Pet od pet. Tako bi se, sportskim rječnikom rečeno, mogao ocijeniti učinak šibenskog "Vinoploda" na ovogodišnjoj Sabatini, godišnjem skupu vinara, na kojemu se od 300 uzoraka, između 200 sudionika, našlo i njihovih pet proizvoda. I svih pet nagrađenih. Pored srebrnih medalja za likere Pelinkovac i Višnja, i ove godine uvjerljivo, zlatnu medalju preuzela je "Vinoplodova" šibenska Travarica. Uz Travaricu zlatnu medalju dobio je i liker Aronija. Svoj trenutak konačno je dočekao i Jakov, desertno vino, popularni šibenski prošek, koji na ovogodišnjoj Sabatini osvaja također zlatnu medalju.
I to nije jedina dobra vijest vezana uz ovo piće. Možda je, veli nam Damir Lasan, direktor "Vinoploda", konačno došlo vrijeme da i Talijani malo popuste u vezi s "pro seccom", odnosno svojim vinom frizante, koje je samo etimološki slično s našim prošekom. Oni su, kod ulaska Hrvatske u EU, zabranili našem prošeku da se tako zove, pretvorili su ga u "desertno vino Jakov", što mu je uzelo i dobar dio tržišnog kolača. Unatoč tome, šibenska vinarija proizvede ga godišnje u količini između tri i četiri vagona, a sada bi, ako mu se vrati ime, to moglo biti čak i bolje. A ima naznaka, barem kroz razgovore koje su u "Vinoplodu" vodili s europarlamentarkama Marijanom Petir i Ivanom Maletić.
Alternativa - stečaj
U svakom slučaju, pored ovih svih nagrada, koji samo svjedoče da u staroj šibenskoj vinarskoj svići još ima ulja, Lasan će među najveće uspjehe ubrojiti to što je tvrtka uopće opstala, i sačuvala, za 60 godina rada, 60 radnih mjesta. Točnije, 58. I za to zahvaljuje prvenstveno "braku" s "Badelom 1862", tvrtkom iz branše, koji je s njima od prosinca prošle godine razgovarao na ravnopravnim osnovama, s uvažavanjem, iako je razlika među njima možda i deset puta.
- Mi smo se dogovorili oko pet točaka koje su nama jako bitne. Vinarija je zadržala svoj pravni subjektivitet, sve naše brendove, sve naše zaposlene, razinu njihovih prava i ostajemo na ovoj lokaciji na kojoj smo sada. A alternativa je bila - stečaj! Mi smo ušli u predstečajnu nagodu s više od 60 milijuna kuna obveza, od čega je najveći dio bio prema Jadranskoj banci, koja je svoju kontaminiranu aktivu prenijela na SPV. Nas su glave došli krediti u "švicarcima". Imali smo tu nesreću da smo se zadužili u njima i u jednom trenutku samo na ime kamata morali smo vratiti 4,5 milijuna kuna, a da se nismo ni okrenuli, i znali smo da to nećemo moći servisirati iz poslovanja. I odmah smo se okrenuli predstečajnoj nagodbi i traženju strateškog partnera. Imali smo, zapravo, Dane otvorenih vrata, a tu su prolazile dvije vrste "prosaca" - jedne je zanimao naš teren, a druge travarica, koja je naša Vegeta, naš brend koji smo morali zaštititi i od kopiranja, među ostalim i etiketom koja je izrađena kao novčanica. "Badel" je, s druge strane, došao s idejom očuvanja proizvodnje, a time i brojnih kooperanata, njih između 600 i 800 koji stoje uz nas, a s dokapitalizacijom od 4,5 milijuna kuna će nam omogućiti i dodatnu likvidnost. "Badel" nam otvara i nova tržišta, dobivamo bolju pregovaračku poziciju, s njime, primjerice, ulazimo i u trgovačke lance, kao što je Lidl, ali i dobivamo mogućnost da smanjimo troškove kroz objedinjenu nabavu - navodi Lasan prednost ove sinergije.
Šezdeset mu je ljeta
I ove je godine "Vinoplod" otkupio oko 52 vagona grožđa od svojih kooperanata iz Rogoznice, Primoštena, šibenskog Donjeg polja, pa do Pirovca, Oklaja, Drniša, Knina, Skradina i skradinskog zaleđa. Jedan dio bijeloga grožđa za proizvodnju prošeka smo otkupljivali i u Vrgorcu, za vrhunski babić i u Jadrtovcu, debit pored Oklaja i u Petrovu polju od "Dalmacijavina". Već godinama se godišnja proizvodnja šibenske vinarije vrti oko sto vagona, odnosno milijun litara, od čega je pola vino - kao što je popularni Jure - pola JAP, odnosno jaka alkoholna pića, čija je perjanica rakija Travarica.
U svakom slučaju, svake se godine u državni proračun od toga, na ime različitih trošarina i poreza, uplati između 16 i 18 milijuna kuna, što također nije zanemarivo, i što također valja imati na umu kad se govori o "Vinoplodu". Šezdeset mu je godina, prošao je svašta, ali još drži glavu iznad vode. I valjda će opet doći vrime da bude ka u staroj reklami, za koju je stihove napisao šibenski bard Arsen Dedić, a otpjevala klapa "Jadrija" - "Škrta zemlja čuva svoje blago/Svako zrno, ka srce u sridi/Malo rodi i ne daje puno/Al šta dade - Triput više vridi".
