ljetni đir prepunim skradinom Laže ko kaže da je kod nas skupo: Eto, cijela godina parkinga u Skradinu - osam kuna. Al', samo Česima

ljetni đir prepunim skradinom

Laže ko god kaže da je naš turizam skup, da su naše cijene otišle u nebo, da su naši gradovi i općine izgubili busolu pa nemilo deru gosta... Eto, ja na svoje oči vidio i na svoje uši čuo Marka Perišu, djelatnika parkinga u Skradinu kako govori jednom Čehu, pita ga ovaj pošto parking – jedna godina, osam kuna! Pa kud ćeš jeftinije! Parkiraš cilu godinu za osam kuna! I dignuo Čeh ruku, zadovoljan, nu, di neće biti zadovoljan, mukti prošao. Da je Bosanac, već bi on rekao Periši - kojeg svi u Skradinu zovu Denis – "Jarane, de ti meni daj jednu i za dogodine, da se ne moram mučit tražit parking iduće ljeto kad dođem. Bolje da ono mene čeka neg ja njega!" Srića i meni i Rivinoj Jarugi, gradskoj komunalnoj tvrtci, što ja ne radim na rampi umisto Denisa, odnosno Marka i mladog Domagoja Sladića. Procvitala bi skradinska ekonomija sa mnom, a i ja s njom! Ja bih svih otih 400 parking mista iznajmija ki podilija. Jerbo, ne znam jadan, prvi put čujem, da Česi za sat kažu - godina!

- "Je, je, tako van je to!" - smiju mi se i Marko i Dragan Gardijan, čuvar skradinske plaže u ljetnom razdoblju, što s kolegom sidi i ljudika, u ladovini ispod murve. - "A šta ste vi mislili, da na parkingu more radit svako!" A meni pada na pamet kako je to lako bit s Čehinjom u braku – pa za dva dana i još koji sat slavit zlatni pir. I reć joj - Ljubavi, što mi godine lete s tobom! Ka sati!
Al, dobro sad, čak i kad uzmemo da je tih osam kuna ura, nije ni to nešto pretjerano skupo. Za kampere je 12 kuna, a za autobuse cili dan 60 kuna. Povoljno je, nego što nego je. Na koncu konca, nije to bilo di, nego je na ulazu u Nacionalni park Krka, u drevnoj rimskoj Scardoni, čija je cijela stara gradska jezgra zaštićena kao spomenik kulture. Pa nije lud bio Roman Abramovič, bogati Rus, kada je rekao Stipi Gundiću ono kad ga je ovaj još prije 15 godina vodao ovuda: - "Stipane, zapamti šta sam ti reka. Ovo će ti jednog dana bit Monte Karlo!"

Smokva iz kante jupola

Kao i tamo, u Skradinu ovih ljetnih dana sve vrvi od naroda, ima ih svi raca, boja i kolura, jezika je kao u kuli babilonskoj, svi ode mliju svašta. I snalaze se kako znaju i umiju, na mote. Ili je dosta da se samo nasmiju, kad su šesne i zgodne, ko naše cure sa štanda "Fresh anf Hush", blizu pazara – Petra Spahija, Lara Lovrić i Martina Đakovi. Šta najbolje ide? Litnja ljubav ili Summer love, vele mi cure.

- Nisam ni sumnjao, i meni bi to išlo da san na vašem mistu, i da su mi vaše godine - velin ja. To je naranča, ananas, jabuka, friško ciđeni sok, smišani, teke više od po litre. I sve to za 49 kuna! Može i teke manja doža, pa je 39.
 

Tko su najbolji potrošači?
- Nijemci s dicom! Oni su najbolji! Ne pitaju pošto je, samo daj, vele cure, koje se stvarno trude. I oko nas, i oko štanda, hoće i pozirati. Hoće se i našaliti. Kad ih pitam je li im ananas iz Dubravica, one mi vrte glavom:
- Nije, nego iz Rupa! Tamo je Krka bliže, lakše se zaliva!

Al' zato je svakako smokva domaća, na štandu do njih, što ga drži Nada Brajković. Vidi se to odma, čim je posađena u kantu od jupola. S ručkom od žice! Valjda da Nijemci lakše mogu nosit kad kupe "Feigen baum".

- Ma đavla će oni kupit, to je tako, sve za reklamu, da kupci znaju da je to naše domaće. Da su ove suve smokve, i ovi bajami na sto načina, slatki i slani, izrasli na stablima iz naših vrtala i naše zemlje - govori Nada, koja se baš nešto ne hvali prometom. Svita ima, ali nije to to. Nisu baš neki potrošači, žali nam se. Srića pa ima svojih stalnih kupaca, inače se po ovima što samo prolete ne bi baš kruva najila. Talijani samo kažu kad ih nudi – dopo, dopo – to ka vratit će se kasnije, i nema ih. Nijemci su dobri kupci, i Rusi isto. Neće ni probat ako neće kupit. To je takvi svit, izvrsni su. Samo ih nešto nema puno ove godine... I dok mi tako pričamo, evo ti dvoje mladih Portugalaca. Ubrala je naša gospođa Nada odmah koji su, nudi ih "almendulama", probajte...

- Znan ja sve jezike, kad oni oće kupit. Kad neće, moš bit poliglot koliko oš, džaba ti je - smije se. Al, valjda će bit bolje. Jer i sezona se izgleda produžila. Lanjskih je godina držala štand od početka petog do desetog. Ove godine je dobila rješenje od grada za radit od 1.4. do 1. 11. Iako, i ona i brojni drugi koje smo zaustavili ili bar pozdravili po Skradinu vele nam isto: je, gužva je, ima svita, al nije to ko prijašnjih godina, manje je turista. Je, redovi su i za ove turističke brodove što voze u NP Krka, ali to je sve ništa. Lanjskih ti godina nisi moga proć od njih. Eto, podne je i pol, a na displeju na zgradi Nacionalnog parka piše da je slobodno još 1834 mista. Toga prije nije bilo, u ovo doba, krajen sedmog i u ovu uru.

"Ništa nisan proda"

Ali, da dojam zna bit varljiv, svjedoči opet novi susret s Ivicom Đirom, koji na štandu usred Skradina, nudi proizvode sa svog OPG-a. Sva mu je zemlja u Nacionalnom parku Krka, tamo na Čulišiću je on. A cijene su mu jeftinije nego na akciji u trgovačkim centrima Eto, veliko pakovanje onih malih, šeri pomidorica, bog bi ih ija - deset kuna. Pomidore za salatu - isto deset kuna! Paprika -12 kuna!

- Ma ništa to prijatelju nisan proda, cili dan ode ćulin za kil paprika i jednu catu. A šta je znan šta je to. Svita ima, gledan ga i ja ka i ti, al' koja meni korist od toga kad neće da kupuje. Il' je narod škrt, il' nema novaca, il' ih je već oderalo prije nega su došli do mene, aj ti znaj! - žali nam se Ivica. Pa ne viruje čak ni kad sam se ja mašija za oni pak "šerica" i dajen mu deset kuna, dok nas fotoreporterka Nina slikaje.

- Oš ti ovo stvarno uzest, il' ti to samo za slikanje?

- Ma, dašta ću nego uzest i pohvalit se svima, javno, kako san najbolje i najjeftinije šeri pomidorice ove godine kupio na rivi u mondenom Skradinu. Prid nosom Bilu Gatesu, Romanu Abramoviču i emiru od Katara! I svim drugim facama koji ovuda javno ili tajno šetaju! Milijun posjetitelja, a pomidore deset i paprika 12 kuna. Med 80 kuna, na štandu. A na kuću ko dođe, more i po 60. Eto, je l' može lipše i bolje?

Al', da ne bi ostalo sve na impresijama i ekspresijama, valja potegnuti i do službenih lica, pa ciloj ovoj skradinskoj poeziji i recitaciji, dodati i malo brojeva. Šta veli onaj bez duše, odnosno e-visitor? Koliko je turista ušlo, a koliko izašlo iz Skradina, koliko ih je tamo noćivalo, a koliko danjivalo. Sve to znade vridni Damir Nakić, naš nekadašnji kolega, a sada već dugogodišnji direktor TZ Skradina i Katarina Šošić, voditeljica infocentra, smještenog u raskošna dva kvadrata blizu skradinskog pazara.

- Je, postoji ta takozvana srpanjska rupa i u Skradinu, nešto je manji broj noćenja u 28 dana ovog sedmog miseca nego što je to bilo lani. Lani je broj noćenja bio 11. 916, a ove godine to iznosi 10.913. Ali, s druge strane kad se pogleda global, od početka godine do 28. srpnja onda je i broj noćenja u porastu, nešto manje od dva posto, a i broj dolazaka za nešto više od tri posto. Broj noćenja ove godine na području TZ Skradina tako iznosi 25.927 prema lanjskih 25. 457" - vele nam i Kata i Damir.

On stvari pokušava staviti u realan kontekst, bez dramatiziranja. Evidentan je kaže porast broja apartmana u privatnom smještaju, koji raste iz godine u godinu, i gotovo je nemoguće očekivati da taj porast prati još i porast broja noćenja, isto iz godine u godinu. A to se kod nas ipak događa. A ta "srpanjska rupa" dobro nam dođe da nas opomene da na državnom i na regionalnom, pa onda i lokalnom nivou radimo više i bolje..." - ističe direktor TZ-a. Kao što rade neka druga tržišta, koja su ponovno in, kao što su Turska i Grčka, koja za nevjerojatne cijene nude puno, pa ćemo se morat malo zbrojit.

Rastu ležajevi

Eto, Skradin ima više od 600 apartmana, privatnih, što kad se zbroji s ostalim smještajnim jedinicama, daje brojku od njih 900-tinjak.

- Prije devet godina, kada sam došao u Skradin, bilo je ukupno 300 ležajeva, od toga nekih 200-tinjak u privatnom smještaju, danas imamo hotel, dva hostela, tvrtke koje nude smještaj i ugostiteljske usluge, kombiniraju ih, kao što su Pini, Anni, Pizzeria Zlatka, restoran Visovac... I to je sve bez nautičkog turizma, koji daje dodatnu vrijednost skradinskom turizmu, koji traje sve dulje, s dužom sezonom i većim efektom - priča Nakić. Skradin je mali, pa su mu male i brojke, ali od svih obalnih mista, turisti u njega najranije počnu dolaziti i najkasnije odlaze, od toga pa do cjelogodišnjeg turizma tek je korak, a raduje što se sve više turistički budi i skradinsko zaleđe, otvaraju se kampovi, vile s bazenima ui Plastovu, Gračacu, Sonkoviću, Velikoj Glavi, evo je Florijan Žižić otvorio apartman i u Rupama, koje također turistički prestaju biti zadnja rupa na svirali.
 

Naslovnica Županija

Najčitanije

Politički karusel Burna sjednica Županijske skupštine u Drnišu; Opet u glavnoj ulozi Stipe Petrina: Ova država na lopovski način otima privatno vlasništvo, da bi ga založila jer se zadužila kod Kineza

Burna sjednica Županijske skupštine u Drnišu; Opet u glavnoj ulozi Stipe Petrina: Ova država na lopovski način otima privatno vlasništvo, da bi ga založila jer se zadužila kod Kineza
Skupština Šibensko-kninske županije zasjedala je po drugi put u Gradskoj vijećnici Drniša, što je neke vijećnike...
Burna sjednica Županijske skupštine u Drnišu; Opet u glavnoj ulozi Stipe Petrina: Ova država na lopovski način otima privatno vlasništvo, da bi ga založila jer se zadužila kod Kineza