Razgovor s povodom: Anja Šimpraga, šibensko-kninska dožupanica i potpredsjednica SDSS-a Ponekad se pitam što mi je ovo trebalo. Mogla sam se baviti strukom i mirno živjeti, ali s ljudima je i najteže i najljepše

Razgovor s povodom: Anja Šimpraga, šibensko-kninska dožupanica i potpredsjednica SDSS-a

Anja Šimpraga, 31-godišnja šibensko-kninska dožupanica, izabrana iz tzv. manjinske srpske kvote, imala je burno, radno ljeto.
Davno nije bilo teže. Jer, zaredala je cijela serija napada na građane srpske nacionalnosti, u županiji i izvan nje. Trebalo je ljude smiriti, pravodobno politički reagirati, smiriti tenzije i pokušati vratiti mir i sigurnost na ove prostore.
Anja Šimpraga je diplomirana magistrica agronomije koja se vratila u rodni Knin nakon završenog studija u Zagrebu. No, okolnosti su je odvele ravno u politiku. Danas je potpredsjednica Srpske demokratske stranke u koju se učlanila već s 18 godina i zamjenica župana u matičnoj županiji, mada, kad ima makar malo slobodnog vremena posvećuje ga poljoprivredi.
Kako se snalazi u svemu ovome što se zadnjih mjeseci događa, od Supetra na Braču, preko Viškova do Uzdolja i Đevrsaka, hoće li koalicija SDSS-a s vladajućim HDZ-om preživjeti sve to, i gdje je uopće izlaz iz te slije ulice, pitali smo šibensko-kninsku dožupanicu. A prije svega:

- Hoće li SDSS ostati u koaliciji s HDZ-om na nacionalnoj razini?
- Nakon održane sjednice Predsjedništva SDSS-a obavit će se razgovori s koalicijskim partnerima te nakon toga donijeti odluka na Glavnom odboru stranke o izlasku ili ostanku.
- Situacija se u zadnje vrijeme značajno pogoršala kad je riječ o nasilju iz mržnje. Što je uzrok tome?
- Prošle i ove godine došlo je do porasta nasilja, govora mržnje i etničke netrpeljivosti što stoji i u izvješću pučke pravobraniteljice. Uzrok tome je i nedovoljno sankcioniranje inače nasilničkog ponašanja, gdje moramo mijenjati zakonsku regulativu. S druge strane, medijska i društvena posvećenost negativnim pojavama i obrascima ponašanja doprinose tome. Općenito, stvorena je atmosfera u kojoj nikom nije dobro i posljedice takve atmosfere osjećamo svi. U javnom prostoru dozvoljava se izražavanje diskriminatornih stavova, raspiruje se mržnja, te jedino razvijanjem drugačijih regulatornih mehanizama možemo očekivati promjene.

Napadi

- Koliko je incidenata na nacionalnoj osnovi bilo ove godine na razini Hrvatske i Šibensko-kninske županije?
- Srpsko narodno vijeće unatrag nekoliko godina izdaje Bilten u kojem su zabilježeni slučajevi vezani za “Historijski revizionizam, govor mržnje i nasilje prema Srbima”. U periodu od 2014.-2018. godine zabilježeno je 1376 verbalnih i fizičkih napada na građane srpske nacionalnosti, od toga u 2018. godini 381. Kad govorimo o Šibensko-kninskoj županiji najgore što se moglo dogoditi nakon grafita i poruka mržnje, jeste organiziran napad u selu Uzdolje i u Đevrskama. A zašto, zato što navijaju za drugi klub, zato što su Srbi, a nitko ne razmišlja da su to samo LJUDI, koji žive i vole zemlju u kojoj žive, i žele da nam svima zajedno bude bolje.
- Što kažete na reagiranje župana Gorana Pauka na nasilje u Uzdolju i Đevrskama? Jeste li razgovarali sa županom o učestalim incidentima na nacionalnoj osnovi?
- Sa županom razgovaram o svim problemima pa tako i o posljednjim incidentima i napadima. Ovakva dešavanja se moraju osuditi bez obzira na to tko je počinitelj. Županu se zahvaljujem u ime srpske zajednice koju predstavljam na reakciji koja je ljudska, razumna, pozitivna i jedan je od rijetkih koji je istupio i osudio napad.
- Znamo da jedno nasilje potiče drugo, da jedna mržnja hrani drugu. Kako taj lanac nesreće prekinuti?
- Osobno osuđujem svaku pojavu nasilja i mržnje prema drugom i drugačijem. Pravovremenom reakcijom svih aktera u društvu i određenim sankcioniranjem šalje se poruka onima koji čine zlo. Isticanjem pozitivnih primjera u odnosima između Srba i Hrvata kao i uključivanjem političkih elita, moguće je uspostaviti ponovnu ravnotežu kako bi shvatili da jedni bez drugih ne možemo.
- Ovih dana priveden je 36-godišnjak koji je u Posedarju izazvao incident, a pokušao se fizički obračunati i s policijom kad je intervenirala. Pri tome je uzvikivao 'Ovo je Srbija'. No, čini se da to nije odgvoor na napade s druge strane, jer od ranije je već poznat policiji ?
- Na plaži u Posedarju priveden je 36-godišnjak iz Knina, dobio je prekršajnu prijavu, manju novčanu kaznu i 8 dana zatvora. Sankcioniran je.
- Nedavno je u Kistanjama obilježena 50-ta godišnjica NK Bukovice i tim je povodom izdana monografija kluba u kojem su igrali i Srbi i Hrvati. Ali, monografija je štampana samo na ćirilici. Nije li to put još većih podjela i getoizacije?
- Moja saznanja kažu kako se monografija štampa i na latinici i da u ovom slučaju nije riječ o novim podjelama, kao ni getoizaciji. U općini Kistanje radi se puno čemu svi svjedočimo: od poduzetničkog inkubatora, centra za posjetitelje, eko centra s pijacom do rješavanja osnovnih komunalnih i socijalnih problema. Uvijek postoje pojedinci i skupine koji nas žele vratiti u prošlost, ali moraju znati da tamo žive zajedno i Janjevci i Srbi i da se bore za svoju djecu.
- Što se poduzima da se eskalacija nasilja zaustavi? Jeste li o tome razgovarali sa županom?
- Spomenuta županova reakcija na događaje u Uzdolju i Đevrskama, kao i reakcija iz ljeta 2017. godine o požarima koji su harali Bukovicom, pozitivan su korak i primjer kako bi se eskalacija nasilja mogla zaustaviti. Uvijek ponavljam, pravovremenim reagiranjem, djelovanjem policije i pravosuđa,može se učiniti puno.
- U Kistanjama su Srbi u svojim kafićima, a Janjevci u svojim. Puno je godina prošlo a stvara se dojam da smo opet na početku dugog procesa normalizacije. Imate li i dobrih, pozitivnih primjera s terena?
- Živim u selu nedaleko od Kistanja i znam da Srbi i Janjevci sjede zajedno u istim kafićima. Dobrih primjera s terena ima i to ljudi u Kistanjama znaju. Poseban je bio osjećaj kada su ljetos uručeni ključevi za šest janjevačkih obitelji koje napokon imaju svoj krov nad glavom, radovali smo se svi.

Pojedinačni slučajevi

- Mnoga srpska sela su gotovo prazna, kao da je i povratak zadnjih godina zaustavljen. Što kažu statistike, koliko je danas građana srpske nacionalnosti u Šibensko-kninskoj županiji?
- Najveći dio ljudi vratio se do 2006. godine, nakon čega imamo zabilježene pojedinačne slučajeve. Demografska struktura stanovništva svima nam je poznata, sela su poluprazna, naročito ona udaljenija. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine Srba je u ŠKŽ 11.518, a onda se sjetimo koliko je ljudi iselilo iz Knina, i znamo da je dosta manji broj, ali mene ipak veseli kad vidim da se djeca rađaju.
- Koliko je srpskih sela i domaćinstava i danas bez struje, vode...?
- Bez struje i vode nema života, određene pomake imamo po pitanju elektrifikacije, kao i sanacije i obnove niskosnaponske mreže u ruralnim područjima. U našoj županiji veći je problem izgradnja vodovodne mreže jer mnoga sela u okolici Knina i Skradina nemaju vodu. Traže se načini, priprema se projektna dokumentacija, međutim potrebna su velika sredstva. Ono što moram istaknuti jeste da gradovi i općine osiguravaju građanima pitku vodu, dopremaju cisternama i pomažu opstanku.
- Je li završen proces povratka imovine? Koliko je ljudi iz srpske zajednice dobilo stanarsko pravo?
- Proces povratka privatne imovine je završen. Do 2010. godine stambeno je zbrinuto 4.915 obitelji bivših nositelja stanarskog prava, a nakon toga se nastavilo u manjem broju.
- U Biočiću je tek nedavno došla voda, a neki povratnici su se već dali u izgradnju bazena i krenuli ozbiljno razvijati ruralni turizam. Nije li to pravi put za normalizaciju života?
- Prije 3 godine rekonstruirana je vodoopskrbna mreža u Biočiću, a uskoro će se završiti i u Miočiću. Dobro je da ljudi prepoznaju potencijale svog kraja, da ulažu i imaju prihode, ali moraju osjetiti da ih država podupire i to je posao svih nas i pravi put za normalizaciju.
- Ovih dana oglašen je i javni poziv povratnicima za subvencije u poljoprivredi. Mislite li da to može privući ljude i zadržati ih na ovom području?
- Klub zastupnika nacionalnih manjina i SDSS-a uspjeli su prošle i ove godine osigurati sredstva za područja naseljena pripadnicima nacionalnih manjina. Osigurano je 15 milijuna za jedinice lokalne samouprave preko Ministarstva ragionalnog razvoja i fondova EU, 7,5 milijuna za OPG-ove i 7,5 milijuna za obrte i poduzetnike. Važno je istaknuti da su to bespovratna sredstva koja mogu pomoći „malom“ čovjeku da osigura egzistenciju i ne razmišlja o odlasku. Na nama je da se izborimo za dodatna sredstva jer se pokazalo da potrebe postoje.
- Vi ste dožupanica, birana iz tzv. srpske kvote. Što s te pozicije možete učiniti da stanje bude bolje i klima zdravija?
- Prvo, da na svom primjeru pokažem kako treba osuditi sve što nije dobro, da pružim ruku zajedništva, ali i da se borim da svaki Hrvat ili Srbin ima pravo na dostojanstven život.
- Na što vam se ljudi najviše žale? Koji su glavni problemi srpske manjine u županiji?
- Iseljavanje mladih i nemogućnost zapošljavanje muče nas sve, a onda neriješena komunalna infrastruktura, stambeno zbrinjavanje, zdravstvena i socijalna skrb, ali i sama atmosfera u zemlji.
- Generalno, mnogi misle da zamjenici župana ništa ozbiljno i ne rade, osim protokolarnih stvari. Kako izgleda vaš radni dan?
- Moj radni dan započinje odlaskom iz Radučića prema Kninu ili Šibeniku u 7 sati ujutro, i svaki dan je nešto novo. Osim protokolarnih stvari koje su sastavni dio ovog posla, bez obzira što svi mislili, ja moram biti s ljudima i kad je put odnijela velika kiša u Plavnu, kad prokišnjava krov, a baka nema nikoga da promijeni ciglu, do odlaska u Zagreb s načelnicima i razgovora po ministarstvima oko rješavanja komunalne problematike i stambenog zbrinjavanja, pa i davanja infomacija oko ovih jednostavnih projekata OPG-ovima. Moramo nalaziti rješenje za sve što muči ljude, ali to je sve posao i najsretnija bih bila kad bih imala čarobni štapić s kojim bih svakom unesrećenom pomogla. Pomagati ljudima je najljepši posao.

Najteže i najljepše

- Vrlo mladi ste ušli u svijet politike. Danas ste potpredsjednica SDSS-a i dožupanica. Jeste li se pokajali što vam je politika postala posao?
- Bude situacija kad vam je teško i pitate se što meni ovo treba, mogla sam se baviti strukom i živjeti mirno, ali istodobno se sjetim da tamo netko čeka i treba pomoć, pa makar i lijepu riječ. Politika je postala moj način života, upoznala sam divne ljude, naučila kako se nositi u pojedinim životnim situacijama, biti psiholog i shvatila da je s ljudima i najteže i najljepše.
- Frustrira li vas nepovjerenje građana prema političarima ili možda osjećaj nemoći, neučinkovitosti?
- Razumijem nepovjerenje građana prema političarima zbog svih afera i događanja kojima svjedočimo svakodnevno, ali moraju znati da tamo negdje, pa i u ovoj zemlji, postoje političari koji zaista misle o njima i nastoje napraviti nešto. Povjerenje se gradi godinama, a izgubi se u trenutku.

Naslovnica Županija

Najčitanije