StoryEditorOCM
ŽupanijaPOVJERENIK, PA PREDSJEDNIK

Nikola Blažević, šibensko-kninski dožupan i novi šef kninskog HDZ-a: Moj je politički put bio uz blagoslov Josipe Rimac

1. travnja 2018. - 16:59

Šibensko-kninski dožupan Nikola Blažević (51) novi je šef kninskog HDZ-a. Stranku je preuzeo od Josipe Rimac koja je 12 godina, bez konkurencije, vodila gradsku organizaciju HDZ-a. Na izborima, održanim u nedjelju 25. ožujka, pobijedio je kninskog stomatologa Roberta Marića s 50-ak glasova više.

U izbornu utrku ušao je s pozicije povjerenika na koju je imenovan nakon raspuštanja GO HDZ-a, u listopadu prošle godine. Bila je to kazna za poraz na lokalnim izborima, prvi koji je HDZ pretrpio u Kninu od njegova oslobođenja. Blažević je na tim izborima bio na listi Josipe Rimac kao njezin potencijalni zamjenik, a iako su mu neka ispitivanja javnog mišljenja, u kojima je propitivan i njegov politički rejting, davala veće izborne šanse negoli Josipi, nije se kandidirao za gradonačelnika. Naposljetku je na čelo grada, voljom birača, došao nezavisni Marko Jelić, Josipa Rimac je postala državna tajnica, a Nikola Blažević šef kninskog HDZ-a.

Članstvo i animoziteti

Nazivaju ga predvodnikom light-verzije "zajedničara", a neki su ga svojedobno pomalo ironično zvali i "slučajnim gradonačelnikom", kada je kao zamjenik "uskočio" na mjesto gradonačelnika zbog imenovanja Josipe Rimac, potkraj 2015., za direktoricu HDZ-ove kampanje.

Danas predvodi oporbeni HDZ, što je za tu stranku u Kninu prava nepoznanica. Kako se u tome snalazi, računa li na podršku i lojalnost i onih koji su mu kao povjereniku dojučer bili nelojalni, nada li se konstruktivnoj suradnji svoga izbornog rivala Roberta Marića, ali i Josipe Rimac, sve to, i štošta drugog, pitali smo Nikolu Blaževića...

- Sada ste i formalni predsjednik kninskog HDZ-a. Očekujete li da će se promijeniti odnos nekih članova koji su vas kao povjerenika opstruirali?
- Mislim da bi se članovi HDZ-a, koji se kunu da im je stranka iznad svega, trebali izdići iznad svih animoziteta prema nekim pojedincima, pa i meni, ako je uistinu točno ono što govore. Sad imam puni izborni legitimitet i s pravom to očekujem. Uostalom, prema evidenciji Knin ima 1700 članova HDZ-a, ali realno ih ima za trećinu manje, a to je ona trećina koja je, kako procjenjujem, napustila Knin. Znači, odaziv na izbore je bio veći od 80 posto, što govori da sam dobio potporu i povjerenje uvjerljive većine, a sve drugo su spekulacije.

- Vaš izborni suparnik Robert Marić vam je čestitao na pobjedi? A vaša bivša šefica Josipa Rimac? Računate li na suradnju s njima?
- Da, čestitali su mi oboje. Marić još u izbornoj noći, a Josipa sutradan. I dosad je moja praksa bila da pokušam surađivati sa svima koji su korektni i konstruktivni, koji su skloniji surađivati negoli zajedništvo opstruirati. Iskreno vjerujem da i Josipa i Robert vole HDZ i da imaju kapacitete i volju da mi pomognu, radi boljitka stranke, što nam je svima zajedničko. Ne želim vjerovati da bi mogli djelovati destruktivno, frakcijski, i stvarati nekakav nered u HDZ-u.

Podijelili smo se

- Čeka vas veliki posao. Prije svega na provjetravanju stranke nakon njezina raspuštanja i restrukturiranja...
- Nema sumnje da bi stranka trebala bolje funkcionirati. Uostalom, pogledajte samo kako je neažuran popis članova kojim baratamo. To treba što prije ažurirati, jer je bolje da znamo s kim doista možemo računati nego da se hvalimo brojem članova koji nije realan. Treba nastaviti i konsolidaciju stranke koju sam kao povjerenik započeo, pogotovo nakon što su unutarstranački izbori pokazali da evidentno imamo podijeljenu gradsku organizaciju. Ključni zadatak mi je vratiti povjerenje građana u stranku i njezino vodstvo, afirimirati najbolje i najkvalitetnije među nama, i kao ljude i kao stručnjake, pa i kao političare. Na taj način ćemo poslati najbolju poruku biračima. Nakon Uskrsa ćemo organizirati i dostojnu proslavu 28. obljentice HDZ-a u Kninu, koju smo zbog izbora prolongirali kako se ne bi poticale sumnje da netko iz središnjice nekoga favorizira.

- I sami kažete da su ovi izbori pokazali da je kninski HDZ podijeljen. Bila je to ipak, tijesna utakmica...
Ovisi kako stvari promatrate. Marić bi morao povećati potporu članova za još 15 posto da bi pobijedio. Razlika je u 55 glasova, ali u ovim okolnostima to nije malo. Istina je da postoji jedna jezgra stvorena oko potpisnika onog čuvenog "prosvjednog pisma" Nacionalnom vijeću i Predsjedništvu HDZ-a, a koje je i pravno i politički bilo štetno za HDZ. Oko tog pisma jedna grupa članova se homogenizirala i to se sada jasno vidjelo i na ovim izborima. Za razliku od Marića koji je eksponent te grupacije, ja nisam išao u personaliziranu kampanju i moja je glavna poruka u izborima bila da želim stvarati demokratičniji HDZ.

Zašto smo se razišli

- Je li ikad otkriveno tko su autori spornog pisma kojim je diskreditiran HDZ i Franjo Tuđman?
- Koja je to nevidljiva ruka praktično pisala pismo, teško je reći, ali autori pisma su njegovi potpisnici. Kad je pismo procurilo u javnost, odbio sam ga komentirati, jer sam znao da mu svaki komentar produžava vijek trajanja i svaki put iznova šteti HDZ-u. Nisam čuo nijednu pozitivnu riječ na račun toga pisma koje je, čak, imalo ambiciju tumačiti što je Franjo Tuđman mislio 1995., i osobno smatram da se ništa od onoga što je u pismu ne može pripisati Tuđmanu. Čak su i neki od potpisnika izjavili da su potpisali pismo, a da ga nisu pročitali...



- Kako ste od "prijateljstva i ljubavi" s Josipom Rimac došli do toga da je u kampanji snažno lobirala za vašeg suparnika Roberta Marića?
- Točno je da je Josipa lobirala za Marića. Moram reći da osobno nikad nisam ušao ni u kakav sukob s njom. Ali, činjenica je da sam otvoreno ukazivao da skupina okupljena oko spornog pisma, de facto je to bio Gradski odbor kojem je ona bila na čelu, iako pismo nije potpisala, nije zdravo tkivo HDZ-a, da to nisu ljudi koji mogu biti na korist stranci. Smatrao sam da drugačije moramo birati ljude za Gradsko vijeće, za Gradski odbor HDZ-a, itd., da trebamo prednost dati ljudima koji su svima prihvatljivi, a ne konfliktni, i na tome smo se razišli. Međutim, neću nikad zanijekati da je moj politički put bio uz blagoslov Josipe Rimac i na tome sam joj zahvalan. Nadam se da sam i sam svih tih godina davao doprinos njezinim rezultatima, a nećemo vagati čija je kockica bila teža...

Brojke su neumoljive

- Niste li se razišli i prije pisma Predsjedništvu i Nacionalnom vijeću HDZ-a?
- Zalagao sam se da se napravi objektivna analiza zašto je HDZ izgubio lokalne izbore, a Marko Jelić ih dobio. Ta analiza nikad nije napravljena, i sve se svodilo na teorije urote - "netko nas je izdao" ili "kriv je Šibenik". Krivnja se tražila svugdje samo da se ne prizna vlastita. A trebali smo analizu da nam pokaže gdje smo pogriješili. Brojke su tu neumoljive. Josipa je u Kninu kao kandidatkinja za gradonačelnicu dobila 2830 glasova, a Goran Pauk kao HDZ-ov kandidat za župana čak 4655. Govorim samo o kninskim glasovima. I nema tu nikakvih izdajnika... Bilo je neslaganja i oko odluke o raspuštanju GO HDZ-a. Ja sam se zalagao za raspuštanje, a Josipa je bila protiv. Sad smo oporba i imamo sasvim drugačije metode djelovanja...

- Uglavnom prozivanje vlasti, odnosno gradonačelnika Jelića i opstruiranje njihovih prijedloga? Neposredno nakon preuzimanja vlasti gradonačelnik Jelić suočio se s blokadom računa Grada, zbog duga od preko 700 tisuća kuna splitskoj tvrtki "Građenje" d.o.o. Zašto ga niste kod primopredaje upozorili na neke urgentne dugove, nego ste pustili da mu ispadaju "kosturi iz ormara"?
- Kad bismo u primopredaji upozoravali na svaki dug, svako potraživanje, primopradaja bi trajala barem 15 dana. Ostavili smo im preciznu listu dužnika, a Grad Knin je, kad sam ga predao Jeliću, imao dug od 5,2 milijuna kuna. Uključujući i dug prema" Građenju". Za to su znali i pročelnici i nema govora o nekakvom "kosturu iz ormara". Postoje i zapisi o mojim pokušajima da s tom tvrtkom dogovorim obročnu otplatu duga, ali nikad mi nisu odgovorili na tu zamolbu.

"Posljedna večera"

- Mnogi su vam zamjerili vašu "posljednju večeru" koju ste na kraju gradonačelničkog mandata, samo par dana prije lokalnih izbora, organizirali za 175 gradskih djelatnika, vaših suradnika, a što je gradsku blagajnu olakšalo za 35 tisuća kuna. Zar to nije nenamjensko trošenje proračunskog novca?
- Nije to bila nikakva "žderačina", kako se nastojalo prikazati. Bilo je to izražavanje zahvalnosti svim suradnicima, svim zaposlenicima Grada, umjesto regresa ili božićnice koju nisu dobili, neka vrsta team-buildinga. Pa to rade i druge tvrtke, za Božić, recimo, kad organiziraju domjenak za svoje radnike... Istina je da je večera bila 5-6 dana prije izbora, ali nijednom nisam tijekom večere spomenuo HDZ niti lobirao kod zaposlenika, sugerirao im za koga će glasati. Novac koji smo potrošili planiran je u proračunu za reprezentaciju.

- Kakva oporba će biti HDZ u Kninu? Destruktivna, konstruktivna...?
- Zadatak oporbe je da bude korektiv vlasti. Naš cilj nije rušenje prijedloga vlasti, nego predlaganje boljih rješenja. Problem aktualne kninske vlasti je što je u posao ušla nespremna, a i sam gradonačelnik je već pokazao znakove umora i najavio kako se više neće kandidirati za tu funkciju.

- Knin je suočen s dramatičnim iseljavanjem. U dvije godine otišlo je 4400 stanovnika. Što mislite, kako bi se taj trend mogao zaustaviti?
- Činjenica je da su vrtići, škole, kninske ulice... svaki dan sve prazniji i pred tim se ne smiju zatvarati oči. Ali, tu ni ona HDZ-ova, a ni ova Jelićeva vlast, ne može puno učiniti. Da bi grad bio održiv, mora imati kontinuitet, a Knin ga nije imao. To je stvar nacionalne politike, državnih poticaja koji će investitore uvjeriti da im je isplativije ulagati u Knin nego u Čakovec. Samo harmonizacijom lokalne i državne politike možemo donijeti prave mjere kojima ćemo, za početak, zaustaviti iseljavanje. No, moramo znati da je Hrvatska ulaskom u EU ušla na jedinstveno tržište rada i ljudi odlaze gdje im je bolje.


Ne trebaju nam Ukrajinci i Bjelorusi

- Što mislite o prijedlogu gradonačelnika Jelića da se Knin naseli Bjelorusima i Ukrajincima?

- Hrvatska treba biti otvorena svim dobronamjernim ljudima. Ja bih Hrvatsku ipak radije dao Hrvatima... Nama ne trebaju ni Ukrajinci ni Bjelorusi, nego ljudi koji pripadaju ovom podneblju.
- Dakle, i Hrvati i Srbi?
- Naravno.

26. travanj 2024 03:11