Prošle godine dva puta gorjelo je u Rogoznici na vrhu poluotoka Gradina i samo vještinom i nesebičnom žrtvom vatrogasaca požar se nije približio borovoj šumi, što bi bila katastrofa za svetište Gospe od Kapelice i Marinu Frapa Franje Pašalića. Ove godine površine su još više zarasle, nakon orkanske bure u veljači na desetine stoljetnih borova u šumi Kopara su se raspukli i pali, a zbog vjetrovitog i suhog vremena, kako kažu vatrogasci, opasnost od požara nikad nije bila veća.
Ne upozoravaju samo vatrogasci, na opasnost od katastrofalnog požara na rogozničkom području umirovljeni bojnik Božinko Barač, koji ima kuću u Rogoznici, točnije na predjelu Lozica, već treću godinu zaredom pokušava alarmirati sve nadležne institucije. Dopise je tako više puta uputio Općini Rogoznica, Komunalnom redarstvu, Županijskoj vatrogasnoj zajednici, Policijskoj upravi Šibenik (protupožarnom službeniku), a zbog neispravne hidrantske mreže "Vodovodu i odvodnji" Šibenik.
Ugrožene kuće
- Dopisi, nažalost, nisu imali efekta, stoga smo mi stanovnici rubnog dijela rogozničkog polja ovoga puta odlučili uputiti javni zahtjev svim odgovornim institucijama. Nema plana protupožarne zaštite, nema ni jednoga valjanog hidranta, nema protupožarnih putova jer su zatrpani i zarasli, nema nikakvoga komunalnog nadzora. Vlasnici i dalje ne održavaju svoje parcele, a ako i čiste masline - suho granje ostavljaju u blizini kuća. Od zaštićenog spomenika crkvice sv. Nikole - Starog sela - magistralnog puta do Kopače tik uz naseljene kuće prostire se najljepši dio Rogoznice površine od oko 300.000 četvornih metara, u potpunosti je zapušten i zapostavljen, a kao takav najveća je požarna prijetnja stambenim objektima na tom prostoru kojih je na stotine - ogorčeno kaže Božinko Barač.
- Protupožarni putovi - ističe Barač, ne postoje, a ako su nekad i postojali, sada su zarasli i neprohodni, na neke parcele nitko ne dolazi, jedini put koji se smatrao protupožarnim privatnici su zatrpali velikim gromadama kamenja i tako onemogućili svaki pristup vatrogascima.
- U razgovoru s ljudima koji se bave vatrogastvom radi se o pravoj požarnoj bombi u srcu Rogoznice. Probijani su protupožarni putovi gdje je opasnost od požara znatno manja i gdje nema naselja, neki od tih putova čak su se i asfaltirali, a u samom srcu Rogoznice zbog zapuštenosti i nebrige ugroženost od požara je maksimalna. Izbije li požar, možemo reći zbogom rogozničkom turizmu - upozorava Barač.
Pobuna vlasnika
U Općini Rogoznica tvrde da imaju protupožarni plan, međutim problem je privatno zemljište na kojem ne smiju probijati putove.
- Znamo da je najveća ugroženost u šumi Kopara, Rogozničkom polju i na poluotoku Gradina. Na tu temu održali smo niz sastanaka s nadležnim službama i vlasnicima terena, ali bez nekoga većeg uspjeha. Na ucrtane putove vlasnici zemljišta se bune, a za Gradinu smo izradili skicu protupožarnih putova tako da se ne sruši ni jedan bor ili ošteti nečije vlasništvo, međutim nismo dobili suglasnost ni vlasnika parcele ni Šibenske biskupije. Za Koparu su nadležne Dalmatinske šume i dobili smo obećanje da će nakon prvosvibanjskih praznika početi uklanjati popadale borove - rekao nam je donačelnik Općine Rogoznica Ljubo Županović, inače zadužen za civilnu zaštitu.
Uklanjanje borova i čišćenje šume potvrdila je i Ana Juričić Musa, glasnogovornica Hrvatskih šuma.
- Do protupožarne sezone sva srušena stabla u šumi Kopara bit će uklonjena. Znamo da je bura u veljači napravila veliku štetu, da su borovi padali čak i na kuće. Klimatske promjene utjecale su na pojavu ekstremnih vremenskih nepogoda, kao i na porast invazivnih vrsta štetnika - objasnila je Juričić Musa.
Svi ti odgovori i nisu baš neka utjeha Božinku Baraču. Po njegovu mišljenju problem i dalje ostaje, baš kao što mu je nejasno u čijoj je nadležnosti ispravnost hidrantske mreže. Iz šibenskog "Vodovoda" odgovorili su da se oni ne bave protupožarnom zaštitom. Njihova je temeljna zadaća opskrba pitkom vodom, odvodnja otpadnih voda i laboratorijska analiza njihova vodoopskrbnog sustava, te popravak i priprema vodomjera za ovjeravanje. U tri godine, kaže Barač, nije uspio doznati tko popravlja hidrante i tko se brine za njihovu ispravnost iako je propisano da se vanjskom hidranskom mrežom moraju štititi građevine i prostori.
- Možda je najkonkretniji odgovor stigao iz policije koja ističe da je zakonom propisano da su sve fizičke i pravne osobe, tijela državne vlasti i lokalne i područne samouprave dužni provoditi zaštitu od požara. Posebice je istaknuto da vlasnici šuma i šumskog zemljišta moraju provoditi tehničko-uzgojne mjere protupožarne zaštite - navodi Barač.
Nema kažnjenih
Policija navodi da je rogozničko Općinsko vijeće još 20. travnja 2011. donijelo Odluku o agrotehničkim mjerama koje propisuju čišćenje i održavanje poljoprivrednih rudina.
Kad smo već kod poljoprivrednih rudina i poljoprivrednog, odnosno zapuštenog zemljišta, Odlukom o komunalnom redu Općine Rogoznica propisano je da svi vlasnici moraju održavati svoje zemljište, te uklanjati suha stabla i travu, u protivnom slijedi im kazna od 2000 kuna.
- Sve to lijepo piše na papiru, ali je stvarnost znatno drukčija. Ni jedan vlasnik zapuštenog i zaraslog zemljišta nije dobio kaznu, općina nije otkupila ni metar zemljišta za protupožarne putove, kada nam sve izgori u šumi krivaca nitko neće biti kriv, a šteta će biti neprocjenjiva. Upravo zato sam javno progovorio o sustavu koji očito ne funkcionira. Funkcioniraju jedino vatrogasci, ali oni ne mogu donosti odluke i probijati putove, oni samo gase požar - zaključuje Božinko Barač.