Gluposti i apsurdi Odvajate otpad, papir, plastiku, metal... ? To čak plaćate skuplje, a direktor Bikarca onda prizna kako većina tog smeća opet završi na istoj hrpi

Gluposti i apsurdi

Prikupljate li odvojeno komunalni kućni otpad? Morali biste, jer takvi su napuci na snazi. Treba se samo malo potruditi. A kad je već o trudu riječ, pitanje je je li on edukativne ili sasvim pragmatične, funkcionalne naravi. Jer, operativci "Zelenoga grada" koji odvoze vaše smeće, ako ih upitate što ćete s odvojenim papirom, plastikom, metalom, odmahnut će rukom i reći: Daj vamo, ionako sve ide na istu hrpu!

E, pa je li to baš tako, pitali smo direktora gradskog deponija Bikarac, budućega regionalnog centra za gospodarenje otpadom (RCGO), Roberta Podruga. Što se zbilja događa sa smećem koje "Zeleni grad" dopremi kamionima na gradski deponij? Ide li sve to na istu hrpu i zašto odvajamo ako se na Bikarcu ponovo sve obrađuje integralno? Pitali smo Podruga i o RCGO-u i problemima koji prate nabavu i instaliranje MBO-a (mehaničko-biološkog objekta) za preradu miješanog kućnog otpada.


- Onda, jesu li djelatnici 'Zelenoga grada' u pravu kad kažu da na Bikarcu sve kućno smeće završi na istome mjestu?
- Djelomično. Zasad se, nažalost, kućni otpad zbrinjava na klasičan način - sabijanjem i drobljenjem te odlaganjem na plohu, i njihovim prekrivanjem zemljom i pijeskom, čime se stvaraju slojevita brda na Bikarcu. U miješanom komunalnom otpadu je 50 posto papira i plastike, 25 posto biootpada, a ostalo je metal, staklo itd. S odvojeno prikupljenim papirom, plastikom, metalom gospodare komunalci "Zelenoga grada" i tim otpadom mogu i trgovati, mada se najbolje i najlakše može prodati papir. "Zeleni grad" može i nama dopremiti papir, plastiku, tekstil kao otpad, a u tom slučaju mi ga presortiramo, i to u perspektivi može biti odlična sirovina za proizvodnju otpadnoga goriva, tzv. SRF-a. Inače, papir koji sada prikupljamo po gradu je gotovo 90 posto čist, i tu su građani zbilja odgovorni i disciplinirani. Plastične boce mnogi ljudi i dalje odvojeno prikupljaju i vraćaju uz naknadu. Staklo i metal, kojih se vrlo malo odvojeno prikupi, završe u miješanom komunalnom otpadu, a to su uglavnom limenke. Veći dio stakla preuzima "Zeleni grad" koji ima odvojene kontejnere za to. Međutim, kada bude završen projekt izgradnje Tvornice otpada (RCGO), sve će biti sasvim drugačije...

 

- Ali, s tom tvornicom, odnosno s MBO uređajem, o čemu se govori već desetak godina, kao hrvatskom pioniru u zbrinjavanju otpada, a mnogi su nas pretekli, puno je problema. Kako se radi o europskom novcu, prijetili su vam čak i penali zbog nepoštivanja rokova. Što se trenutno događa s projektom?
- Problem je bio postupak javne nabave za MBO uređaj. Proveli smo postupak za pretovarne stanice, i ta mala nabava, vrijedna 6-7 milijuna kuna, prošla je bez teškoća jer se na natječaj nisu javile inozemne firme. Ali, MBO je veliki projekt, težak 196 milijuna kuna, i to se jako odužilo. Prvi natječaj je poništen zbog bizarnih stvari - stranih riječi koje su kvalificirane kao nepopravljiva greška. U natječaju je pisalo Španija umjesto Španjolska, a u prvom natječaju smo izabrali španjolske izvođače. Tada smo imali devet ponuda, a u ponovljenom natječaju pet. Javila nam se jedna španjolska tvrtka, jedna nizozemska, dvije slovenske i jedna hrvatska. Potpisali smo 13. lipnja ugovor sa slovenskom grupacijom GH - Holding koja je uvedena u posao 8. srpnja, i odmah su krenuli dosta angažirano s projektiranjem za koje imaju rok od 7 mjeseci, a za izgradnju Centra godinu dana. Do ožujka bi trebalo ishoditi zadnju građevinsku dozvolu. U predsezoni 2021. Tvornica otpada na Bikarcu morala bi biti u funkciji.


- Što će buduća tvornica značiti za građane, za grad i županiju?
- U tvornicu će se moći dovoziti miješani kućni otpad, glomazni otpad za čiji je prihvat planirana posebna hala i odvojeni biološki otpad iz vrtova i parkova. Neće se više sve bacati na istu hrpu! Biološki otpad će se usitnjavati i od njega će se proizvoditi kompost. Miješani kućni otpad ići će na biološku obradu kompostiranjem i prosijavanjem, potom će se 12 tjedana držati u hali za obradu da izgubi sve mirise, primjese metala itd., i kad bude posve neopasan, odlagat će se na posebnu plohu. Od njega će se moći proizvoditi deponijski plin od kojega se dobiva toplinska energija kao nusprodukt. Papir, tekstil i plastika mogu se koristiti za proizvodnju otpadnoga goriva, a po projektu RCGO-a Bikarac predviđeno je proizvoditi 13 posto goriva iz otpada. Sve će se obavljati u zatvorenim halama, a ono što će se na kraju odlagati na plohu bit će bez ikakva mirisa i bez opasnih sastojaka. Otpad u tvornici više neće biti smeće, nego korisna sirovina.


- A zagađivanje okoliša? Hoće li biti neugodnih mirisa iz tvornice?
- Tvornica na Bikarcu neće biti zagađivač. Osnovni posao tvrtke koja je angažirana na izgradnji je da zadovolji sve okolišne uvjete i ishodi suglasnosti javnopravnih tijela. MBO će biti ekološki uređaj i neće ispuštati nikakve mirise u zrak, nikakve otrove u tlo. Svi su naši propisi usklađeni s europskim direktivama, a negdje smo i strožiji u zaštiti okoliša od razvijenijih zemalja.


- Što je danas s glomaznim otpadom, odbačenim kaučima, foteljama, perilicama itd., gdje se može odložiti, i što se dalje s njim događa?
- Glomazni otpad doprema se kod nas na Bikarac, gdje imamo jedan plato na kojemu odvajamo plastiku i predajemo je tvrtkama koje se bave plastičnim otpadom, poput Cezara ili Biosa. Drvo i tkaninu zdrobimo i odlažemo na plohu, zajedno s miješanim otpadom, da nam što manje prostora zauzima. Trenutačno drugih mogućnosti nemamo. U lipnju nam je iz Solarisa dopremljeno 600 jogi madraca i sve smo ih zdrobili, nastalo je cijelo novo brdo na Bikarcu. Šteta je da mi zdrobimo i izbaliramo 8 tona otpada i koristimo ga kao lego kockice koje slažemo na Bikarcu, umjesto da od tog otpada proizvodimo energiju, naravno, uz sve propisane ekološke uvjete.

Elektronički otpad

- A elektronički otpad, stari kompjutori, laptopi, televizori... kamo s tim?
- Na Bikarcu imamo 20-ak odvojenih posuda, kontejnera za glomazni i sl. otpad, među kojima je i onaj za elektronički otpad. Nedopustivo je da ljudi to ostavljaju uz kontejnere u gradu. Inače, odlaganje takvog otpada kod nas se evidentira kako bi spriječili zloupotrebe. Jer, građani elektronički otpad kod nas ostavljaju besplatno, a tvrtke za njegovo zbrinjavanje plaćaju. I zato vodimo evidenciju, da se ne bi dogodilo da nam "građani" godišnje dovezu 70-ak televizora ili kompjutora...


- Kako se danas zbrinjava otpadno ulje iz domaćinstava, tko je za njegovo zbrinjavanje zadužen?
- Danas ga nitko odvojeno ne prikuplja, ali ako ga netko donese, može se odložiti kod nas. Svojedobno su neke tvrtke prikupljale otpadno ulje iz ugostiteljskih objekata, ne znam rade li to još uvijek i koje su.


- Nekad se stari papir organizirano prikupljao po kućama, bila su angažirana i školska djeca u toj akciji. A danas...?
- Pa imamo trend rasta prikupljenog papira. Evo, 2015. smo imali 300 tona, a sad smo došli na 500 tona prikupljenog starog papira koji baliramo i prodajemo. Ali, naš je problem što nemamo razvijenu industriju koja bi koristila reciklirani otpad, bilo papir ili otpadno gorivo. Primjerice, odvojeno prikupljamo staklo, a imamo jednu jedinu tvornicu stakla u Hrvatskoj, Hum na Sutli. Ili samo jednu tvornicu papira, u Belišću, jednu tvornicu za preradu plastike na granici sa Slovenijom, dok gorivo iz otpada kod nas nitko, osim možda cementare Koromačno, ne koristi. Otpadno gorivo potencijalno bi mogao koristiti i drniški Kalun. Na taj način bismo imali pravo kružno gospodarenje otpadom. Jer, koja je svrha odvajanja otpada ako tu sirovinu nećemo koristiti.


- Kad će konačno sasvim odzvoniti plastičnim vrećicama kojima se donedavno Bikarac cjelogodišnje "kitio"?
- Ovo je zadnja godina za plastične vrećice. Osnovna sirovina za njihovu proizvodnju je klor, a to je teški metal koji ne smije biti ni u otpadnom gorivu, jer o klasi, kvaliteti toga goriva, ovisi hoćemo li ga prodavati ili ćemo plaćati da nam ga netko preuzme. Veseli me kad vidim da sve veći broj građana koristi platnene vrećice s kojima i sam redovito odlazim u kupnju.

Manje otpada

- Koliko su građani spremni za novi model zbrinjavanja i odvajanja otpada, jesu li se počele mijenjati njihove navike?
- Svi mi stvaramo otpad i moramo biti odgovorni za njegovo zbrinjavanje. Rekao bih da građani postaju toga sve svjesniji. Kad sam došao u Bikarac 2015., na godišnjoj razini imali smo 36 tisuća tona otpada. Količina smeća, umjesto da se smanjuje, kontinuirano je rasla i 2016. i 2017. i 2018. Da bismo ove godine, do 31. srpnja, imali 9 posto manje otpada nego u istom razdoblju prethodne godine. Ovo je prva godina u kojoj bilježimo trend pada, što znači da se postupno mijenjaju navike građana i odvajanjem otpada, njegovim recikliranjem i kompostiranjem, smeća ima sve manje. A u međuvremenu su i svi deponiji, osim kninskog, zatvoreni, pa se na Bikarac dovozi sav otpad iz županije. A ipak ga je 9 posto manje! Lani smo do 31. srpnja imali 21.500 tona, a ove godine u tom razdoblju samo 19 tisuća tona. Ukratko, rekao bih da građani dosta koriste reciklažna dvorišta, pogotovo za elektronički otpad, i više ne bacaju kompjutore u kante i kontejnere.

Naslovnica Županija

Najčitanije