DIPLOME ZA PRESTIŽ? Broj akademskih građana u Šibensko-kninskoj županiji narastao za pet puta

DIPLOME ZA PRESTIŽ?

Netko će možda kazati da Hrvatska i nije baš najperspektivnija zemlja, ni demografski ni ekonomski, ali unatoč takvim trendovima mladi očigledno šansu za sebe vide u obrazovanju. Ili samo ignoriraju stanje na tržištu rada, kako se uzme.
U 2018. godini, prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, porastao je broj mladih koji su diplomirali ili završili sveučilišni ili stručni studij u odnosu na godinu ranije i to za 500-njak. Tako je u 2017. godini diplomu u ruke dobilo 32.728 mladih, a 2018. njih 33.241. Najviše ih, logično, dolazi iz grada Zagreba (6591), Splitsko-dalmatinske (3640), Osječko-baranjske (2102) te Primorsko-goranske županije (2034), dok ih je najmanje s adresom iz Ličko-senjske županije, svega 310.
Uzmemo li podatke Državnog zavoda za statistiku o broju studenata koji su diplomirali ili završili sveučilišni ili stručni studij na nekome od hrvatskih visokih učilišta sve od 1995. pa do 2018. godine, vidljivo je da se broj osoba koje su stekle akademsku titulu u tome razdoblju gotovo - učetverostručio.

Dalmatinci ludi za učenjem

Tako je još 1995. sveučilišni ili stručni studij uspješno završilo 8877 mladih s prebivalištem u Hrvatskoj, da bi se njihov broj lani popeo na 32.020. Nije to, naravno, vrhunac broja osoba koje su diplomirale proteklih godina – najveći broj diplomiranih zabilježili smo 2012. godine, kada je diplomu nekoga od visokih hrvatskih učilišta steklo čak 36.964 mladih od kojih je njih 36.073 imalo prebivalište u nekoj od hrvatskih županija. Negativni demografski trendovi diktiraju i priljev mladih na visoka učilišta, međutim u ovom desetljeću ni jedne godine broj diplomiranih nije pao ispod trideset tisuća (zadnji put 2008., kada ih je bilo 25.573).
Porast broja mladih koji su u protekle 23 promatrane godine stekli fakultetsku diplomu zabilježen je u svim hrvatskim županijama, pa tako i onima u Dalmaciji. Na primjer, među diplomiranima 1995. godine njih tek 1142 dolazilo je iz Splitsko-dalmatinske županije da bi se njihov broj lani popeo na 3640, s tim da je najveći broj diplomiranih s prebivalištem u toj županiji zabilježen 2011. godine kada ih je bilo čak 4589!
U Zadarskoj županiji broj osoba koje su stekle fakultetsku diplomu popeo se sa svega 327 koliko ih je bilo 1995. na prošlogodišnjih 1360, u Dubrovačko-neretvanskoj u istom razdoblju s 295 na lanjskih 1035, a u Šibensko-kninskoj sa 195 na 987.

Među diplomcima najviše žena

Međutim, iako se posljednjih godina neprestano "mantra" o potrebi da se upisne kvote usklade s potrebama tržišta rada, iako su uvedene i stipendije za stimuliranje takozvanih STEM zanimanja (prirodne znanosti, (bio)tehnički studiji, medicina) već od prve godine studija, i dalje u strukturi diplomiranih u 2018.-oj godini dominiraju oni s "papirom" društvenih znanosti (ekonomija, pravo, političke znanosti, učiteljski studiji, edukacija-rehabilitacija, kineziologija) koji imaju udio od čak 42,7 posto. Pribroji li se njima još 6,8 posto onih koji su diplomirali humanističke znanosti (jezici, književnost, povijest, filozofija, religija) te onih 2,2 posto s diplomama umjetničkih akademija, vidljivo je da više od polovice diplomiranih i dalje ne dolazi iz područja koja našem tržištu nužno trebaju – inženjerskih, IT sektora, medicine..
Inače, žene i dalje pretežu kada je riječ o zastupljenosti spolova u strukturi diplomiranih, a lani je njihov udio iznosio čak 60,6 posto. Najviše mladih, gotovo polovica (47,7 posto) diplomira ili završava sveučilišni ili stručni studij u dobi od 22 do 24 godine te od 25 do 27 godina (30,1 posto). Kao kuriozitet istaknimo kako je 27 (0,1 posto) osoba koje su lane diplomirale/završile studij studiralo prema već gotovo zaboravljenom predbolonjskom programu, a 3,3 posto (nikad nije kasno!) onih koji su završili studij imalo je 40 i više godina života.



I dok je 2017. diplomu u ruke dobilo 32.728 mladih u RH, lani je diplomiralo njih 33.241. Uzmemo li podatke od 1995. do 2018. - broj osoba koje su stekle akademsku titulu u tome razdoblju gotovo - učetverostručio



Unatoč svim preporukama, i dalje je najviše onih s diplomom društvenih znanosti (ekonomija, pravo, političke znanosti, učiteljski studiji...) koji čine čak 42,7 posto



Žene i dalje pretežu kada je riječ o zastupljenosti spolova u strukturi diplomiranih, a lani je njihov udio iznosio čak 60,6 posto



Indikativno je da više od polovice diplomiranih i dalje ne dolazi iz područja koja našem tržištu nužno trebaju – inženjerskih, IT sektora, medicine...

Naslovnica Županija

Najčitanije

Njemu je stalo Ogorčeni Kistanjac posegnuo za "mafijaškom" metodom kako bi ukazao na problem nelegalnog bacanja klaoničkog otpada: na vrata Općine objesio je najlon većicu s volovskom glavom

Ogorčeni Kistanjac posegnuo za "mafijaškom" metodom kako bi ukazao na problem nelegalnog bacanja klaoničkog otpada: na vrata Općine objesio je najlon većicu s volovskom glavom
Na ulaznim vratima zgrade Općine u Kistanjama osvanula je volovska glava u plastičnoj vrećici obješenoj o kvaku....
Ogorčeni Kistanjac posegnuo za "mafijaškom" metodom kako bi ukazao na problem nelegalnog bacanja klaoničkog otpada: na vrata Općine objesio je najlon većicu s volovskom glavom