bez regija, i s puno i s malo regija. Najjače države u EU, Njemačka i Francuska imaju najkompliciraniju upravu. Prema tome, nije do broja županija i to je ono što uvijek govorim, nego je do sadržaja. Nije bitno imamo li mi 300 općina ili 100. Bitno je kako je raspoređen posao koji te općine rade i naravno, opća razina razvijenosti.
Izvorna sredstva
Znači, tada su vam oduzete nadležnosti koje su došle pod ispostavu Državne uprave?
- Tako je. Mi smo te poslove radili do 2000. godine, a onda su oduzeti županijama i predani u nadležnost države i nastale su ispostave državne uprave pri svakoj županiji, s gotovo istim brojem ljudi, čak i nešto većim, 15 do 20 posto.
Eto, sad ste to dobili natrag i što to znači za županiju, a što za građane?
- Vraćeno nam je preko 90 posto tih ovlasti, ukupno 200 različitih poslova, osim dijela koji se odnosi na nadzor, jer ne možemo sami sebe kontrolirati. Mora biti neka druga instanca koja će obavljati nadzor, a sve ostalo je iz državne uprave prešlo u županijsku, i to je obavljeno na ovaj način, iako bi mi radije da je na drugi način, ali to nije bilo moguće jer podrazumijeva promjenu Ustava.
Zašto bi promjene Ustava bile bolje rješenje za vas?
- Jer bi onda dobili izvorna sredstva kojima bi financirali svoj propisani opseg posla. Bili bi svoji na svome.
Donosi li vam ovo pripajanje državne uprave županiji samo nadležnost i poslove ili vam donosi i neke prihode?
- Da, doći će nam i nešto prihoda, ali zanemarivo, u odnosu na trošak. Veći dio prihoda koji je vezan na pristojbe ostaje i dalje državni prihod. Mi smo kalkulirali da će nam i to ostati, ali nije. Ostali su nam poslovi vezani za vjenčanja, vjenčaonice, neke sitne takse i sl, to nije više od 100 do150 tisuća kuna godišnjeg prihoda. Dakle, to nije neki ozbiljan prihod. Ali imamo novac koji je donedavno bio na raspolaganju ispostavi državne uprave, a radi se o 12 milijuna kuna. To je sada prebačeno nama. A da se išlo na promjene Ustava, onda bi sistemom raspodjele dohotka odgovarajući dio u županiji izravno dobili i time izravno upravljali, onako kako mi mislimo da treba, kao što je slučaj sa svim izvornim sredstvima. A kad dobiješ ciljana sredstva onda su ona strogo kanalizirana za određene poslove i ne mogu se trošiti za druge namjene. Recimo, nije dopušteno da iz tih sredstava dio uzmete i prebacite na odjel za pomorstvo. To su i dalje državni poslovi, ali su prepušteni županijama i one moraju poduzeti sve da se rade kako treba, jer ih u protivnom država može ponovo uzeti u svoju nadležnost. Sistem financiranja počiva na ugovoru koji nema rok trajanja, stalan je, na neodređeno vrijeme, ali je to ipak kategorija koja je manje sigurna od Ustava.
Naravno, to sad nije moguće zbog političkih odnosa, teško je osigurati dvotrećinsku većinu, a onda treba imati i druge krucijalne države teme radi kojih se mijenja Ustav.
Izbjegavamo zapošljavanje
Je li novi ustroj već na snazi i koliko ljudi ste preuzeli?
- Sporazum je stupio na snagu od 1.siječnja ove godine, a preuzeli smo 74 zaposlenika ispostave državne uprave, 25 ih je otišlo u mirovinu uz otpremnine, a dvoje su ostali državni službenici koji će raditi ovdje u županiji, mi ćemo im osigurati uvjete. Radi se o dva inspektora.
Hoće li županija raspisati natječaje za nove djelatnike umjesto onih koji su otišli u mirovinu?
- To ćemo izbjegavati koliko god je moguće. Od ovih 12 milijuna kuna, 90 posto ide na plaće, oko10,5 milijuna, a do 1,5 milijun su materijalni troškovi, papir, toneri itd. Ovih 10,5 milijuna je bilo trošak za plaće ukupnog broja ljudi koji su radili u državnoj upravi, njih stotinjak. Sad ih je 25 manje, ali iznos za plaće ostaje isti i na nama je da s manjim brojem ljudi “stanemo” u taj iznos namijenjen plaćama i eventualno nešto zaradimo. Ako se dobro organiziramo i radimo najbolje što možemo. Ali, negdje će biti i problema. Primjerice, u Drnišu su nam otišle djelatnice koje su radile na gospodarstvu i turizmu.Ne možemo tek tako sad nekome tko je radio na sasvim drugim poslovima, predati i te. On to ne zna, za to nije obučen. Zato bi tamo trebalo zaposliti novog djelatnika. Pokušat ćemo tu situaciju u Drnišu riješiti s uredovnim danima, s nekim iz Šibenika, tko će jedan ili dva dana u tjednu raditi u Drnišu, ovisno o potrebama, dok ne dobijemo informaciju koliko je tamo uopće predmeta, ima li potrebe imati stalnog čovjeka itd. Imamo i nezgodnu situaciju u Kninu, kod matičara, gdje je otišlo nekoliko ljudi s otpremninama i taj dio posla nam “visi”. Jedna djelatnica je na bolovanju, jedna je trudna, jednu smo premjestili iz Knina u Drniš jer u Drnišu i živi i sad bi se tu trebali kadrovski pojačati. Problem je i kod udruga kojih je bar 500- 600, i lako ih je osnovati, a puno teže brisati.To je “štekalo” i u dosadašnjoj državnoj upravi, i tu se također moramo pojačati s nekim tko će pročešljati te udruge i provesti postupke brisanja iz registra. Trenutno ispitujemo stanje i potrebe.
Zanimljiv je podatak da su plaće u županiji veće od onih u državnoj upravi, pa su zaposlenici državne uprave ovom “reformom” zapravo profitirali. Za koliko su veće županijske plaće?
- Pa, za petnaestak posto. U županijskoj administraciji rade 93 zaposlenika, a prosječna plaća je oko 5.800 kuna. U državnoj upravi je bila oko pet tisuća. Prema tome, iako ćemo od države dobiti 12 milijuna kuna za preuzetih 74 od nekadašnjih stotinjak djelatnika državne uprave, trošak će biti isti jer su kod nas plaće veće, a sve moramo alimentirati iz tih 12 milijuna kuna. Stvar je u tome da s manjim brojem ljudi servisiramo sve potrebe, a s druge strane da nam taj trošak plaća ne bude veći nego što je bio u državnoj upravi. Međutim, ima županija u kojima je ta razlika u plaćama drastično veća. Recimo, Primorsko-goranska, Istarska, Dubrovačko-neretvanska, Zagrebačka. Čak i u Splitsko-dalmatinskoj županiji imaju puno veće plaće nego državna uprava. Mi smo 2009. na Županijskoj skupštini donijeli odluku o smanjenju koeficijenta županu i dožupanu za pet posto i zaustavili smo rast plaća koji je išao sukladno rastu troškova života, svake godine po pet posto. Tako da smo te 2009. smanjili plaće za 10 posto i tako je ostalo do danas. Druge županije nisu baš tako postupale.
Povećanje plaća
Ipak, još uvijek su županijske plaće bile motivirajuće za prelazak djelatnika iz državne uprave?
- Naravno, ljudi su kalkulirali što im se više isplati, uzeti otpremninu i u mirovinu ili raditi još dok mogu. A zamislite koliko je tek bilo motivirajuće onima u Primorsko-goranskoj, Istarskoj i drugim županijama gdje je bila značajnija razlika u plaćama! Kod njih je bio puno manji odaziv za odlazak u mirovinu nego kod nas. Kod nas je u državnoj upravi 40-ak ljudi imalo uvjete za odlazak s otpremninom, a tu je mogućnost iskoristilo njih 25.
Kako ćete organizirati poslove državne uprave u županiji?
- Formirat ćemo dva nova odjela, jedan za opće poslove, pod kojima su matičari, pravna pomoć i sl. i drugi je za zajedničke i imovinsko-pravne poslove.To su poslovi bivše državne uprave koje nismo mogli inkorporirati u naše upravne odjele za zdravstvo, školstvo, gospodarstvo, to su novi poslovi u županiji, kao što je matičarstvo,poslovi zaštite i pravne pomoći, imovinski poslovi itd. Imat ćemo i odsjek za branitelje…
Što ste ovom reformom dobili i jesu li se na ovaj način županije “spašene”?
- Definitivno ćemo dobiti na odgovornosti, na obvezama, ali samim time i na značaju. I definitivno nas to stavlja na sigurniju poziciju nego je bila prije, u raznim političkim opcijama i kombinacijama. Svi bi se očešali o nas i provodili nekakvu površnu reformu smanjivanjem županija. Kao županije bili smo dosta podložni takvim raspravama za vrijeme je premijer bio Milanović, pa je krajem mandata reterirao. Ali kad je to prestao raditi Milanović, tada je Arsen Bauk reaktivirao to pitanje i čak radio nekakvu splitsku kombinaciju istomišljenika koji su propagirali ukidanje županija, zagovarali pet regija i sl. Međutim, nisu imali jasno obrazloženje zbog čega bi to učinili i što bi to donijelo.
Ali i građani smatraju da imamo previše županija, da smo preorganizirani i da nam je birokratski aparat golem...
- Građane je najlakše natjerati da misle u tom smjeru. Oni bi sve rezali, svatko će reći da je za ukidanje.
Uoči izbora
Ne možete poreći da smo prvaci u prekomjernoj administraciji...
- To je zajednički nazivnik cijele države, ali ovo i je reforma u tom smislu, da budemo manje administrirani, da svatko radi posao koji ga pripada, da se ne bavi svačim. Logično je da probleme naših sugrađana rješavamo “kod kuće”, a ne da nam država odozgo diktira. Nema logike, to ne postoji nigdje u svijetu, da se lokalni poslovi obavljaju s državne razine. Država bi trebala voditi politiku, a praktično, operativno vođenje ustanova bi morala imati pod svojom kapom lokalna razina.
Koliko je ova “reforma” provedena ciljano baš uoči parlamentarnih izbora?
- Na tome radimo već tri, četiri godine, a nezadovoljstvo državnom upravom tinja otkad je osnovana, to nikad nije imalo opravdanja i zato sam i rekao “vratite dite materi”, i dite je vraćeno materi. Mislim da nas ova “reforma” stavlja u sasvim drugi položaj i daje nam snagu, odgovornost i obvezu, ali i sigurnost da ćemo opstati na neki duži rok, a nijedan ustroj nije za vjeke vjekova.
Jeste li ovom “reformom” dobili neku vrst time-outa od rasprava o oportunosti županija kao regionalne samouprave i uprave?
- Ne bih rekao da smo dobili time-out, nego da smo tu priču o ukidanju županija zaključili za dobar broj godina. Kod nekih aktualnih političara mislim da je to stavljeno ad acta.
Ipak, ovo je godina parlamentarnih izbora. A što ako se promijeni vlast i krene opet priča o tome trebaju li nam tolike županije?
Neće se nitko na tome iscrpljivati, neovisno tko bude na vlasti nakon izbora. Pa sad je 2500 ljudi iz državne uprave prešlo pod županije, država je izdvojila 400-500 milijuna kuna za otpremnine, prezentirali smo prema Europi da smo proveli reformu s naznakom da će nas sutra biti manje i da će nas taj broj ljudi manje koštati, a sad to opet vraćati pod državne skute, to bi samo netko nerazuman napravio.
Što znači novi odsjek za branitelje, što će raditi? Je li to neka vrst ekspoziture Ministarstva branitelja u županiji?
- Ne, ne može se nazvati ekspoziturom…
Zar to nije posao Ministarstva branitelja?
- Ne, prije nekoliko godina ti su poslovi prebačeni na državnu upravu, pa smo sada s državnom upravom preuzeli kao županija i te poslove.
Možete li reći konkretno o kakvim se poslovima radi? Pa, da, još uvijek stižu novi zahtjevi za priznavanje statusa branitelja, bez obzira na protok vremena, ima tu posla…
- Radi se o rješavanju pravnog položaja, statusa i drugih pitanja hrvatskih branitelja iz domovinskog rata i članova njihovih obitelji, HRVI i članova obitelji smrtno stradalih i nestalih, stradalih pirotehničara i njihovih obitelji, zaštita civilnih žrtava domovinskog rata, zaštita sudionika Drugog svjetskog rata, zaštita vojnih i civilnih invalida Drugog svjetskog rata, mirnodopskih vojnih invalida, ratnih vojnih invalida stradalih u vojnim ili redarstvenim dužnostima u stranoj zemlji, pribavljanje stručnog mišljenja ovlaštene zdravstvene ustanove o postojanju uzročno-posljedične veze od pojave bolesti i pogoršanja bolesti kao posljedice sudjelovanja u obrani suvereniteta RH pribavljanje nalaza i mišljenja tijela nadležnih za vještačenje o uzroku i postotku oštećenja organizma, pravo na doplatak za njegu i pomoć druge osobe, pravo na ortopedska pomagala, doplatak za pripomoć u kući, ostvarivanje prava za novčanu naknadu za nezaposlene branitelje iz domovinskog rata i članove obitelji, ostvarivanje prava na jednokratnu novčanu pomoć nakon ekshumacije i identifikacije ili proglašenja nestalog hrvatskog branitelja, ostvarivanje prava na jednokratnu novčanu pomoć zbog nemogućnosti podmirenja osnovnih životnih potreba itd.