Intervencijski plan grada Knina? Na prvi pogled ne izgleda kao nešto unosno, prije nalikuje na nešto uopćeno i dosadno tipa "obrana od poplava i štetnih djelovanja voda", no vrijedno je do 180 milijuna. I kninski je HDZ na temelju tog plana i tih - mogućih - 180 milijuna kuna iz EU-a namjeravao u Kninu pobijediti na izborima.
Taj je intervencijski plan imao četiri prioriteta, a to su revitalizacija gradske jezgre, projekti vezani za Krku, razvoj turističke ponude te razvoj poduzetništva, kroz 30-ak konkretnih projekata koji su se trebali realizirati do 2023. godine. Konkretni projekti vezani uz prvi segment, staru gradsku jezgru, predviđali su, među ostalim, obnovu željezničkog odmarališta i stare bolnice te prenamjenu tih objekata u hostele koji će Kninu biti potrebni jer će 40-50 tisuća djece godišnje kroz obvezne ekskurzije prolaziti kroz Zvonimirov grad.
Zvuči fantastično, zar ne? A tek kad čujete projekte vezane uz Krku - četiri pješačka mosta preko Orašnice, Krke i Butižnice, sportsko-rekreacijskog centra na Marunuši, pješačko-biciklističke staze od nasipa do Krčića, uređenja ulaza u Nacionalni park, uređenja bivše vojarne Krka i postavljanja javne rasvjete od Marunuše do stare klaonice. Za sad je dobivena lokacijska dozvola za most preko Orašnice. Što se tiče uređenja ulaza u Nacionalni park sa strane Knina - samo kada bi pet posto od ukupnog broja turista odlučilo u park ući s kninske strane, to bi za Knin bio ogromni broj i prihod, s obzirom na brojku od milijun turista koji godišnje posjete drugi najpopularniji hrvatski NP, odmah iza Plitvica.
Sve je bilo kao u bajci
Da ne duljimo dalje - a ima toga još - sve je zvučalo poput bajke. Pogotovo što je unutar cijelog tog velikog EU projekta koji je u rujnu 2016. godine prihvaćen u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU predviđena i financijska pomoć i za poduzetničke projekte malih i srednjih tvrtki te društvene projekte institucija i udruga koji će se javljati na natječaje, odnosno javne pozive.
No, od svega toga danas imamo tek svađu koja se na Gradskom vijeću Knina razvila početkom ovog tjedna između HDZ-a i nove vlasti gradonačelnika Marka Jelića. Di su pare? - pitaju jedni druge. I međusobno se optužuju za to što ih nema. HDZ veli, dok su oni bili na vlasti - bilo je svega.
- Baš tako. Oni o čitavoj stvari govore kao da su dobili novac, tih 180 milijuna kuna na račun. A to je daleko od istine. Problem je što su se, da bi se povukao taj novac, morali osigurati određeni preduvjeti. Od kojih oni nisu napravili ništa. Nisu čak ni projektni tim imenovali, ni ljude koji na projektu rade. Nisu riješili ni najnužnije imovinskopravne odnose, ni lokacijske ni građevinske dozvole ni za jedan projekt. Doslovno, nema ni jednog jedinog napisanog projekta. I onda se oni sad kao čude zašto to kasni. A kad imate česticu sa 16 - 17 vlasnika, jasno je da to traje. I sami ljudi iz Ministarstva su nam rekli da su određeni projekti postavljeni nerealno... - kazala nam je Kristina Perić, kninska dogradonačelnica, istakavši kako je nova kninska vlast ipak u ovo kratko vrijeme otkako je na vlasti odradila dosta toga. Počevši od najnužnijih geodetskih snimaka, a od konkretnih projekata, veli, idemo s procesom osvjetljavanja tvrđava.
- Mi ćemo sad raspisati natječaj da se zaposle stručne osobe koje će raditi po intervencijskom planu. Konkretno, u gradu Kninu dvije osobe, a još nekoliko i kroz lokalnu razvojnu agenciju, koju osnivamo, i koji će zajedno s gradskom upravom surađivati na oživotvorenju plana. U kontaktu smo i s ostalim gradovima koji imaju isti projekt, kao što su Beli Manastir, Petrinja, Benkovac i Vukovar. I ne pomišljamo na neuspjeh, iako vremena nemamo puno. Intervencijski plan mora uspjeti - kazala nam je kninska dogradonačelnica. Koja, jednako kao i gradonačelnik Marko Jelić, djelovanje, visoke tonove i nervozu kninskog HDZ-a dovodi u vezu i s aktualnim unutarstranačkim izborima u toj stranci.
- Tamo postoji nekoliko struja, oni su u oporbi i moraju djelovati kao oporba. Mi to razumijemo, i to je s jedne strane normalno. S druge, oni govore o nekakvom hodogramu aktivnosti koji su oni napisali kod predaje vlasti, a u izvještaju iz ministarstva, koje je dostavljeno mjesec dana nakon izbora na svim su aktivnostima nule. To je lako provjerljivo - veli Jelić, koji i dalje poziva HDZ da, unatoč političkoj borbi, zajedno rade na ovako velikim projektima.
Slikovnica umjesto dokumenata
No, Nikola Blažević, bivši kninski gradonačelnik i povjerenik kninskog HDZ-a, odbacuje tezu o politikanstvu i unutarstranačkim izborima.
- Da nije bilo HDZ-a, ne bi bilo ni intervencijskog plana. Isto tako, da mi nismo obavili sve potrebne predradnje, plan ne bi bio ni usvojen od strane Ministarstva, niti bi nova vlast imala čime upravljati. Dakle, toliko o tome da mi nismo učinili ništa - veli Blažević, optuživši novu gradsku vlast da želi izmjenama intervencijskog plana ispuniti dio svojih predizbornih obećanja, poput osnivanja Centra za krš ili inovacijskog centra, koji nisu bili dio plana.
- A to tako ne ide. Isto tako, naveli su da imaju konzervatorsku suglasnost za izradu polivalentne dvorane na tvrđavi i geodetsku podlogu, a te dokumente nitko nije vidio. Isto kao što su sazvali tematsku sjednicu GV-a bez ikakvih materijala, s nekakvom prezentacijom u power pointu, poput slikovnice, želeći ostaviti dojam da nešto rade. Mi ne politiziramo, nego nas je strah da će cijeli taj intervencijski plan i trud u njega uložen otići u vjetar, jer se na njemu ne radi. Prilično nervozna reakcija nas je uvjerila da smo nažalost u pravu - veli Blažević, koji dodaje i kako je samo pet od deset članova pozicije bilo na sjednici GV-a, prema šest HDZ-ovih.
I to govori o neodgovornosti i nepoštovanju i birača i teme, za koju je, podsjeća, HDZ-ov vijećnik Robert Marić još u listopadu 2017. tražio posebnu, tematsku sjednicu. Čisto da se vidi gdje smo i u kojoj fazi vezano za intervencijski plan, jer su u predizbornoj kampanji "obećavali razvoj grada, bolju iskoristivost EU fondova, koji su svoj "TIM" predstavljali kao velike stručnjake s puno doktorskih titula.