StoryEditorOCM
ŽupanijaPROPAST PROJEKTA OD 136 MILIJUNA KUNA

Nemaru, gluposti i neodgovornosti, pojedinaca i institucija, kod nas nema kraja: Dokaz za to je i kninski pročišćivač otpadnih voda

6. srpnja 2018. - 14:35

Nemaru, gluposti i neodgovornosti, pojedinaca i institucija, kod nas nema kraja. Dokaz za to je i kninski pročišćivač otpadnih voda. U Kninu je prije nekoliko godina izgrađen glavni pročišćivač otpadnih voda u poslovnoj zoni Bare, neposredno iza pogona DIV-a, TVIK-a i HEP-a, kao finale projekta "Sustava vodoopskrbe i odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda grada Knina", vrijedan 136 milijuna kuna, od čega je 75 milijuna kuna iz europskih fondova, 10 milijuna je participacija Grada Knina, a ostalo je osigurala država. Teško je povjerovati, ali cijeli sustav već tri godine – hibernira!? Zašto pročišćivač nije pušten u funkciju? Zato što objekt pročišćivača, ali i priključni cjevovod, tone. Slijeganje tla je na godišnjoj razini 20-30 centimetara, i ako se ne zaustavi, cijeli će projekt progutati "bare" Orašnice!

Upravo zbog toga, uz sam objekt pročišćivača, Tomislav Čolak, vijećnik Županijske skupštine šibensko-kninske, i njegova kolegica Marija Ćurić, vijećnica kninskog Gradskog vijeća, sazvali su konferenciju za novinare s namjerom da alarmiraju javnost oko kninskog problema, kako kažu, broj jedan. Najgore je stanje ono u kojem se ništa ne događa, a svi sve znaju i svi o tome šute – kažu vijećnici.

Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda trebao je biti pušten u rad 2015., ali, "imamo lijepu, novu upravnu zgradu s uređajem za pročišćavanje, imamo nove bazene za prikupljanje otpadnih voda, i sve stoji već tri godine", rezignirano će Marija Ćurić.

– Zato što je došlo do slijeganja terena, ne samo zgrade s pročišćivačem, nego i glavnog cjevovoda C21 koji prolazi neposredno uz objekt DIV-a. Na moju inicijativu, govori Marija Ćurić, u ožujku ove godine održana je tematska sjednica Gradskog vijeća, posvećena sustavu odvodnje s pročišćivačem. Ali tu smo dobili samo neka djelomična rješenja problema, a voditelj projekta Dumanić iz Hrvatskih voda je rekao da će probni rad kolektora, odnosno pročišćivača, krenuti za mjesec dana. Evo, prošla su gotovo četiri mjeseca i još uvijek ništa. Čuli smo i da bi probni rad trebao trajati 150 dana, dakle pet mjeseci, i da ne postoji više alternativa za učvršćivanje, ili injektiranje tla kako se ne bi slijegalo, i da je cjevovod, odnosno glavni priključak na kolektor C21, potpuno neupotrebljiv, što znači da treba izgraditi novi, na nešto čvršćem terenu, a izgradnja bi mogla krenuti tek nakon probnog rada i dobivanja uporabne dozvole za pročišćivač – kazala je detaljno kronologiju promašaja vijećnica Ćurić.

Svjedoci smo, dodat će još, da je u proteklih mjesec dana pušten u rad, ne probni, nego trajni, s dozvolom, pročišćivač otpadnih voda u Drnišu i Vrgorcu, dok ovaj u Kninu i dalje stoji u stanju mirovanja. Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić je u Drnišu izjavio kako je sretan zbog zaštite rijeke Krke. A ja bih mu poručila, pomalo će ogorčeno vijećnica Ćurić, da Krka ne izvire u Drnišu nego u Kninu. Molim stoga odgovorne institucije da se javno očituju u kojoj je fazi trenutno kninski pročišćivač i kad će biti u funkciji.

Tko je odgovoran za ovaj kninski, skupi promašaj i hoće li za svoju nestručnost, aljkavost i indolenciju netko odgovarati? Hoće li se, uostalom, europski novac morati vraćati ?

Tomislav Čolak ističe kako je prva greška učinjena kada je u generalnom urbanističkom planu grada zona Bare, koja se tako nimalo slučajno ne naziva, određena za lokaciju glavnog pročišćivača otpadnih voda, a pogotovo onaj dio lokacije na kojoj je smješten. Jer, cijela je zona imala 35 tisuća četvornih metara, ističe Čolak, ali se 30 tisuća prodalo po bagatelnoj cijeni DIV-u, a preostalih, najugroženijih pet tisuća kvadrata, ostalo je za pročišćivač.

– Neki kažu da se slijeganje tla ne bi događalo da je uređaj izgrađen na mjestu gdje je DIV jer je, navodno, tamo zemljište tvrđe i povišeno.

No, 2011. predstavnici Hrvatskih voda kao investitor i EU, kao većinski financijer projekta, potpisuju ugovor, i odabiru se izvođači radova, dvije austrijske tvrtke (od kojih je jedna 2013. bankrotirala, a druga preuzela obveze i nastavila s radovima).

– Austrijanci su bušili teren do 55 metara dubine i nisu naišli na tvrdo tlo, jer je ovo sve nasuto... Ali su ipak nastavili, umjesto da od te lokacije odustanu. Odmah je došlo do slijeganja tla, pa su brzo angažirali jednu tvrtku da obavi injektiranje kako bi zaustavili tonjenje i to je cijeli projekt poskupilo za dodatnih 10 milijuna kuna, a problem nije riješen – napominje Čolak. Trenutno se tlo, navodno, sliježe po milimetar, a iz Hrvatskih voda su najavili da treba čekati tri godine i ako se slijeganje tla ne zaustavi potpuno, treba sve rušiti i graditi novo!

– A naš gradonačelnik Marko Jelić kaže kako to nije problem Knina, nego Hrvatskih voda. Naravno da je to problem i Knina, i nas primarno zanima boljitak grada i zaštita rijeke Krke koja je svakim danom sve ugroženija, a ako pogledate samo iza objekta pročišćivača, vidjet ćete bazene s fekalijama i otpadnim vodama iz DIV-a, a sve to se slijeva u Krku – dramatično će Čolak.

Tražili su relevantne informacije i iz Hrvatskih voda, gdje im je rečeno da se problem sanira i obećano da će pročišćivač u probni rad tijekom ljeta…

– Nas samo zanima kad će i hoće li ovaj uređaj biti pušten u rad. A ako je neupotrebljiv, što je alternativa, može li se naći rješenje na ovoj lokaciji ili treba sve ispočetka raditi na drugoj lokaciji – poručuje vijećnik.

Inače, cijeli je sustav kapacitiran za potrebe 20-25 tisuća stanovnika, što Ćurić i Čolak također drže nerealnim i preambicioznim s obzirom na to da Knin trenutno jedva ima nešto više od 7 tisuća stanovnika. Brine ih zagađivanje Krke na koje kninske ekološke udruge 15 godina uporno upozoravaju, ali kao da ih nitko i ne čuje.

– Evo, nije bilo dosta što se Krka zagađuje otpadnim industrijskim vodama i fekalijama, nego se sad uz Orašnicu gradi i reciklažno dvorište u kojem će se odvajati svakovrsni otpad, a gdje će sve završiti, znamo kakvi smo, ne trebam ni govoriti – revoltirano će Ćurić.

Za očitovanje smo zamolili i gradonačelnika Marka Jelića.
– Nitko nema veći interes od Kninjana da pročišćivač proradi i da cijeli sustav odvodnje profunkcionira, ne samo radi primjerenog kanalizacijskog sustava nego i radi zaštite voda, odnosno Krke – odmah će Jelić.

– Grad Knin nije nositelj projekta nego su to Hrvatske vode, a projekt se financira iz europskih sredstava. S obzirom na to da postoje ozbiljni problemi s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda, a zbog činjenice da su ugovorne obveze na Hrvatskim vodama, nije oportuno da Grad to komentira jer nismo ni investitor ni nositelj projekta. Naš je cilj da pročišćivač što prije bude u funkciji, ili, ako to nije moguće, da se nađe neko drugo rješenje – kratko će i suzdržano Jelić.

Bivši kninski gradonačelnik, danas dožupan šibensko-kninski Nikola Blažević, gotovo dijeli to mišljenje. Grad Knin, kaže, nije bio ključni faktor ni kod sklapanja ugovora ni kod realizacije projekta. Mogao je i izvođač radova, s obzirom na njegove reference a i na sve raspoložive parametre koje je imao, vidjeti na kakvom tlu izvodi radove, a oni su ipak ušli u posao. Volio bih da se napokon destigmatizira uloga Grada u tome – veli Blažević. Jer, Grad je pomogao osiguranjem zemljišta, i tek kada projekt bude završen, bit će predan na upravljanje gradskom komunalnom poduzeću, a do tada, Grad je gotovo promatrač.

– Hrvatske vode kao investitor su trebale nadzirati projekt u nastajanju, u tijeku izvedbe i posljedicama. Ako mene pitate, mislim da je nepotrebna žurba s puštanjem uređaja u probni rad već ovog ljeta, jer imam osjećaj da se pokušava krivnja prebaciti na nekog. Treba konzultirati stručnjake i ako oni kažu da bi u slučaju puštanja uređaja u pogon posljedice bile još gore, nema potrebe ići u probni rad. Struka treba reći može li pročišćivač ostati na sadašnjoj lokaciji ili ne. Izvođač je preuzeo obvezu izgradnje a znao je gdje dolazi, pa je red da snosi i odgovornost za posljedice. Uostalom, na toj lokaciji je i prije više stotina godina bilo jezero, pa je i GUP apostrofirao da tlo na tom dijelu nije čvrsto. Zašto se ipak ustrajalo na toj lokaciji? To može reći samo struka, ja to ne znam – priznaje Blažević.

Dakle, zaključit će bivši kninski gradonačelnik, struka mora što prije odgovoriti može li uređaj ostati na sadašnjoj lokaciji s obzirom na strukturu tla i takvo mišljenje ovjeriti potpisom, a onda može i u probni rad. Ako će se pustiti uređaj u probni rad radi eksperimentiranja, onda sam odlučno protiv toga. Ako je sve ovo što smo napravili dosad s tim pročišćivačem bio promašaj, morat ćemo razgovarati o tome tko će nadoknaditi štetu i financijski pokriti izgradnju novog uređaja – smatra Blažević.

16. travanj 2024 07:50