Šibensko-kninska županija Crkve opstale, trgovine zamijenile gostionice, jedino nestale područne škole: stare škole postaju dječji vrtići i domovi kulture

Šibensko-kninska županija

Ako selo nema školu, crkvu i gostionicu - nije selo! Crkve i crkvice su opstale, ulogu gostionica preuzele su mjesne trgovine, a zgrade nekadašnjih područnih škola više ne služe svrsi.

Na području Šibensko-kninske županije, posebno u zaleđu, na desetke i desetke takvih je školskih, najčešće devastiranih zgrada koje nisu u funkciji obrazovanja.

No, zadnjih par godina ipak se nešto kreće, događa se nešto pozitivno zahvaljujući inicijativama i naporima općina i gradova da se zatvorene i zubom vremena nagrižene zgrade obnove i stave u funkciju. Pokrenulo se sve s "mrtve točke" i zbog toga što je moguće povući bespovratna sredstva iz fondova Europske unije namijenjena za projekte koji će poboljšati kvalitetu života u ruralnim područjima.

Prije svega treba imati čiste papire, vlasništvo "jedan kroz jedan". A da bi se išlo korak dalje, upravo je pitanje vlasništva jedan od najvećih problema. Potvrdili su nam to i naši sugovornici u općinama, gradovima i školama, te županijskom Odjelu za prosvjetu. Kad škola, grad ili općina krenu u postupak uknjižbe nekretnine, uspostavi se da teren na kojem je sagrađena ima više vlasnika, ili je zgrada uknjižena kao državno vlasništvo ili se još vodi kao "općenarodna imovina".

Dugotrajan postupak

Kako zgrade više nisu potrebne osnovnoškolskom obrazovanju, osnivači škola - Grad Šibenik na svojem administrativnom području i Županija u ostatku županije - u pravilu ne idu u postupak uknjižbe, već se time bave druge zainteresirane strane, za što im osnivači daju suglasnost. Postupak je dugotrajan, ali i skup, ali treba biti uporan i strpljiv. Dokazuje to i primjer općine Promina, koja na svojem području ima 11 neupotrebljivih školskih zgrada. Načelnik Tihomir Budanko od početka je radio na tomu da se Općina "dokopa" vlasništva nad njima.

- Do sada smo riješili vlasništvo nad četiri škole. Prva je bila Mratovo i kad smo se upisali kao vlasnici, izradili smo projektnu dokumentaciju te se prijavili na natječaj za mjeru 7.4.1. Natječaj je išao preko Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, prošli smo i iz Fonda za ruralni razvoj EU-a dobili 3,5 milijuna. Tim novcem ćemo školu pretvoriti u Dom kulture Mratovo. Riječ je o multifunkcionalnom prostoru koji će služiti za rad udruga, ali i za razne druge sadržaje za podizanje društvenog standarda i očuvanje kulturne baštine - kaže Budanko.

Druga je škola u Suknovcima za koju su riješili vlasništvo i projekt prijavili na istu mjeru, a po sličnom principu planiraju aplicirati i projekt za obnovu škole u Lukaru. Riješili su i vlasništvo nad školom u Razvođu.

Djeca će u Sunkovce

- U Suknovcima ćemo školu "pretvoriti" u dječji vrtić, koji sad radi u neadekvatnom prostoru u OŠ Oklaj. Kako su Suknovci tek kilometar od Oklaja, roditeljima neće biti problem djecu dovoditi u vrtić, jer mi u Oklaju naprosto nemamo gdje graditi vrtić niti imamo zgradu koju bi adaptirali. Uz to, broj djece u vrtiću se povećao s 18 na 24 i treba nam novi prostor. Za školu u Lukaru na listi smo čekanja za dobivanje bespovratnih sredstva, a njezina namjena će biti za kulturne aktivnosti. Škole u Puljanima i Matasima u vlasništvu su države i radimo na tomu da nam ih ustupi, dok su neke, na primjer stara škola u u Oklaju, Marasovinama i Bogatićima Prominskim, na zemljištu u privatnom vlasništvu. Cilj nam je riješiti vlasničko pitanje, odrediti namjenu, izraditi projekte i javljati se na natječaje kako bismo povukli bespovratna sredstva i stavili objekte u funkciju - ističe Budanko.

Na području općine Unešić, uz matičnu školu Jakova Gotovca bilo je 13 područnih škola. Danas je u funkciji samo jedna, u Mirlović Zagori s 11 učenika. Od dvanaest škola koje nisu u funkciji, resorno ministarstvo četiri je dalo na upravljanje općini. Tako je zgrada u Podumcima dana u najam kao poslovni prostor domaćem poduzetniku koji se bavi proizvodnjom PVC stolarije. U staroj školi u Unešiću nadomak crkve, u kojoj je u vrijeme Domovinskog rata bilo zapovjedništvo 142. brigade HV-a, odmah nakon što je obnovljena bila je u najmu poduzetnika koji se bavio proizvodnjom telefonskih aparata, ali je nakon par godina tvrtka prestala s radom. U školi u Utorama Gornjim jedno je vrijeme bio ugostiteljski objekt sa sobama za iznajmljivanje, danas je zatvorena. Ista je stvar i sa zgradom u Utorama, u kojoj je nekoliko godina nakon rata radilo poduzeće za proizvodnju namještaja.

Za potrebe mjesnog odbora

- Nedavno smo sklopili ugovor o najmu stare škole u Unešiću s našim čovjekom u Zagrebu i u tom prostoru će se proizvoditi ambalaža od celofana i papira. Otvorit će se četiri ili pet radnih mjesta za naše ljude, a Općina će za oko 350 kvadrata poslovnog prostora mjesečno ubirati simboličnih 1600 kuna. Nama je na prvome mjestu stavljanje u funkciju praznih objekata i zapošljavanje jer će mlađi ljudi ostati živjeti na selu ako imaju posao - kaže načelnik općine Živko Bulat, ujedno i ravnatelj škole.

Ostali školski objekti, koji su pod ingerencijom ministarstva ili im vlasništvo nije utvrđeno, zatvoreni su ili povremeno služe za potrebe preostalog stanovništva. Zgrada u Koprnu, koju su mještani sami uredili, služi za potrebe mjesnog odbora i Kulturne udruge "Kampanel", u Planjanima Gornjim u školu se "uselila" lovačka udruga, prostor je uređen i služi i kao društvena prostorija.

- Prošle smo godine sanirali i školsku zgradu u Visokoj za potrebe mjesnog odbora. Promijenjen je krov, uloženo je oko 100 tisuća kuna i ona služi mještanima kao društveni dom. Sve škole imaju struju i koriste se kao biračka mjesta - reče Bulat.
U sastavu drniške OŠ "Antuna Mihanovića Petropoljskog" područni su odjeli osmogodišnjih škola u Oklaju, Gradcu, Siveriću i Dinovcima, te nekoliko područnih škola od prvog do četvrtog razreda. Prije Domovinskog rata na drniškom području je bilo dvadesetak područnih škola, a danas su tri: Pakovo Selo, Pokrovnik i Radonić I. Prije četiri godine zatvorena je područna škola Radonić II, a ključ u bravu stavljen je u školi u Čavoglavama. Većina zatvorenih škola se ne koriste. Svijetli primjer je zgrada u Kljacima, na koju se Općina Ružić uknjižila. Uredili su je i prostor koriste Mjesni odbor i Kulturna udruga "Sveti Ilija".

Anketa u Drnišu

Od ravnatelja drniške škole Saše Kolomba doznajemo da uglavnom jedinice lokalne samouprave pokazuju interes za gospodarenjem školskim objektima, koji više nisu u mreži škola. Tako je Grad Drniš pokazao interes za vlasništvom nad školskom zgradom u Radoniću, bivšu područnu školu Radonić II i relativno brzo u svojim nakanama i uspio. Od države su dobili pravo služnosti nad objektom, pripremili projekt, javili se na natječaj Ministarstva za demografiju i dobili 470.000 kuna za sufinanciranje projekta ulaganja u objekt dječjeg vrtića u Radoniću u sklopu škole, kao budućeg područnog odjeljenja Dječjeg vrtića Drniš. Ukupna vrijednost projekta, s PDV-om, je oko 1,2 milijuna kuna i ostatak će Drniš financirati vlastitim novcem.

- U suradnji s vijećima mjesnih odbora Pakovo Selo, Pokrovnik, Radonić I i Radonić II te gradskom ustanovom Dječji vrtić Drniš proveli smo anketu među roditeljima iz tih i susjednih naselja o potrebi formiranja odjeljenja Dječjeg vrtića Drniš u Radoniću. Roditelji su pokazali interes za upis 21 djeteta u puni desetosatni program, koji uključuje i prehranu. Ovaj projekt je doprinos demografskoj obnovi naših sela, da roditelji ne moraju djecu voziti u vrtiće u Šibenik ili Drniš. Radovi na uređenju prostora za vrtić trebaju biti gotovi do kraja ožujka, a mališani će već sljedeće pedagoške godine moći pohađati vrtić u Radoniću II - rekao nam je gradonačelnik Drniša Josip Begonja.

- Grad Drniš je u postupku otkupa školske zgrade kojoj je vlasnik država. Radi se o školi u Bogatićima Miljevačkim koja nam je potrebna zbog provedbe projekta "Prirodne baštine". Škola će biti adaptirana i preuređena u mali hotel s dvadesetak ležaja, a zainteresirani smo i za druge škole na miljevačkom području pošto imamo razrađen projekt mreže malih hotela - kaže Begonja.


Na ruševinama škole niknuo posjetiteljski centar
Javna ustanova Nacionalni park Krka dobila je u najam od Grada Skradina staru školsku zgradu u Laškovici, koja je u Domovinskom ratu bila spaljena te je uredila u posjetiteljski centar. U centru se nalaze recepcije, bife, suvenirnica, uredski i skladišni prostor, kao i vanjski sanitarni čvor. Uređena je i opremljena dvorana sa šezdeset sjedećih mjesta, za konferencije, predavanja i edukaciju. Posjetitelji u centru mogu dobiti sve potrebne informacije o parku, kupiti ulaznice ili se samo odmoriti. Park je u projekt posjetiteljskog centra Laškovica uložio oko 7,2 milijuna kuna vlastitih sredstava.


Šibenik: Koriste se samo tri stare škole
Na administrativnom području grada Šibenika samo se tri stare školske zgrade koriste. U Konjevratima koriste je Mjesni odbor i Lovačko društvo, na Kapriju je ambulanta, a staru školu u Danilo Birnju koristi Mjesni odbor.
- Bivša školska zgrada u naselju Lozovac, nakon provedenog postupka pred Uredom državne uprave, vraćena je prijašnjim vlasnicima. Ostale zgrade nisu u funkciji zbog derutnosti i neriješenih imovinskopravnih odnosa. Zgrade su dosta stare, bez adekvatne infrastrukture, što dodatno povećava troškove uređenja. Takve zgrade nalaze se uglavnom izvan užeg područja Šibenika, većinom u mjestima koja danas imaju mali broj stanovnika te nisu osobito interesantne investitorima - kažu u šibenskoj gradskoj upravi.

Naslovnica Županija

Najčitanije

BOGU IZA NOGU Ovo mjesto svega 28 kilometara udaljeno od Šibenika nema javnog prijevoza, ni dućana. Mještani čak i kruh dobivaju kombi dostavom; Unatoč svemu, Ljubostinjci ne bi dali svoje selo za sve metropole svijeta

Ovo mjesto svega 28 kilometara udaljeno od Šibenika nema javnog prijevoza, ni dućana. Mještani čak i kruh dobivaju kombi dostavom; Unatoč svemu, Ljubostinjci ne bi dali svoje selo za sve metropole svijeta
Pokušati se iz grada javnim prijevozom uputiti u mjesta šibenske Zagore, poput onih u unešićkome kraju, ponekad ...
Ovo mjesto svega 28 kilometara udaljeno od Šibenika nema javnog prijevoza, ni dućana. Mještani čak i kruh dobivaju kombi dostavom; Unatoč svemu, Ljubostinjci ne bi dali svoje selo za sve metropole svijeta