JULIa JEŽINa Ona je mlada, lijepa i obrazovana, a svojim Murterinima je obećala: Kredit ću vam vratiti s kamatama

 JULIa JEŽINa

Ona je mlada, lijepa i obrazovana. Završila je studij talijanskog i poljskog jezika na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te privatno ekonomiju. Upisala je doktorat na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, a polaznica je i Političke akademije Zaklade hrvatskog državnog zavjeta, unutarstranačkog HDZ-ova poligona za obuku političara.

Ona je Julia Ježina, 25-godišnja donačelnica općine Murter-Kornati. Uza sve napisano krasi je i samozatajnost jer, iako je već duže vremena nagovaramo na ovaj razgovor, na njega je pristala tek pod uvjetom da naglasak stavimo na novi općinski projekt pa nam, usput, otkriva i ekskluzivu.

– "Promocija zdravlja i prevencija bolesti" novi je natječaj Socijalnog fonda (ESF) na koji smo se odlučili prijaviti. U sklopu projekta predviđene su informativne radionice, brošure... s ciljem podizanja svijesti lokalne zajednice o važnosti zdravlja. Razmišljajući kako to uklopiti u našu zbilju, sjetila sam se da sam još kao dijete vidjela neke naše mještane kako idu u Jersane mazati se blatom. Upalila se lampica – pa mi imamo to ljekovito blato, bar je tako bilo prije 20 godina. Kontaktirala sam Institut "Ruđer Bošković" vezano za ispitivanje kvalitativnih svojstava peloida i saznala da su na otoku provođena ispitivanja za uvalu Makirina, ali za Jersane nikad. Ušli smo u početnu fazu geološkog ispitivanja koje provodi dr. sc. Tadej Dolenc u suradnji s "Ruđerom", a čačkajući po literaturi došli smo do saznanja da su tamo i ostaci solana. Nama su poznate samo solane u Lavsi i uvali Šipnate, a iz "Knjige o Kornatima" Svena Kulušića saznajemo da ih je bilo i po Murteru.

Među njima, kako navodi Kulušić, bila je solana u Jersanima za koju kaže da postoje tragovi i dandanas uz obalu. Ono što on naziva tragovima, to su macerije, obrambeni zidovi koji štite bazene od visoke vode. Tako smo prisiljeni da uz geološka, provodimo i arheološka istraživanja, provodi ih Muzej grada Šibenika. Vrlo je izvjesno da ćemo morati provesti podmorsko rekognosciranje jer su bazeni pod morem. Cijela je ta uvala zapravo specifična, i po terenu, i po tome kako se "održavala" posljednjih 20 godina – sarkastično će Julia.

Radi se o uvali na zapadnoj strani otoka, karakterističnoj po svojoj plitkoj obali.
– Malo je reći da se radi o zapuštenom dijelu Murtera. Ako na mulj ne možemo utjecati, možemo na smeće, a tamo ga ima jako puno, previše. Nasipa se more, baca se sve, od korita brodova do karoserija auta i to je prestrašno, a treba dodati i nelegalne kampere. U suradnji s našim komunalnim poduzećem "Murtela" organizirat ćemo akciju čišćenja tog područja i nastojati spriječiti ekocid koji se tamo događa. Ako se i ne uspostavi da je tamo arheološki rezervat ili prirodni nastavak Colentuma, koji je doista bio grad, zar je dopustivo da se tamo baca smeće? I to je Murter, to je slika naša, čak prvi pogled s mora. Zar se želimo tako prezentirati? – žesti se Julia.

To više, dodali bismo, što se upravo kroz Jersane uređuje šetnica, ili biciklistička staza, koja će povezati taj dio otoka s Podvrškima i izlazom na otvoreno more. Jersani su drugi projekt koji je Julia pokrenula na mjestu donačelnice. Prvi je bio program zapošljavanja žena "Zaželi", u sklopu kojeg bi se pružala pomoć kućanstvima sa starijom populacijom. Projekt je prošao evaluaciju i rezultati se očekuju do kraja ljeta. Julia kaže da su se prijavile tri od predviđenih pet žena i iskreno se nada da će se naći još dvije. Presmiješno je, kaže, da nema tko raditi i naziva to "sindromom visokog standarda". Plaća nije bogzna što, ali projekt nudi i dodatnu edukaciju tim ženama tako da će biti konkurentnije na tržištu rada. Oba su natječaja iz istog, Socijalnog fonda. Tako smo se mi nekako podijelili, ističe Julia, misleći na načelnika Tonija Turčinova. Ja sam, kao, žensko pa imam veći senzibilitet za socijalna pitanja, smije se.

– Sve što radim, radim iz ljubavi, a ne neke koristi koju mogu iz toga izvući. Tako sam i završila jezike. Svi su me pitali zašto poljski, a ne ruski. Ja zaista volim taj poljski, to mi je bio prvi izbor. Tako i nastavak studiranja. Upisala sam doktorat jer je to nešto što me ispunjuje, a ne da patim od titule. Malo je teško na daljinu, ali svaki slobodni trenutak učim i dalje.
I dok je doktorat upisala sama, za Političku akademiju predložila ju je Županijska organizacija HDZ-a. Time joj je, kaže, ukazana velika čast, slična onoj kad ju je općinski HDZ, u koji se, kaže, učlanila jer joj je svjetonazorski blizak, predložio kao svog kandidata za donačelničku funkciju u koaliciji HDZ-HDS na prošlim lokalnim izborima.

– To je velika čast i velika odgovornost. Treba opravdati to povjerenje. Kad pristupam bilo kojem poslu, uvijek imam taj osjećaj odgovornosti i dužnosti. To je kao kredit. U najmanju ruku ga moram vratiti. S kamatama.

Vidite li se i dalje u politici?
– S obzirom na to da sam kao studentica radno iskustvo stjecala u privatnom sektoru jer sam u obiteljskoj tvrtci radila i u mjenjačnici, i na recepciji, i na prodaji izletničkih karata, i kao vodič na tim istim izletima…, vidjeti kako stvari funkcioniraju "s druge strane" veliko mi je otkriće. Mi se svi znamo žaliti na događaje u društvu, u mistu…, pa se pitamo zašto je to tako, a onda s ove druge strane vidiš da ima puno zato na ono jedno zašto. Najbanalniji primjer su imovinsko-pravni odnosi. Evo primjera! Naše odlagalište otpada Hripe moramo zatvoriti i sanirati do kraja 2018. Kako kad odlagalište nije na općinskom zemljištu? Zapravo je vlasnička struktura mješovita, nekoliko je općinskih čestica, nešto je vlasništvo RH, a većina je privatno vlasništvo. Kad smo uvidjeli da nećemo uspjeti naći kompromisno rješenje, u suglasnosti s Uredom državne uprave došli smo do zaključka da je najbolje ići u izvlaštenje, koliko god to ružno zvuči, ali podrazumijeva i obeštećenje na temelju procjene sudskog vještaka. Mi teren, dakle, moramo izvlastiti da bismo mogli zatvoriti Hripe, a sam postupak izvlaštenja traje šest mjeseci, i to ako se proglasi hitnim. Znači da mi sad već u startu kasnimo šest mjeseci. Ma, kasnimo mi već godinama jer se po tom pitanju nije radilo ništa. Mi se moramo naučiti ponašati u tim preostalim rokovima i zadanim uvjetima, a to je borba. Stvarno borba. Ja tu sad moram rješavati probleme ljudi, građana. Ne svoje osobne nego naše, kolektivne, pa je i odgovornost veća. Drukčiji je pristup.

Dakle, vidite se i dalje u politici!
– Da. Izuzetno je dinamično, što meni osobno odgovara. Pruža mogućnost osobnog rasta. Toliko je izazova i borbe na dnevnoj razini. Znaš, što te ne ubije, ojača te. Tako da, za sada, definitivno da.
Inače, kaže Julia, mandat od četiri godine nije puno. Za neke stvari je čak malo, osobito ako se radi o kapitalnim infrastrukturnim projektima za koje, da bi se uopće došlo do početka projekta, moraju proteći dvije-tri godine. Toliko traje rješavanje papira, a to je i najveća manjkavost države. Da može, kaže, mijenjala bi upravo taj dugi proces čekanja i administrativne provjere.

– Recimo, kod samih natječaja. Mislim da je to gubitak vremena, a "time is money". Tako kažu – ističe Julia Ježina.


POLITIČKA AKADEMIJA
Naučit ću sve što političaru treba

Julia je jedna od 40-ak polaznika 11. generacije Političke akademije Zaklade hrvatskog državnog zavjeta. I dok doktorat plaća sama, sve troškove oko Akademije pokriva stranka. Akademija traje dva semestra, nastava se održava vikendom, uglavnom u centrali u Zagrebu, ali – prošli vikend smo imali Ljetnu školu na Visu. Učimo svašta, od vanjske politike do nacionalne sigurnosti, ekonomije, zatim mediji i politika…, sve što jednom političaru treba, kaže Julia.
Nakon odslušanih predavanja polažu se ispiti i dobiva se diploma. Ali ono što joj je uistinu dragocjeno na Akademiji, priznaje, to je upoznavanje i druženje s kolegama, a ima ih iz cijele Hrvatske. Rezultat tog druženja je i osnivanje Mladeži HDZ-a u Murteru. Julia je ogranak osnovala i njegova je predsjednica.


"Promocija zdravlja i prevencija bolesti" novi je natječaj Socijalnog fonda na koji smo se odlučili prijaviti... Razmišljajući kako to uklopiti u našu zbilju, sjetila sam se da sam još kao dijete vidjela neke mještane kako idu u Jersane mazati se blatom

Naslovnica Županija

Najčitanije

Ovo je dobitnik Eurojackpota Vodičanin dobio 4,3 milijuna kuna: Lutriju igram cijeli život i iskreno da vam kažem ovaj milijunski dobitak nije me pretjerano uzbudio. Evo me u Travniku, čim se vratim popit ćemo kavu

Vodičanin dobio 4,3 milijuna kuna: Lutriju igram cijeli život i iskreno da vam kažem ovaj milijunski dobitak nije me pretjerano uzbudio. Evo me u Travniku, čim se vratim popit ćemo kavu
Vodice su turistički grad s oko devet tisuća stalnih stanovnika, u kojemu trenutno ljetuje oko 25 tisuća stranih...
Vodičanin dobio 4,3 milijuna kuna: Lutriju igram cijeli život i iskreno da vam kažem ovaj milijunski dobitak nije me pretjerano uzbudio. Evo me u Travniku, čim se vratim popit ćemo kavu