Dr. sc. LJUBO RUNJIĆ (35) Šibensko Veleučilište ima dekana s crnim pojasom; Bivši državni reprezentativac u džudu i strastveni Jadrijaš prognozira: Krešimirov grad može dobiti sveučilište za desetak godina

Dr. sc. LJUBO RUNJIĆ (35)

Novi dekan Veleučilišta u Šibeniku (VUŠ) dr. sc. Ljubo Runjić (1984.) prvi je javni istup na novoj funkciji imao na otvorenju radova na izgradnji novog studentskog doma na Palacinu. Ovih dana dočekao ga je još jedan ugodan zadatak: promocija stotinjak prvostupnika i diplomanata specijalističkog stručnog studija menadžmenta, kao i podjela dekanovih nagrada najboljim studentima.

 

Dekan Runjić se na VUŠ-u zaposlio prije 11 godina, dvije godine nakon što je diplomirao na splitskom Pravnom fakultetu. U međuvremenu se usavršavao na Haaškoj akademiji za međunarodno pravo, a 2015. godine doktorirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu, također vezano uz međunarodno pravo. Bio je gostujući predavač na sveučilištima u Poljskoj, Turskoj, Češkoj i Španjolskoj, a na VUŠ-u je držao čak pet kolegija.

 

Iako je rođeni Splićanin, iz Splita svakodnevno i putuje na posao, sa Šibenikom je povezan još od djetinjstva.
 

- Moj pradjed, djed i otac su živjeli u Šibeniku, a otac se sa 14 godina preselio u Split. Imamo već 50 godina vikendicu na Jadriji, stari smo jadrijaši, tako da sam od djetinjstva cijelo ljeto provodio na Jadriji. Posljednjih godina zbog obveza nažalost sve manje, ali počeo sam preuređivati vikendicu.

 

Hobi mi je maraton

 

Neki se vjerojatno sjećaju i vaše uspješne sportske karijere?
- Bio sam reprezentativac Hrvatske u džudu, imao crni pojas drugi dan i 12 puta bio prvak države, tri puta četvrtfinalist prvenstva Europe, ali kada sam s 22 godine upisao doktorat morao sam ostaviti profesionalno bavljenje džudom. Danas mi je hobi maraton. Prije dvije godine trčao sam zagrebački, a ove godine berlinski maraton koji je jedan od najjačih na svijetu. Solidan sam, nisam za bacit. Mislim da je tjelesna aktivnost važna. Treba se ispuhati, a kako su mi se sada obveze povećale, sinoć sam išao trčati tek u 18 sati.
 

Kako ste došli na VUŠ i zašto ste se odlučili kandidirati za dekana?
- Došao sam 2008. godine. Pozvao me profesor Onesin Cvitan koji je iz Tribunja. Njemu sam bio asistent na Upravnom studiju koji se tada izvodio u Vodicama i evo 11 godina sam tu. Prije dvije godine postao sam član Upravnog vijeća Veleučilišta kao predstavnik profesora tako da sam bio uključen u neke procese na VUŠ-u. Kada je bivši dekan Ivan Malenica otišao, sve nas je to malo iznenadilo, no u početku se nisam mislio kandidirati za dekana. Ali kako sam imao potporu kolektiva, oni su me gurali. S druge strane, bilo mi je žao da stanu neki procesi koje smo pokrenuli. Bio sam, naime, jedan od suradnika kolege Malenice, a dijelili smo i zajednički kabinet. Dosta je projekata započeto i želio sam to nastaviti. Tako sam u zadnjem tjednu kampanje istaknuo kandidaturu. Ostalo je poznato.

 

Nije mi HDZ pomogao

 

Ispada da vas je trebalo nagovarati da se kandidirate?
- Imao sam želju, ali u igri su bili neki jači kandidati, stariji kolege. Ali kada sam procijenio da imam realne šanse, javio sam se. Nisam želio samo statirati u tom natječaju.
 

Jeste li član vladajuće stranke? Mnogi će reći kako je na ovom Veleučilištu dosta HDZ-ova kadra?
- Pa, ima ih, ali koliko znam, zadnjih nekoliko godina, nitko od ljudi koji su primljeni nije član stranke. Član sam splitskog HDZ-a, ali pasivan i nikada nisam obnašao neku dužnost u stranci. Volio bih da mi znanost ostane na prvom mjestu. Član stranke postao sam tek kada sam doktorirao i postao viši predavač.
 

Što hoćete time reći? Procijenili ste tada da ćete lakše graditi karijeru sa stranačkom iskaznicom?
- Ne. I prije negoli sam postao član HDZ-a, na izborima za Upravno vijeće dobio sam stopostotnu podršku kolega. Biti u stranci nekada je dvosjekli mač. Pogotovo ako ste u vladajućoj, jer vas svi kritiziraju. Doduše za napredovanje u nekim strukturama državne vlasti to jest prednost. Ali, ja sam svoj doktorat i napredovanje u zvanje stekao i bez stranke.
 

U kakvom stanju preuzimate Veleučilište?
- Mi smo još uvijek mlado veleučilište i mladi kolektiv. Razvijamo se. Prostora za napredak ima još puno. Učimo se hodati, reklo bi se. Jedna od točaka mog programa je da postanemo znanstveno središte županije, a jednom i Dalmacije. To se može jedino s kvalitetnim kadrom. Trenutačno imamo četiri doktora znanosti. Moj je cilj do kraja mandata da ih bude minimalno 10.
 

Kako? Ima li zainteresiranih i ambicioznih kandidata?
- Ima. Dosta je kolega na doktorskim studijima. Trebamo ih i dalje podupirati i osloboditi dijela nastave, tako da bi ostvarili taj akademski stupanj. Jer, ako nemate barem 10 doktora znanosti, niste neka respektabilna ustanova. Tu priču moramo razvijati. Moramo privlačiti takav kadar, premda teško je privući asistente pogotovo s obzirom na plaće. Ali, Ministarstvo znanosti i obrazovanja drugačije će vas tretirati kada vidi da se tu nešto radi, da se pišu knjige, monografije i znanstveni projekti. Neke se stvari ipak mijenjaju. I asistenti koje smo posljednje vrijeme primali, sve su to ljudi s dekanovim nagradama. Kvalitetan kadar, a ne stranačko kadroviranje. Iako, uvijek će toga biti, ali to mora biti izuzetak, a ne pravilo. Mislim da smo posljednjih godina zaista uspostavili prave akademske kriterije.

 

Otok u struji

 

Prije negoli ste postali dekan, imali ste dosta kolegija. Ostajete li i dalje u nastavi?
- Dekan ima obvezu držati 20 posto nastavne norme, a s obzirom da sam postao dekan usred nastavne godine, morat ću do Nove godine odraditi te kolegije.
 

U svom ste programu, uz studij sestrinstva, najavili pokretanje studija proizvodnog strojarstva? Što je to i znači li to da Veleučilište mijenja svoj turistički predznak?
- Moramo se mijenjati i širiti priču. Ne možemo biti otok sam u struji koji ne zanima što se oko njega događa. Ne možemo sva jaja staviti u istu košaru i ne možemo računati samo na turizam. Mislim da je Hrvatska inače previše ovisna o turizmu. Nama će i dalje okosnica biti studij turističkog menadžemnta koji će i dalje upisivati najviše studenata, ali tu su upravni i prometni studij te poslovna informatika. Nastojimo brendirati tu priču u STEM području, a s druge strane tu je studij sestrinstva. Šibeniku gravitira nekoliko bolnica. Uz Šibenik, Knin i dijelom Zadar, zanimanje za studij sestrinstva postoji i u Splitu. Program je 80 posto napisan, radi se izbor u zvanja i nadam se da će studij startati 2021. godine, jer veliki je interes na tržištu za medicinskim sestrama.
 

Ali i veliki odljev u inozemstvo? Valjda nećete sestre obrazovati za Njemačku?
-Točno da je velik odlazak u inozemstvo. Nećemo to moći izbjeći, ali nadam se da će se njihova materijalna i socijalna prava u budućnosti povećati i da će ostajati u Hrvatskoj. Što se tiče studija strojarske proizvodnje, znamo da je tu TLM te još proizvodnih poduzeća. To bi bio čisti stručni studij. Za sada je to samo ideja, jer za to još nemamo kapaciteta. Primaran nam je studij sestrinstva. Tu očekujemo pomoć i Grada Šibenika. Financijsku, jer sami ne možemo. Imamo svega 32 nastavnika i to iz društvenih područja i nešto iz informatike te moramo zaposliti nove ljude, jer nemamo medicinskog kadra. To je ozbiljan projekt u koji kao nastavna baza mora biti uključena i šibenska bolnica.

 

Centar karijera

 

Šibenski gradonačelnik Željko Burić stalno ističe kako je Šibenik jedini veći grad na hrvatskom Jadranu koji nema sveučilište, a i vi ste na otvorenju radova na studentskom domu na Palacinu potvrdili ideju o prerastanju VUŠ-a u sveučilište?
- Dugo se o tomu priča. Ali to nije mali korak. Kao dekan tomu mogu pridonijeti tako da stvorimo uvjete, a to je prije svega znanstveno-nastavni kadar, doktori znanosti o čemu sam govorio na početku. VUŠ ima 50-ak zaposlenih i to je dobra osnova, 32 nastavnika i 20-ak zaposlenog nenastavnog kadra. To je podloga koju treba širiti, ali mislim da je to prije svega politička odluka. Ako politika odluči da Šibenik bude sveučilišni grad, on će to postati. Mislim da ćemo izgradnjom doma na Palacinu, dogradnjom zgrade VUŠ-a i izgradnjom nove knjižnice za dvije godine imati uvjete za osnivanje sveučilišta. Ključno je ipak postojanje znanstveno-nastavnog kadra. Mislim da bez 15 ili 20 doktora znanosti nemamo što pričati o sveučilištu, osim ako ne želimo puniti džepove profesorima iz drugih gradova. Mislim da to nije cilj, već da se ti ljudi privuku i da Šibenik odaberu kao mjesto svog stalnog zaposlenja.
 

Kada bi se to realno moglo ostvariti?
- Mislim za desetak godina, premda sve se može ubrzati ako se želi i ako imate novaca. U tom slučaju možete dovesti ljude, kupiti im stanove. U Dubaiju su osnivali sveučilište ni iz čega i dovodili nobelovce. Sve je moguće, ali realna priča je ako se bude otvorio studij sestrinstva i strojarstva, jer za sveučilište morate imati najmanje tri studija iz različitih područja, jer su naši sadašnji uglavnom iz društvenog. Očekuje se i da Studij energetike počne zapošljavati kadar iz Šibenika. I oni će biti jedna od sastavnica budućeg sveučilišta. I mi smo imali sličnu situaciju u početku s upravnim studijem u Vodicama koji je praktički osnovalo splitsko Sveučilište i godinama je 80 posto kadra dolazilo s Pravnog fakulteta. Međutim, posljednjih godina potpuno smo se osamostalili i tek jedan kolega dolazi s Pravnog fakulteta u Splitu. U međuvremenu taj studij je iz Vodica prebačen u Šibenik. I studentima je tako lakše. Ovdje imaju menzu i dom, a za prostor u Vodicama razmišljamo da postane centar karijera.

 

Privlačenje stranaca

 

Kako napreduje dogradnja zgrade VUŠ-a. Je li konačno sređen krov sportske dvorane OŠ Tina Ujevića koja je u rujnu zbog radova na vašoj knjižnici poplavila?
- Čekamo da se natkrije zgrada knjižnice. Čekamo limove koji bi trebali doći za dva tjedna. Kasnilo se 45 dana zbog nekih dodatnih statičkih proračuna i profila limova. Izvođač je dao čvrsta jamstva da će sve biti gotovo do 21. veljače, nakon čega se ide na unutarnje uređenje. Prvotno su ti radovi trebali biti dovršeni do kraja godine, a ako se to ne dogodi do 21. veljače, onda će izvođač biti penaliziran, jer je tako predviđeno ugovorom.
 

Zagovornik ste internacionalizacije Veleučilišta. Što to konkretno znači?
- Mi smo uključeni u Erasmus i CEEPUS mrežu, ali cilj nam je da dođemo do 10 posto stranih studenata. Trenutačno imamo oko 800 studenata, a plan je da od toga 80 bude iz inozemstva. Ove godine u sklopu tog programa imat ćemo 15 stranih studenata. Veliki nam je problem smještaj, jer dom na Šubićevcu ima svega 70-ak kreveta i popunjen je, pa se nadamo da ćemo i taj problem riješiti s Palacinom. Trebamo još puno poraditi na tomu da budemo atraktivni stranim studentima. Nama za sada najveći broj studenta dolazi iz Srednje Europe, najviše iz Poljske. Željeli bismo da i naši studenti budu mobilniji, da se više uključe u te programe. I ne smo oni nego i profesori.

Naslovnica Šibenik

Najčitanije

Za njih se otimaju poslodavci Bili smo u školi koja upisuje konobare i od njih pravi zvijezde: Ma kakav upravni referent ili birotehničar! I ništa nije tako seksi kao kad barmen reče: ‘Mala, vidi ovi flair!’

Bili smo u školi koja upisuje konobare i od njih pravi zvijezde: Ma kakav upravni referent ili birotehničar! I ništa nije tako seksi kao kad barmen reče: ‘Mala, vidi ovi flair!’
Tko ne bi htio biti kao Tom Cruise, u filmu ‘Cocktaile’, radiš na Jamajci, mućkaš pića bebama koje uzdišu za tob...
Bili smo u školi koja upisuje konobare i od njih pravi zvijezde: Ma kakav upravni referent ili birotehničar! I ništa nije tako seksi kao kad barmen reče: ‘Mala, vidi ovi flair!’

Dr. sc. LJUBO RUNJIĆ (35) Šibensko Veleučilište ima dekana s crnim pojasom; Bivši državni reprezentativac u džudu i strastveni Jadrijaš prognozira: Krešimirov grad može dobiti sveučilište za desetak godina

Šibensko Veleučilište ima dekana s crnim pojasom; Bivši državni reprezentativac u džudu i strastveni Jadrijaš prognozira: Krešimirov grad može dobiti sveučilište za desetak godina
Novi dekan Veleučilišta u Šibeniku (VUŠ) dr. sc. Ljubo Runjić (1984.) prvi je javni istup na novoj funkciji imao...
Šibensko Veleučilište ima dekana s crnim pojasom; Bivši državni reprezentativac u džudu i strastveni Jadrijaš prognozira: Krešimirov grad može dobiti sveučilište za desetak godina