Rijetko koji maslinar na širem šibenskom području ove godine pjevuši stihove Drage Britvića “...maslina je neobrana, nima koga da je bere, prigiba se teška grana, slomit će se od nevere...”. Nit ima maslina, nit ima teških grana, nit berača, a nema ni nevere! Branje je ove godine počelo rano, s listopadom, trajat će kratko, a sve skupa je mizerija od uroda u odnosu na lanjsku rekordnu maslinarsku godinu. U uljarama bez gužve, nema “liste čekanja”, ne rade 24 sata na dan… Tek par sati. Tako je i u uljari “Laća” u Skradinskom polju koja je šesnaestu godinu zaredom otvorila svoja vrata i upalila “makinu” za preradu maslina.
- Ne treba vam dolaziti prije pet i po, šest popodne. Tek tada ćemo početi raditi kad ljudi počnu dovoziti ono malo što su imali za obrati, rekla nam je “šefica” Senka Laća, kad smo početkom tjedna dogovarale naš dolazak u uljaru.
Ipak, krenuli smo malo ranije. Računam, što je sigurno, sigurno je. Bolje doći prije, pa možda nekog i zateknemo. Stigli smo oko pet, odnosno 17 sati. Učinilo mi se, onako na prvu, da i nije tako strašno prazno. “Motalo” se desetak ljudi po uljari, ali nisam vidjela “brdo” kašeta i mrežastih vreća s maslinama, niti unutar hale, a bogme ni vani.
- Šta sam vam rekla, nema gužve i ovo što ljudi dovezu je po stotinu ili par stotina kili. Na prste mogu nabrojati koliko je maslinara dovezlo tonu i više. A lani se nismo mogli obraniti - govori Senka. Dodaje da je bilo i dobrih i loših godina, da su počeli raditi 9. listopada i nije sigurna da će posla biti još desetak dana. A radman je 16, 17 posto. Kako koja sorta.
I tako, rič po rič, dolazim sa Senkom do kraja makine, iliti proizvodne linije, na kojem izlazi ulje. Gusto, zeleno, mirišljavo.
- Čije je - pitam Senku.
- Doktorovo - reče i pokaza na čovika, upitavši me poznajem li ga.
- Kako ne - odgovorila sam.
A tko ne zna dr. Čedu Karađolu s Odjela uho, grlo, nos šibenske Opće bolnice!? Uljaru je, s demižanom od pet litara u ruci, napuštao u društvu supruge Jagode i susjeda Marka Kulušića. Ove je godine s ukupno 85 stabala maslina u jednom masliniku u Svetom Vidu i dva u Svizeju, području od Jurasa prema Dubravi, te šest stabala oko kuće ubrao 80 kilograma ploda, a lani je imao tonu.
- Takva je godina i tako je valjda “onaj gore” odredio. A da se mene pitalo grane bi visile od težine - reče kroz smijeh. Inače, godinama se bavi maslinarstvom i prema maslini se odnosi s poštovanjem.
- Maslina je jedno posebno, plemenito stablo. Iz antike još znamo da je hranila, grijala i davala svjetlo - reče. Njegov susjed Marko lani je imao 1300, a ove oko 250 kilograma maslina i dobio je puno više ulja od doktora, oko 20 litara.
- Nema ove godine. Bit će dogodine, ima u Boga dana - reče Marko na odlasku. Malo, po malo dolazili su ljudi, s relativno malom količinom crnih, zelenih i prošaranih plodova. Uglavnom domaće sorte krvavica i oblica te talijanskom leccino.
Na preradu je 290 kilograma maslina dovezao Niko Smolić iz Graćaca, iz maslinika u skradinskom zaleđu, a prošle godine su imali 4,5 tona. Pobrali su ih, rekao nam je njegov nećak, u jednom danu a lani su imali što brati tri tjedna. I u Dobrijevićima, u selu Plastovo, nije ništa bolja situacija.
- Podbacila je maslina 80 posto u odnosu na lani. Imam 100 komada stabala, najviše oblice i nešto talijanske sorte leccino, i na njima sam naša 400 kila maslina, a lani su dale 2600 kila - rekao je Branko Dobrijević.
Slična situacija je i u maslinicima na području Sonkovića. Desetak puta je manji urod u odnosu na lanjsku berbu - rekao je Branko Dragović koji je pomogao bratu Gojku obrati masline i dovesti na preradu.
- Ima oko 150 stabala i prošle godine je bilo skoro 7000 kila maslina. Brali smo ih deset dana, a ove ima samo 690 i pobrali smo ih u jednom danu. To su sorte oblica i krvavica. Lani su prerodile, a ove godine podbacile. Struka bolje zna razloge zašto je tako, a mi laici možemo samo pretpostaviti da je razlog tomu što je spaljen cvijet zbog jakog sunca - rekao nam je Branko.
Obitelj Zorana Palinića iz Sonkovića na svojem OPG-u bavi se maslinarstvom i povrtlarstvom. Masline su u ekološkom uzgoju, prošli su prijelazno razdoblje i nakon ove berbe trebali bi dobiti markicu, odnosno oznaku ekološke proizvodnje maslina, a time i maslinova ulja.
- Imamo oko 300 stabala maslina, a ove godine beremo samo jedan maslinik koji prošle godine nije rodio. Onaj što je lani rodio, ove godine nema ništa. Imali smo tada oko sedam tona, a ove godine će biti oko tri tone uroda. Uglavnom je to sorta krvavica i zadovoljni smo kvalitetom ploda. Od krvavice vam svi bježe, jer daje relativno malo ulja, 11 posto je radman, ali je ulje izuzetne kvalitete. Inače je ove godine na skradinskom području urod loš i onaj tko ima 20 posto od količine koju je imao lani može biti jako, jako zadovoljan - reče nam Zoran. Upitan hoće li zbog takve situacije skočiti cijena ulja, odgovara da on uvijek drži istu cijenu.
- Ne pada mi na pamet! Ulje prodamo na kućnom pragu, imamo stalne kupce, ne širimo krug i već godinama je cijena ista. Sedamdeset kuna litra. Da ovu godinu zato što je ulja malo dignem cijenu, na primjer, na sto kuna a dogodine opet bude ulja, cijenu spuštam, ne želim to. Imam svoje ljude koji su vjerni kupci i ne želim se tako ponašati - reče na kraju.
Upravo on je te večeri u uljaru “Laća” na preradu dovezao najveću količinu maslina. Što je vrijeme odmicalo, maslinara s novim količinama plodova bilo je sve manje, pa je i “makina” što ih prerađuje ubrzo prestala raditi.
- Sutra je novi dan. Imamo nešto prijavljenih koji će dovesti masline na preradu. Sve su to relativno male količine jer je ova maslinarska godina još jedna u nizu slabih koje pamtim od kad smo otvorili uljaru. Bilo je ovakvih godina i ništa to nije čudno, a bilo je godina kad se radilo “punom parom” - rekla nam je na kraju domaćica Senka Laća.
Inženjer agronomije, maslinar i tajnik Udruge dalmatinskih uljara Damir Buntić dao nam je cjelovitiju sliku stanja ovogodišnje maslinarske godine na području Šibensko-kninske županije.
- Što se tiče zaleđa, slobodno se može reći da je urod između 10 i 15 posto, dok je priobalni dio između 30 i 50 posto od prosječne godine. Na primjer, na području Rogoznice i Primoštena, tamo gdje prošle godine zbog niskih temperatura masline nisu se smrzle, uroda ima. A tamo gdje su smrzle, i ne samo na tom već i na drugim područjima u županiji, uroda neće biti dvije do tri godine dok se stabla ne oporave. Područje otoka Murtera i Pirovca je negdje na 60 posto prosječne godine. Situacija je raznolika, ali kad razgovaram s našim uljarima oni ove godine neće imati više od 20 posto prerade u odnosu na prosječne godine - kaže Buntić.
Dodaje da je razlog tomu, posebno u zaleđu, što su prošle godine masline prerodile i to posebno sorta oblica, a drugi razlog su velike vrućine u doba cvatnje masline.
- Početkom lipnja kad su masline počele otvarati cvjetove temperature su bile iznad 30 pa čak i do 35 Celzijevih stupnjeva i, jednostavno, te visoke temperature se spalile cvijetove i nije došlo do oplodnje. Cvjetovi su opali i – kako se u narodu kaže – masline nisu “zavezale”. Primjerice, ja sam u masliniku u Grabovačkom polju na 300 stabala lani imao više od osam tona uroda, a ove godine 1,5 posto od prošlogodišnjeg. Točnije, supruga i ja u dva poslijepodneva ubrali smo 108 kilograma maslina - rekao nam je Buntić.