SVEČANO NA MURTERU Niti gajeta niti leut- kaić Ante Fržopa osvojio 20. regatu na latinsko idro! (FOTO)

SVEČANO NA MURTERU

Niti gajeta, niti leut, nego je kaić bio najbrži brod jubilarne, 20. regate na latinsko idro u Murteru!

Od starta iz murterske rive u 15 sati, "Marinka", obiteljski kaić betinskog kalafata Ante Fržopa, poveo je utrku i suvereno vodio do ulaska u cilj ispred murterske rive u 16.32!
Za većinu flote tih par čvorova burice, i skoro pa utiha, nisu bili osobito poticajni, no oni koji su pobijedili i koji su, uopće, poveli, redoslijed su zadržali sve do ulaska u cilj. Pet minuta iza "Marinke" ušla je najbrža gajeta, MU 752, "Trtuša" Ante Turčinova Klepca, još pet minuta pa gajeta MU "Cvita" Tomislava Jadrešića, onda su kao četvrti u cilj ušli posada kaića RB 6 "Peinka" Petra Španjola s Raba i peti, proslavljeni murterski leut "Jaruh", MU 111 sa Željkom Jeratom na timunu.

 

"Iz murterske rive", kako se to ovdje kaže mimo jezičnih propisa, ali po pravilima lokalnoga govora, što isto spada u ovu zavičajnu priču, startalo je čak šezdeset i šest posada, leuta, gajeta i kaića. Bila je to slavljenička murterska regata, jer ono što je počelo sa sedam (!) brodova na startu prije 19 godina, naraslo je u dužjadranski pokret tradicijskog jedrenja i drvenog brodovlja koji danas veže ljude s Kvarnera, preko srednjeg Jadrana i baštinski prebogatoga šibenskog akvatorija, sve do Komiže na jugu.

Murter je dostojno obilježio jubilej regate, a iduće godine će i onaj kalendarski - dvadeset godina održavanja, postojanja. U tih dvadeset godina dogodio se pravi fenomen revitalizacije i nematerijalnog iskustva jednog broda - na latinsko idro - i jedne osobite plovidbe, ali i materijalne obnove desetaka drvenih brodova i gradnje novih.
Upravo murterskoj regati treba zahvaliti što se taj pokret razmahao duž Jadrana, a na šibenskom području, konkretno u Betini kao kolijevci betinske gajete, rezultirao je uređenjem Muzeja i uvrštavanjem gajete "Cicibele" u registar hrvatskih kulturnih dobara.


Inače, jezikoslovci iz nekoliko mediteranskih zemalja, uoči 20. regate na latinsko idro, uputili su i na stručne i znanstvene aspekte jednog načina života i pripadajuće jezične, odnosno kulturne uopće, baštine.


Riječ je, kazao nam je prof. dr. Vladimir Skračić, o voditeljima projekta Mediteranski lingvistički atlas, a lingvistički atlasi na kartama prikazuju kako se jezik mijenja u prostoru. U konkretnom slučaju, govori o sličnostima i razlikama u pomorskom i ribarskom nazivlju u mediteranskim jezicima.

Za ilustraciju: na Jadranu postoji nekoliko riječi za ribu koju, primjerice, Murterini zovu dut, a koja još ima naziv agač, brancin, levrek, luben, lubin, smudut, spigola...
Mediteranski lingvistički atlas inicirali su još 50-ih godina prošlog stoljeća hrvatski lingvist Mirko Deanović i njegov talijanski kolega Gianfranco Folena, a istraživanja su provođena do sredine 70-ih godina kada je projekt prekinut.

Zamisao o oživljavanju projekta rođena je upravo u Murteru na Danima latinskog idra 2013. godine, prilikom susreta talijanskih, katalonskih i hrvatskih lingvista. Aktivnosti u projektu i formalno su pokrenute u siječnju ove, 2017. godine, kad je u Palermu formiran međunarodni odbor u čijem sastavu rade i hrvatski jezikoslovci Vladimir Skračić i Nikola Vuletić. Oni istovremeno vode projekt Jezični atlas pomorske i ribarske kulture Kvarnera i Dalmacije.

Naslovnica Županija

Najčitanije